Taj će tim početi s radom na prikupljanju spiska državne imovine BiH iduće sedmice, a izvršavanje tog zadatka predstavlja jedan od pet ciljeva za tranziciju OHR-a u EUSR, koje je utvrdilo Vijeće za provedbu mira (PIC), navodi se u saopćenju.

Iz OHR-a naglašavaju da precizan i potpun spisak državne imovine predstavlja preduvjet za političko rješavanje spomenutog pitanja.

Također se ocjenjuje "žalosnim" da Radna grupa za popis imovine koju je Vijeće ministara BiH osnovalo prije šest mjeseci nije još ni počela s radom, navodi se.

Da bi se postigao napredak u rješavanju ovog pitanja, visoki predstavnik je danas donio odluku kojom se uspostavlja okvir za OHR-ov Tim za popis imovine, čime se tom tijelu omogućava da počne s radom na terenu.

Tim će prikupljati podatke na temelju odluke Vijeća ministara BiH iz 2004. godine.

Kada bude završen, spisak imovine će biti predan bh. vlastima kako bi donijele odluku o raspodjeli te imovine, zaključuje se u saopćenju.

(FENA)

Krađu je otkrio jedan od članova posluge.

Za bilo kakvu informaciju o potencijalnom tragu koji bi omogućio pronalazak ukradenih djela ponuđena je nagrada u iznosu od milion dolara, izvijestila je policija.

Među ukradenim djelima su i portreti Muhameda Alija, O.J. Simpsona i Pelea, prenijela je Hina.

(FENA)

Glasnogovornica Kantonalnog tužilaštva Jasmina Iftić potvrdila je Feni da se tokom dana očekuje rješenje suda o produženju pritvora Heraku i Vuku za naredna dva mjeseca, koje je zatražio kantonalni tužitelj Edin Muratbegović.

Kantonalno tužilaštvo je predložilo produženje pritvora za dva mjeseca i za Almira Bravu i Midhata Čehajića, koji se sumnjiče da su Vuku i Heraku pomogli u bijegu.

Kako pojašnjava Iftić, nakon što budu privedeni, Vuka i Heraka će kantonalni tužilac ispitati o okolnostima izvršenja krivičnog djela te u skladu s tim poduzeti odgovarajuće istražne radnje.

Edin Vuk i Anel Herak osumnjičeni su da su 13. augusta u jednom sarajevskom kafiću hicima iz pištolja ubili 23-godišnjeg Amara Mistrića.

Uhapšeni su nekoliko dana nakon ubistva u Omišu po međunarodnoj potjernici, nakon čega im je Županijski sud u Splitu odredio 40-dnevni ektradicijski pritvor.

(FENA)

"Volio bih da se do kraja godine realizira moj posjet Sarajevu. Neka me pozovu, odmah ću doći. Poziv do sada nije stigao. Možda je razlog što Ratko Mladić nije u Haagu ili neko unutarnje pitanje BiH. Ponavljam, neka me pozovu, odmah ću doći. A moj poziv predstavnicima Bošnjaka uvijek je otvoren. Dobrodošli su na razgovor", rekao je srbijanski predsjednik.

Dodao je da Srbija, kao potpisnica Daytonskog sporazuma, poštuje teritorijalni integritet BiH i da niti jednim potezom to neće ugroziti, te da "ne treba tražiti problem tamo gdje ga nema".

Izgradnja škole na Palama, otvorenju koje je nazočio, po riječima Tadića, davno je dogovorena u okviru specijalnih i usporednih veza Srbije i Republike Srpske.

"Ponovo upućujem otvoren poziv institucijama federacije da uspostavimo specijalne i usporedne veze kako bismo radili na dobrobit Srba i Bošnjaka, ulagali u obrazovanje i poštivali našu tradiciju i kulturu. Predložio sam da izgradimo školu, primjerice, u Raškoj oblasti ili Sandžaku, koja će se zvati 'Bosna'. Sa zadovoljstvom ću nazočiti njezinu otvaranju", kazao je Tadić.

Srbijanski predsjednik Boris Tadić u utorak je na Palama u Bosni i Hercegovini otvorio osnovnu školu nazvanu "Srbija".

Tadićev dolazak na Pale najavljen je diplomatskim kanalima ministarstvu vanjskih poslova BiH, no on se nije susreo ni s jednim bosanskohercegovačkim dužnosnikom, a pratili su ga predsjednik i premijer Republike Srpske Rajko Kuzmanović i Milorad Dodik.

