Ako Evropa na političkom planu ne napravi korak naprijed u odgovoru na grčku krizu, krenut će unatrag i dugi proces evropske integracije počet će da se raspliće.

Formiranje jedinstvenog tržišta i usvajanje zajedničke valute bili su samo početni element u stvaranju političke unije koja je dovela do širenja evropskih zakona i smanjenja nacionalnog suvereniteta.

Aktualna financijska kriza koja je pogodila Grčku, ali već prijeti Španjolskoj, Portugalu, pa čak i Italiji, zahtijeva snažan politički odgovor, koji je, međutim, do sada izostao.

Na vidjelo izbija istina koju zakleti proevropljani vrlo nevoljko priznaju, a to je da je većina građana Evropske unije i dalje daleko privrženija svojoj zemlji nego Uniji i zato ne želi iz svog džepa plaćati za tuđe probleme.

Pored nove krize eura, koja bi mogla nastupiti već za nekoliko mjeseci, prijeti opasnost da Evropska unija bude suočena i s krizom povjerenja koja bi vjerojatno dovela u pitanje i brojne druge ovlasti Bruxellesa, od useljavanja do socijalne politike.

Zato grčka kriza, zaključuje autor komentara u Financial Timesu, dovodi u pitanje mnogo više toga od novca.

(Fena)

Prema riječima predsjednika Saveza samostalnih sindikata Ismeta Bajramovića demonstranti još pristižu iz unutrašnjosti, a planirano je da demonstracije traju do 14.00 sati.

On je naglasio da Sindikat želi civiliziran dijalog sa Vladom ukazavši posebno na odluku Vlade da bez konsultiranja sa predstavnicima sindikata i bez upoznavanja Ekonomsko-socijalnog vijeća pokrene proceduru za izmjene Zakona o uštedama.

Sindikat očekuje podršku i drugih organizacija, a Bajramović je naveo da će se protestima danas pridružiti i taksisti Sarajeva.

Uporedo s protestima upozorenja više stotina članova Saveza samostalnih sindikata BiH koji su u toku pred zgradom Parlamenta Federacije BiH u Sarajevu, u toj zgradi je otvorna sjednica Predstavničkog doma.

U zgradi Parlamenta sjednica Predstavničkog doma se zasad odvija ustaljeno, a to znači da poslanici, prije zvaničnog utvrđivanja dnevnog reda, u jednosatnom terminu postavljaju pitanja na koja im odgovori stižu naknadno prema uobičajenoj praksi.

Jedno od pitanja već je postavila poslanica Stranke za BiH Amila Alikadić-Husović, a ona želi znati da li je istina da je za policijsku akciju u Maoči znala policija Makedonije, kao što se može pročitati u štampi i kako je ona navela, a nije znalo Predsjedništvo Bosne i Hercegovine.

Ona od nadležnih očekuje odgovor na još jedno pitanje koje je postavljala i ranije na sjednicama u Parlamentu, a glasi: "Koliko je javnog novca potrošio za službena putovanja direktor Kliničkog centra u Sarajevu i koja je bila svrha tih njegovih putovanja?"

Sjednica je u toku.

(Fena)

Pažljivo organizovano ubistvo Mahmouda al-Mabhouha u luksuznom hotelu u Dubaiju 20. januara pripisivalo se izraelskoj obavještajnoj agenciji Mossad, što Izrael negira, javlja DPA.

Kako navode britanske novine, citirajući Mossadovog eksperta, ubistvo je dogovoreno na sastanku šefa Mossada Meira Dagana i izraelskog premijera, koji ja tada donio finalnu odluku.

Novine takođe pišu da je odred koji je izveo atentat vježbao u hotelu u Tel Avivu, te da su koristili austrijske mobitele i lažne britanske, francuske, njemačke i irske pasoše.

Slike odreda sa mreže sigurnsonih kamera u Dubajiu objavljene su širom svijeta. Snimci i diplomatski promašaj zbog korištenja lažnih pasoša odgodili su planirane operacije ove vrste, pišu novine.

