Umjesto toga, stručnjaci se uzdaju u bolju informiranost stanovništva o higijeni, u to da će vakcine stići što prije i da pandemija neće postati smrtonosnija nego što je dosad bila, prenosi Reuters.
Farmaceutska kompanija "Baxter international" upravo je isporučila Britaniji oko 200.000 doza vakcine, a u mnogim drugim evropskim zemljama pristizanje vakcine očekuju se od oktobra. To bi trebalo da bude na vrijeme da se spriječi masovno obolijevanje.
Epidemiolog Giovanni Reza, šef odjeljenja za infektivne bolesti italijanskog Višeg zdravstvenog instituta, kaže da Italija, kao i Španija, Francuska i neke druge zemlje, planira da vakciniše 30 do 40 posto stanovništva, što on ocjenjuje kao "praktičan i razuman" nivo.
Francuska, u kojoj školska godina počinje 2. septembra, objavila je ove sedmice plan za borbu protiv svinjske gripe tokom predstojeće jeseni. Predviđena je jednomjesečna kampanja informiranja javnosti putem radija, televizije i Interneta o ponašanju koje može da uspori širenje virusa. Apelirat će se prije svega na čistoću i predostrožnost građana.
Slovenija i Austrija imaju slične planove. "Svi nastavnici su dobili instrukcije, a svako domaćinstvo će dobiti brošuru sa savjetima u vezi s ličnom higijenom", izjavila je glasnogovornica slovenskog ministarstva zdravlja Irma Glaner.
U Španiji socijalistička vlada planira da kad vakcina stigne, prioritet za vakcinisanje osim zdravstvenih imaju i prosvjetni radnici, ali je odbila apel opozicije da se odloži početak školske godine, kao i apel sindikata prosvjete da se trudnim nastavnicama omogući da se ne vraćaju s raspusta dok vakcine ne pristignu.
Nijedna evropska vlada ne planira masovno zatvaranje škola, kakvo je registrirano u Britaniji tokom aprila i maja, kada se svinjska gripa pojavila u toj zemlji.
Mada virus H1N1 uglavnom izaziva blage simptome, kod pojedinih ljudi dolazi do ozbiljnih komplikacija, a bilo je i smrtnih slučajeva među trudnicama, mlađom djecom i hroničnim bolesnicima, naročito gojaznima i dijabetičarima. Čak i među zdravim odraslim osobama bilježeni su i smrtni slučajevi.
Angas Nicol, koordinator za grip pri Evropskom centru za kontrolu i prevenciju bolesti (ECDC) ukazuje na primjer zemalja južne hemisfere, kao što je Australija, u kojoj je zabilježeno 147 smrtnih slučajeva, a 422 ljudi je u bolnicama zbog svinjskog gripa, od kojih petina na intenzivnoj njezi.
"Oni su prošli kroz val intenzivnog prenošenja bolesti", upozorio je Nicol, napominjući da je širenje zaraze u Evropi dosad bilo prilično umjereno, ali da bi se tokom jeseni i zime moglo očekivati intenzivnije širenje bolesti.
Nova školska godina, koja širom Evrope počinje tokom narednih nekoliko sedmica, mogla bi da bude okidač intenziviranja zaraze jer djeca iz predškolskih i školskih ustanova mogu lako da prenesu bilo koji virus. Zbog toga će higijenske mjere i informiranje o svinjskoj gripi biti visoko na listi školskih prioriteta narednih mjeseci.
Vlada SAD-a, gdje se svinjska gripa još u martu pojavila u Kaliforniji, također ne savjetuje zatvaranje škola, ali ni široku primjenu antivirusnih lijekova "tamiflu" i "relenca" da bi se spriječilo širenje svinjske gripe.
Američki ljekari tvrde da bi te lijekove trebalo čuvati za ljude koji su pod najvećim rizikom od komplikacija, kao što su trudnice ili oboljeli od astme i dijabetesa, prenio je Tanjug.
(FENA)