Bošnjački i srpski član predsjedništva BiH Haris Silajdžić i Nebojša Radmanović u srijedu su oštro optužili jedan drugoga glede opravdanosti posjeta srbijanskog predsjednika Borisa Tadića Palama.

Silajdžić je u srijedu zatražio da se o tome događaju izvanredno raspravlja na redovitoj sjednici Predsjedništva BiH držeći kako je riječ o narušavanju državnog suvereniteta. Radmanović je pak reagirao priopćenjem u kojemu je optužio Silajdžića da je "jedan društveno koristan događaj" ponovno iskoristio za napad na RS i Srbiju.

(FENA)

Thaler je u izjavi Feni istakao da je suština rezolucije da se zapadni Balkan što prije priključi bezviznom režimu te da se BiH kao zemlji sa specifičnim problemima pomogne u procesu liberalizacije viznog režima.

"Logično je da postoje kriteriji u vezi s ovim pitanjem za svaku zemlju, ali njihovo ispunjavanje zavisi od političke volje. Moj stav, u slučaju BiH koja zaslužuje posebnu pažnju i potporu, jeste da vizni režim nije oblast putem koje se trebaju pritiskati vladajuće strukture zemlje, već da se treba pomoći građanima BiH u smislu da što prije počnu slobodno putovati, a što i zaslužuju", kazao je Thaler.

Thaler je istakao da, ukoliko rezolucija bude prihvaćena, BiH može, već za nekoliko mjeseci, dobiti bezvizni režim. U protivnom, kazao je, ako se bude čekalo na djelovanje bh. političara i ispunjavanje uvjeta, nema mjesta optimizmu.

Pitanje Republike Srbije i njenog skorog dobijanja statusa bezviznog režima, Thaler nije želio komentirati ističući da se još čeka da Srbija ispuni određene uvjete.

(FENA)

Ovo je jedan od zaključaka iz izvještaja koji je Kuća ljudskih prava, uime koalicije od 30 nevladinih organizacija iz BiH, dostavila Uredu visokog komesarijata UN-a za ljudska prava u Ženevi i koji predstavlja viđenje nevladinog sektora o implementaciji standarda UN-a u BiH.

U izvještaju se navodi da se ova ocjena temelji na nizu slučajeva nasilja i prijetnji smrću, pokušajima zastrašivanja i ušutkivanja i drugim nasrtajima kojima su izloženi pojedinci i grupe koji se zalažu za zaštitu ljudskih prava i njihovo unapređenje.

Na meti napada su se našli zaštitnici prava pripadnika seksualnih manjina i aktivistkinje i aktivisti koji se angažuju protiv trgovine ljudima. Žrtve napada su i nevladine organizacije i njihovi aktivisti koji se bave istraživanjem korupcije i kriminala, kao i novinari koji se bave istraživačkim žurnalizmom koji se dotiče nezakonitosti svake vrste.

Napadi na novinare i pokušaj da se ušutka istraživačko novinarstvo ozbiljno prijeti slobodi izražavanja dovodeći u pitanje dostignuti nivo razvijenosti demokratije.

U izvještaju se, također, naglašava da su nerijetko na meti i članovi porodica zaštitnika ljudskih prava što ukazuje na to da se želi stvoriti atmosfera straha i onemogućiti svako kritičko razmišljanje i djelovanje.

Prethodnih godina, zabilježeni su i pokušaji ubistva nekih od aktivista. Znakovito je to da nijedan slučaj nije rasvijetljen i niko od počinilaca nasilja nije procesuiran.

Udari na zaštitnike ljudskih prava najčešće dolaze od političara, ali sve češće i od visoko pozicioniranih vjerskih službenika. Vlast gotovo da ništa ne čini na zaštiti boraca za ljudska prava. Izostaje reagovanje nadležnih sudova i policije na sankcioniranju napada na zaštitnike ljudskih prava, kao što se ništa ne čini da bi se osiguralo sigurno okruženje za aktivizam na zaštiti i promociji ljudskih prava i sloboda.

Nevladine organizacije su zabilježile i grube napade na sindikalne aktiviste i slučajeve otpuštanja s posla nekih od njih.

Deklaracija Generalne skupštine Ujedinjenih naroda o pravima i obavezama pojedinaca, grupa i društvenih organa u odnosu na unapređenje i zaštitu univerzalno priznatih ljudskih prava i sloboda nema odgovarajući tretman od nosilaca vlasti što također doprinosi neadekvatnom tretmanu žaštitnika ljudskih prava, jedan je od zaključaka iz izvještaja nevladinih organizacija iz BiH upućenog Uredu visokog komesarijata UN-a za ljudska prava.

(FENA)