(FENA)

FIFA će tako za oko 30 posto smanjiti cijene tri miliona ulaznica.

Ulaznice druge i treće kategorije, koje su dosad koštale 840 randa (80 eura), prodavat će se po cijeni od 140 randa.

Organizatori tokom SP-a, koje je na rasporedu od 11. juna do 11. jula, očekuju oko 450.000 posjetilaca iz inozemstva.

(Fena)

U Sarajevu je danas završen 12. kongres Saveza samostalnih sindikata BiH, a za novog predsjednika u naredne četiri godine umjesto Edhema Bibera izabran je Ismet Bajramović, dosadašnji predsjednik Sindikata metalaca BiH.

Obraćajući se prisutnim delegatima i gostima, Bajramović je istaknuo da će tokom svog mandata aktivnosti Sindikata posebno usmjeriti na dosljednu primjenu kolektivnog ugovora, zahtijevanje od nadležnih državnih organa da se izvrši revizija privatizacije, efikasnu radnopravnu zaštitu članova sindikata i ostvarivanje veće socijalne sigurnosti zaposlenika i njihovih porodica.

Tokom dva dana rada Kongres je izabrao i novi glavni nadzorni odbor i statutarnu komisiju te programske ciljeve SSSBiH za period 2010.-2014.godina. U tim ciljevima iskazano je da Sindikat mora preuzeti odgovornost za promjenu teške ekonomsko-socijalne situacije u zemlji, te jedinstvo i solidarnost trebaju biti najveća snaga Sindikata, da se Sindikat značajnije mora založiti za učestvovanje u izradi radnopravnog zakonodavstva.

Također, istaknuto je da Sindikat u naredne četiri godine mora jačati pregovaračku funkciju, a posebno u zaštiti radničkih prava, jačati ulogu sindikalnih povjerenika , "natjerati" vlast da poštuje međunarodne ugovore i konvencije.

Kongresu je prisustvovalo 147 delegata koje zastupaju interese 200.000 članova ove najmasovnije radničke organizacije.

U svojstvu gostiju ovom četvrtom poslijeratnom Kongresu prisustvovali su sindikalni predstavnici iz Srbije, Hrvatske, Makedonije, Albanije, Italije, Španije, Švedske i Francuske, predstavnici poslodavaca, privrednih komora i drugi gosti, a jučer, prvog dana rada delegatima Kongresa su se obratili i potpredsjednica FBiH Spomenka Mićić, i premijer FBiH Mustafa Mujezinović.

(Fena)

Tom prigodom najviše pažnje posvetit će se Dylanu kao pjesniku, zašto je pjesnik i kakva je to njegova poetika te kako sada, iz okrenute perspektive, Dylan funkcionira bezvremenski i univerzalno, a što je odlika istinski dobrog pjesništva, priopćeno je iz OKC Abraševića.

(Fena)

Kosovo je 17. veljače slavilo drugu godišnjicu neovisnosti, a predsjednik Sejdiu je doputovao u Zagreb u četvrtak na inauguraciju novog hrvatskog predsjednika Ive Josipovića tako da je "ovo bila dobra prilika za otvaranje veleposlanstva", izjavio je kosovski veleposlanik Valdet Sadiku.

Od proglašenja neovisnosti, Kosovo je priznalo 65 zemalja, a do sada je otvorilo 21 veleposlanstvo, rekao je veleposlanik.

Diplomatski odnosi između Hrvatske i Kosova uspostavljeni su 30. lipnja 2008. godine.

Veleposlanik Sadiku izjavio je da Kosovo ima odličnu suradnju s Hrvatskom.

"Za nas je Hrvatska vrlo važna zemlja. Ona je dobar model na koji se možemo ugledati i što se tiče integracije u NATO, što je cilj i Kosova kao neovisne države, i u Europsku uniju do koje Hrvatsku dijeli samo korak do članstva", kazao je.

Hrvatska je već ranije na Kosovu otvorila svoje veleposlanstvo.

(Fena)

Oko hiljadu studenata protestuje danas ispred zgrade Vlade Kantona Sarajevo tražeći od premijera Besim Mehmedića da ispoštuje svoje obećanje besplatnog odnosno povoljnog javnog prevoza za studente u ovom kantonu. Studenti su se okupili ispred Zemaljskog muzeja u Sarajevu i u koloni došli pred zgradu kantonalne Vlade gdje su pojedinačno na protokol predavali zahtjeve premijeru da ispoštuje svoje obećanje.

Vlada će sutra raspravljati o dodavanju ove stavke u budžet kako bi se studentima subvencionisao javni prevoz. Njegovo prvo obećanje je bilo da će se studenti voziti besplatno, potom je nekoliko puta mijenjao odluku, a posljednje informacije govore da će studenti za godišnju kartu izdvajati po 50 maraka. Iako je premijera Mehmedića Alternativni studentski parlament, koji organizuje proteste, pozvao da se pridruži studentima njega na današnjim protestima nije bilo.

Kantonalni zastupnik Svetozar Pudarić, iz opozicionog SDP-a, kaže da ni on ni stranka ne žele biti dio ove priče u vremenu kada se kantonalni budžet raspada te da inicijativa još uvijek nije stigla do zastupnika.

-  Premijer je to obećao i on to po zakonu treba ispoštovati. Mi taj prijedlog nećemo podržati ako u pozadini ne bude para. To su najobičnije politikantske stvari. Mogu ja glasati u Skupštini da sunce sija svaki dan ali da li će ono zbog toga sijati? - objašnjava Pudarić.

Žurnal je već ranije pisao o ovoj inicijativi koja je na red studentskih zahtjeva došla ispred ulaganja u nauku, bolje uslove studiranja, bibilioteke ili studentske domove. Čini se da su se studenti našli u središtu stranačkog nadmudrivanja jer je javna tajna da svoj utjecaj u javnog gradskom prevozu GRAS već godinama odmjeravaju Stranka za BiH i SDA. Sa druge strane, studenti tvrde da je ovo tek početak i da će Alternativni studentski parlament nastaviti sa borbom za bolji studentski status.

- Molim Vas da nijedna grudva ne poleti prema zgradi danas. Ovo je mirni protest i želimo im pokazati da smo bolji od njih. Ako ne ispune naše zahtjeve na sljedećim protestima im neće pomoći ni cijela policija Bosne i Hercegovine – rekao je Demir Mahmutćehajić iz organizacije DOSTA.

(zurnal.info)

U srijedu, 17. februara na Višem sudu u Beogradu počinje suđenje pripadnicima i simpatizerima Anarhosindikalističke inicijative (ASI) koji su 24. augusta 2009. godine, pred Grčkom ambasadom zapalili “molotovljev koktel” u znak podrške Teodisu Iliopunosu

U sredu, 17. februara na Višem sudu u Beogradu, nakon šest meseci od hapšenja počinje suđenje pripadnicima i simpatizerima Anarhosindikalističke inicijative (ASI) koji su 24. avgusta 2009. godine, pred Grčkom ambasadom zapalili “molotovljev koktel” u znak podrške Teodisu Iliopunosu koji je štrajkovao glađu. Vatra koju je je “koktel” napravio ugašena je golom rukom, a šteta koju je grčka ambasada pretrpila iznosi 18 evra. Čitava akcija izvedena je u tri ujutru kako ne bi ugrozili ikoga. Počinioci ovog nedela su pohapšeni, okrivljeni za delo međunarodnog terorizma i već se šest meseci nalaze u zatvoru.

U vreme kad je pustim beogradskim ulicama krstario američki potpredsednik Joseph Biden jedan građanin se usudio da u znak protesta protiv američke politike zapali američku zastavu. Bio je to Ratibor Trivunac, član ASI-a koji je zbog “remećenja javnog reda i mira” kažnjen desetodnevnim boravkom iza rešetaka. Uzalud je bilo pozivanje Trivunčevog advokata Nikole Barovića na činjenicu da “Vrhovni sud SAD u sličnim situacijama nije osuđivao ljude za remećenje javnog reda i mira, jer se paljenje zastave u SAD smatra izražavanjem mišljenja”, kao i da u Srbiji “nije uobičajeno da neko na takav način bude osuđen na zatvorsku kaznu. Dešavalo se mnogo slučajeva paljenja zastava, pa niko nije gonjen zbog toga”, naveo je Barović.

Paljene su ne samo zastave, već i ambasade, a tokom jednog sličnog nacističkog orgijanja ispred američke ambasade bilo je čak i mrtvih. Nikom ništa. Naprotiv! Tadašnja zvanična politika je opravdala lupanje ambasada revoltom “srpske omladine” nakon otimanja Kosova. Podsetimo, sve se dešavalo u i oko vremena proglašavanje nezavisnosti “lažne države Kosovo”, što je ušlo u zvanični rečnik srpskih političara, čemu je eto, igrom slučava ovih dana baš dve godine.

LETO VILOVITO: Leto kao leto. Bi vrelo, a temperaturu je u Grčkoj dodatno podizali svakodnevni nemiri zbog ubistva 15-godišnjeg dečaka, a tokom tih nemira uhapšen je i Todoris Iliopulos koji je svoje nezadovoljstvo hapšenjem odlučio da iskaže štrajkom glađu zbog čega je ASI pozvala sve pripadnike na solidarnost. Ta vest je prošla mimo Srbije, ali 24. avgusta 2009. ispred grčke ambasade u tri saja ujutru okupilo se šestoro mladih ljudi sa idejom da bacanjem “molotovljevih koktela” na zgradu grčke ambasade pokažu nezadovoljstvo ponašanjem grčke vlade. Jedan koktel je završio na prozoru ambasade a drugi je ostao na trotoaru, neupaljen.

Ispostavilo se da je vatru ugasio prolaznik rukom, a da šteta na ambasadi iznosi punih 18 evra. Tu se računalo i krečenje slova “A”.

Sledeći dan mediji su preneli vest o paljenju ambasade, a kao rezultat ovog čina 3. i 4 septembra su uhapšeni članovi ASI-a, kao podstrekač poznati nam Ratibor Trivunac (28), Tadej Kurepa (25), Ivan Vulović (24) i Sanja Dojkić (20), ali i simpatizeri ASI-a Nikola Mitrović (29) i Ivan Savić (25) koji je uhapšen naknadno jer je u to vreme bio u Grčkoj na letovanju. Tada im je na dušu stavljan samo teret ugrožavanja javnog reda i mira zbog čega im je određen i pritvor od 48 sati.

KAKO POSTATI TERORISTA U ROKU OD 48 SATI: U roku od tih 48 sati priča dobija sasvim drugačiji tok. Negde kod Albuquerquea skrenula je pogrešnim smerom a spomenuta šestorka optužena je za međunarodni terorizam. Uzalud činjenice da niko nije stradao ovom prilikom, zbog čega su i izabrali ranojutarnje vreme, da je šteta gotovo neznatna, kao i da Grčka ne želi da pridaje značaj ovom incidentu. E, pa Srbija želi. Da, ista ona Srbija koja već mesecima traži neki eufemizam za “genocid” u Srebrenici nema problema da jedno delo kojem ni Grčka ne pridaje značaj nazove međunarodnim terorizmom.

Tako se dvodnevni pritvor, prvo zbog istrage i odugovlačenja produžio na dva meseca, optužnica je podignuta u decembru, a pri takvoj optužnici gde je zaprećena kazna od tri do 15 godina zatvora, okrivljeni ne smeju na slobodu. Onda je došlo i do reorganizacije sudstva zbog čega će prvi pretres biti tek 17. februara, uz novog tužioca, i sudiju.

To može biti i olakšavajuća okolnost jer je sasvim jasno, a to sada više ne taje ni predstavnici države, da optužnica teško da može proći pa je sasvim moguće da brzo i “padne”, a da “šestorka” odgovara za remećenje javnog reda i mira.

Ostaje međutim više pitanja. Zašto, kako, tko, kada, gde...? Zašto je jedno beznačajno delo okarakterisano kao međunarodni terorizam, kako se to desilo, tko je krivac...Nije problem dopisati još neka pitanja, ali i na ova će se teško doći do odgovora.

Činjenica je da je jednom, relativno beznačajnom događaju dat ogroman publicitet. Zbog neadekvatne optužnice država je protiv sebe podigla omladinu, levičare, a podrška stiže čak i iz Hrvatske, BiH. Organizuju se koncerti podrške, javnost se poziva na suđenje...

TERORISTA U PREDSEDNIŠTVU: Jedan detalj je nekako promakao analitičarima, a koji bi mogao imati značaja u čitavom slučaju “beogradske šestorke”. Predsednik Srbije Boris Tadić koji je obećao bratskoj Grčkoj da će počinioce napada na ambasadu ekspresno locirati i uhapsiti i sam je početkom osamdesetih zbog slične “gluposti” bio hapšen. Da, u zvaničnoj biografiji piše da je Tadić hapšen zbog učestvovanja u “opozicionom radu tokom studija”.

Arhiva kaže da je Tadić uhapšen 30. jula 1982, dakle sa 24 godine, i da je priveden dežurnom sudiji za prekršaje i kažnjen sa 25 dana zatvora. Kazna je odmah izvršena, a zbog ‘’povrede nacionalnih osećanja građana'’.

Tadić je zapravo protestvovao ispred knjižare “Komunista” protiv hapšenja i zatvaranja grupe koja je 9. jula demonstrirala u znak podrške sindikalnom pokretu “Solidarnost”, a među uhapšenima je bila i tadašnja predsednikova devojka, a kasnija supruga Veselinka Zastavniković. Pohapšeni su dobili po 60 dana zatvora u Padinskoj skeli.

Teško da je Tadić zaboravio ovaj događaj, iako je jasno da ga se nerado seća. Da li je moguće da predsednik umeša prste i da se konačno pozove i na sopstvene nestašluke mladosti i tako se pokaže kao predsednik koji ima razumevanja i za takve i tako stekne koji poenčić u javnosti pomilujući “šestorku”?

U zemlji Srbiji ništa nije nemoguće osim očiglednog. Žrtve Srebrenice i dalje čekaju.

Glumac Robert de Niro i režiser Martin Scorsese planiraju da snime nastavak ili rimake zajedničkog kultnog filma "Taksist" iz 1976.

De Niro bi tako mogao ponovo da zaigra ulogu Travisa Bicklea , nestabilnog taksiste i veterana iz Vijetnamskog rata koji je opsjednut namjerom da počisti ulice New Yorka od nasilja i zločina.

Nakon tri i po decenije, slavni filmski tandem razmišlja o snimanju nastavka ili remakea čuvenog filma, saznaje se iz izvora Berlinala koji dodaju da Scorseze također ima u planu da zajedno s De Nirom realizuje još jedan film o mafijašima, prenose u utorak agencije.

Isti izvori navode da bi u projekat bio uključen i kontroverzni reditelj Lars von Trier kao i scenarista "Taksiste" Paul Schreder.

Scorseze je zajedno s De Nirom snimio osam filmova.

"Taksist", u kome pored De Nira glumi i Jodie Foster, bio je nominovan za četiri Oskara.

(Fena)

Independent u utorak u redakcijskom komentaru posvećenom turneji američke državne tajnice Hillary Clinton po zemljama Persijskog zaliva navodi da je taj potez Obamine administracije znak da se Washington sve manje distancira od već viđene Bushove politike u regionu, koja je slijedila princip "zavadi pa vladaj".

List ocijenjuje da to putovanje Clinton predstavlja "potez očajnika" kojim SAD žele da osiguraju podršku što većeg broja zemalja za kaznene mjere protiv pripadnika iranskog režima, zbog razvoja nuklearnog programa Teherana i oglušivanja o apele međunarodne zajednice.

Politika Baracka Obame na Bliskom istoku predstavlja sve veće razočarenje - pored neuspjeha u pregovorima s Iranom, SAD nisu mnogo postigle ni na planu pomirenja Palestinaca i Izraelaca, piše Independent.

Pitanje je, ocijenjuje list, da li će zalivske zemlje biti spremne da se samo iz naklonosti prema Americi oštrije suprotstave Teheranu, sve dok iz Washingtona ne stigne signal da su američke vlasti spremne za potpuno novi pristup rješavanju problema u regionu.

(Fena)

Jedanaest pisama koje je napisao američki književnik J. D. Salinger, preminuo 27. januara ove godine, bit će pokazana prvi put javnosti u New Yorku, otkrio je New York Times.

Pisma napisana između 1951. i 1993. bit će uskoro izložena u središtu Manhattana, u Morgan Library & Museum, objavio je muzej koji ih je čuvao zapečaćene otkad su mu donirana 1998. godine.

J. D. Salinger, jedan od najvećih i najneobičnijih pisaca 20. stoljeća, doživio je uspjeh zahvaljujući romanu iz 1951. "Lovac u raži".

Adresirana na E. Michaela Mitchella, jednog od bliskih piščevih prijatelja, ova pisma pružaju brojne informacije o životu Jeromea Davida Salingera prije i nakon njegova povlačenja 1953. daleko od New Yorka i njegove mondenosti, ističe dnevnik.

Preminuo 27. januara u 91. godini, Salinger u njima pripovijeda da nikada nije prestao pisati, da njegov radni dan počinje u šest sati i prekida se jedino "ako je to stvarno nužno".

Pisac ništa nije objavio nakon 1965. te su sa smrću krenule špekulacije o mogućim neizdanim djelima.

(Fena)

Ministar sigurnosti BiH je dodao da se ekspertni tim Evropske unije, boraveći prošle sedmice u Sarajevu, mogao uvjeriti u to da ima rezona da nam se što prije ukine vizni režim.

- Međunarodnim ekspertima predočeni su određeni dokumenti i izvještaji policijskih agencija. Dali smo im valjane argumente- kazao je Ahmetović.

Na pitanje da li je u policijska akcija na hapšenju vehabija u Gornjoj Maoči provedena da bi se Evropska unija uvjerila da se ovdje neće tolerirati radikalni islam, ministar Sadik Ahmetović je odrično odgovorio.

- Akcija u Gornjoj Maoči nije organizirana zbog međunarodne javnosti kako bi se nešto nekome dalo do znanja, nego po nalogu Tužilaštva BiH, najprije zbog nas samih. Akcija nije bila usmjerna ni protiv jedne nacije ili vjere. Mi ovdje želimo da živimo u sigurnom ambijentu čiji je sastavni dio suživot, međunacionalna i međuvjerska tolerancija - rekao je, između ostalog, u intervjuu Radiju Federadije BiH ministar sigurnosti BiH Sadik Ahmetović.

(FENA)

Američki, britanski i afganistanski vojnici počeli su veliku ofanzivu protiv talibana u pokrajini Helmand, javljaju agencije pozivajući se na iskaze svjedoka.

Operacija, koja za cilj ima protjerivanje talibana iz njihovog glavnog uporišta u gradu Mardžahu, bila je unaprijed najavljena, kako bi se upozorilo stanovništvo. 

- Cilj ove operacije je jasan i ne treba ga skrivati. Cilj je, među ostalim pokazati da afganistanska vlada može uspostaviti vlast gdje god i kad god hoće, rekao je ranije glasnogovornik NATO-a James Appathurai.

- Uspjeh ove operacije neće biti u vojnom pomaku, bit će u sedmicama i mjesecima koji dolaze, kada narod Helmanda osjeti dobrobiti sigurnosti, bolje vlasti i ekonomskih mogućnosti, dodao je Appathurai. 

U ofanzivu je uključeno gotovo 4.500 savezničkih i 1.500 afganistanskih vojnika, prenosi u subotu Hina.

(Fena)

Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika BiH proglasila je na sjednici 12 dobara nacionalnim spomenicima te donijela odluku o odbijanju prijedloga za proglašenje mosta na rijeci Krndiji kod Tešnja nacionalnim spomenikom, saopćila je na pres-konferenciji u Sarajevu predsjedavajuća ove komisije Ljiljana Ševo.Nacionalnim spomenikom proglašena su povijesna područja - nekropole sa stećcima u selu Čićevo u općini Konjic (FBiH), nekropole sa stećcima na lokalitetu Ograda (Vlah) u općini Konjic (FBiH), te "Mramorovi" - nekropola sa stećcima Dubac u Batovu, Čajniče (RS).

Dobra proglašena nacionalnim spomenicima su i historijski spomenici - kuća Paše Đumišića, ulica S. Milutinovića u Banjoj Luci (RS), Crkva sv. Georgija u Velikoj Kladuši (FBiH), te historijske građevine Muzička škola u Travniku (FBiH) i Džamija u Slapovićima kod Srebrenice (FBiH).

Nacionalnim dobrima proglašene su graditeljske cjeline - Stara džamija u selu Rujnica kod Zavidovića (FBiH), Lalića kuća s dvorima u Ljubuškom (FBiH), Šarena džamija s haremom, ulazni portal i mjesto Behram-begove medrese u Tuzli (FBiH), Crkva Uspenja Presvete Bogorodice s pokretnom imovinom i zgrada nekadašnje Prve srpske škole u Travniku (FBiH), te Crkva sv. Nikole u Foči s objektom bivše škole i pokretnom imovinom (RS).

Predsjedavajuća Ševo je navela da je Komisija donijela i dopunu ranije donesene odluke kojom se kompleks Stare pravoslavne ckve u Sarajevu proglašava nacionalnim spomenikom. Riječ je o dopuni i promjeni zemljišno-knjižnih podataka vezanih za ovaj kompleks.

Govoreći o razlozima zbog kojih je Komisija odbila zahtjev da "Rimski most" u Tešnju proglasi nacionalnim spomenikom, Ševo je objasnila da je zbog neadekvatne konzervacije i izgradnje benzinske pumpe na ovom lokalitetu, spomenik potpuno nevidljiv i nedostupan.

Komisija je, kaže Ševo, svjesna da spomenik postoji, ali nije imala mogućnost da izvrši uvid u stanje spomenika i njegovu valorizaciju, pošto ne postoji relevantna dokumentacija.
-U ovom trenutku onemogućeni su istraživački radovi, koji se preporučuju na lokalnom nivou i ukoliko dođe do rješenja ovog nesretnog slučaja moguće je ponovno razmatranje ovog spomenika, potcrtala je predsjedavajuća Komisije.

Također je saopćila da je riješeno i pitanje nove džamije na prostoru nekadašnje Bakrbabine džamije na At mejdanu. Prema novom projektu, novosagrađena džamija bit će manjih gabarita nego što je bila originalna i ne u potpunosti na staroj lokaciji radi očuvanja arheološkog ostataka.

Ovim projektom će, ističe Ševo, arheološki ostaci na At mejdanu biti konzervirani, na kvalitetan način osvijetljeni i dostupni građanstvu, to će postati jedna lijepa turistička destinacija i atraktivan arheološki lokalitet u Sarajevu.

(Fena) 

Regulatorna agencija za komunikacije je inicirana mnogobrojnim reakcijama javnosti, izvršila uvid u sadržaj spornog priloga "Vidimo se u Bileći" koji je Radio televizija Federacije Bosne i Hercegovine emitirala u okviru političkog magazina "60 minuta", saopćeno je danas iz RAK-a.

Emisija je emitirana 8. februara 2010., a zatim i u centralnoj informativnoj emisiji "Dnevnik" 9. februara.
"U potpunosti poštujući slobodu uređivačke politike i nezavisno novinarstvo, te satire kao specifičnog oblika izražavanja, Agencija smatra da se prikazivanjem ovakve vrste sadržaja u informativnim programima, ozbiljno ugrožavaju profesionalni i etički standardi koje javni servisi trebaju primjenjivati, kao i da se time ugrožava i sama funkcija javnog servisa", kaže se u saopćenju.

Naglašavamo da bi javni servisi u svakom društvu trebali predstavljati primjer profesionalizma i visokih etičkih standarda novinarstva, a njihovi programi služiti isključivo interesu javnosti, uz puno poštivanje i promoviranje demokratskih sloboda, navodi se u saopćenju.

Svjedoci smo, nažalost, da RTVFBiH ovakvom uređivačkom politikom sve češće zanemaruje svoju primarnu ulogu i postulate profesionalnog novinarstva i neodgovorno se ponaša prema bh. javnosti.

Regulatorna agencija za komunikacije je iznenađena izostankom reakcije i šutnjom Upravnog odbora, Programskog vijeća i rukovodstva RTVFBiH koji su najodgovorniji za kreiranje uređivačke politike.

Agencija je pozvala Upravni odbor i rukovodstvo RTVFBiH da preduzmu potrebne mjere i aktivnosti radi postizanja i očuvanja profesionalnih standarda javnog servisa, što je njihova zakonska obaveza i pravo po Zakonu o javnom servisu RTVFBiH.

(Fena) 

U 2009. godini ubijeno je 110 novinara tokom obavljanja posla širom svijeta, navedeno je u izvještaju Međunarodnog instituta za tisak (IPI), sa sjedištem u Beču.

To je najveći broj od 2000. godine, istaknuo je IPI u godišnjem izvještaju objavljenom u četvrtak u Beču.

Iran se u izvještaju spominje kao zemlja s najvećim brojem uhićenja novinara – više od stotinu izvjestitelja i blogera je tamo uhićeno od održavanja predsjedničkih izbora u junu.

Azija se s 55 ubijenih novinara spominje kao "smrtonosnog regiji", zatim slijedi Latinska Amerika s 28 ubijenih novinara, dok je u Africi život izgubilo 14 pripadnika medija, a u Iraku četiri.

U Evropi je ubijeno sedam novinara – pet u Rusiji, jedan u Turskoj i jedan u Azerbejdžanu.
"Što se tiče ubojstva novinara prilikom izvršavanja dužnosti, još živimo u doba barbarstva", poručio je autor izvješća Anthony Mills.

"Dok je prelazak u novo stoljeće bio popraćen ogromnim tehničkim napretkom, nalazimo se u oblasti ciljanog ubojstva novinara koji samo izvršavaju svoj posao, još duboko u doba barbarstva", naglasio je on.

Inače, najopasnija zemlja po novinare prošle godine su bili Filipini gdje je u 2009. ubijeno 38 novinara, i to samo u novembru 30, a slijede Meksiko (11), Somalija (9), pa Pakistan, Kolumbija, Rusija i Honduras.

U izvještaju IPI-ja Mills ističe da je došlo do novog razvoja u ratnim područjima kao što su Irak, Afganistan i Pakistan, gdje su novinari izloženi ciljanim napadima.
"To je promijenilo izvještavanje o tim konfliktima i manje se o tome izvještava i izgubilo se razumijevanje za te kompleksne događaje", upozorio je on, prenosi Tanjug.

(Fena)

Povodom obeležavanja Dana Sarajeva, 6. aprila, Komisija za izbor i imenovanje grada, odlučila je da kandiduje srbijanskog novinara Petra Lukovića, glavnog uredbnika web portala www.e-novine.com, za nagradu “Počasnog građanina”. Ovu inicijativu Komisiji za izbor i imenovanje proslijedio je sarajevski gradonačelnik Alija Behmen. Kandidat za ovo priznanje bio je i Francis Bueb, direktor Centra “Andre Malraux”. Međutim, taj predlog nije dobio većinu glasova.

U izjavi za sarajevske medije, Luković je rekao da mu je ovo definitivno najdraža nagrada, jer dolazi iz njemu “najvoljenijeg grada, što već dvadesetak godina nije nikakva tajna”.

U četvrtak uveče 11. februara, Petar Luković prisustvovaće u Sarajevu, u Balkan kafeu, donatorskoj večeri za e-novine.