„Ovo je prilika da to prvi put kažem“, rekao je Dodik u Modriči odgovarajući na pitanje novinara da li će biti novog sastanka „prudske trojke“.

Dodik je naveo i da će Vijeće ministara BiH "funkcionirati u manjinskoj formi i djelovat će kao i do sada od slučaja do slučaja“, javili su mediji u RS-u.

Na pitanje šta će se desiti ako visoki predstavnik u BiH Valentin Inzko poduzme mjere protiv RS-a zbog zaključaka u vezi s odlukama oko „Elektroprenosa“, Dodik je ponovio stav da će svaka nametnuta odluka visokog predstavnika u BiH ili nekog drugog biti odbijena u RS-u i da će se predstavnici RS-a povući iz svih organa u BiH ako ambasadori i međunarodni predstavnici ne poslušaju taj stav.

“Svima mora biti jasno da RS ne želi da mijenja svoju dosadašnu politiku, a to je da hoćemo da nastavimo da je jačamo i gradimo onakvu kakva nama svima treba i da nijedna odluka visokog predstavnika u BiH nema formu nametanja ili smjenjivanja“, rekao je entitetski premijer.

Naveo je i da je s ovim stavom upoznao sve ambasadore i međunarodne predstavnike s kojima je ovih dana razgovarao.

“Ako ne poslušaju takav naš stav, mi ćemo se povući iz svih organa BiH i tamo se više nećemo vratiti. Ako žele da vide tu našu odlučnost, neka odluče da nešto nametnu već danas, a mi ćemo već večeras pokazati svoju odlučnost“, naglasio je on.

Dodik je, komentarišući odluke visokog predstavnika i stavove Vijeća za implementaciju mira u BiH tim povodom, naveo da je od „strane službenika OHR-a podmetnuta aktivnost visokom predstavniku i da Valentin Inzko nema loše namjere, ali ima lošu naviku da podlegne uticaju nedobronamjernih ljudi“.

Za Vijeće za implemetaciju mira je rekao da je „vještačka tvorevina i da njegovo funkcionisanje nije predvidio Dejtonski sporazum“, te da njihovo saopćenje kojim se daje podrška Inzkovim nametnutim odlukama „zvuči komično i dolazi po inerciji“.

Naveo je i da će RS poštovati Dejtonski sporazum, ali "ukoliko međunarodna zajednica krši taj sporazum, RS će krenuti svojim putem, jer nema cilja koji može uticati da bilo koju našu nadležnost prenesemo na BiH".

"Sukobe ne želimo, ali svima mora biti jasno da je RS stvarnost", rekao je Dodik.

I predsjednik RS-a Rajko Kuzmanović rekao je da se stavovi Vijeća za implemetaciju mira da su zaključci Vlade RS-a krešenje Dejtonskom mirovonog sporazuma "ne tiču RS-a".

On je također danas u Modriči naveo da RS ne krši Dejtonski sporazum i da je sve što radi zasnovano na tom sporazumu, Ustavu, međunarodnim aktima i međunarodnom pravu.

I predsjednik Narodne skupštine RS Igor Radojčić je naveo da se RS i BiH nalaze u jednoj od brojnih dubokih kriza indukovanih od međunarodne zajednice.

On smatra da će parlament RS-a na narednoj sjednici najvjerovatnije potvrditi mjere koje je Vlada RS-a donijela povodom odluka visokog predstavnika o "Elektroprenosu BiH".

(FENA)

 "HDZ predlaže da, uz odredbe vezane uz dovršetak pregovora s EU-om, koje se tiču referenduma te potpune neovisnosti HNB-a i revizije, u naš prijedlog uđe i promjena Ustava vezana uz nezastarijevanje pretvorbenog kriminala", rekla je Kosor i dodala da su se o tome jednoglasno složili.

HDZ će partnerima predložiti i da se Ustavom propiše kako je obrazovanje dostupno svima pod jednakim uvjetima, te da je opće obrazovanje obvezno i besplatno.

HDZ-ovo Predsjedništvo dogovorilo je i brze promjene zakona o pravima hrvatskih branitelja, kojima će se, kaže Kosor, zaustaviti svako moguće povećanje broja branitelja.

"2009. je godina u kojoj moramo i možemo povući crtu kad govorimo o tome koliki je broj ljudi sudjelovao u obrani", kazala je Kosor, najavivši i izmjene odredaba vezanih uz ostvarivanje statusa hrvatskih ratnih vojnih invalida (HRVI). O detaljima tog zakona nije željela govoriti.

(FENA)

Podsjećanja radi, visoki predstavnik u BiH Valentin Inzko nedavno je donio odluku kojom se članovima Upravnog odbora „Elektroprijenosa BiH“ nalaže da bez odgađanja imenuju generalnog direktora ovog preduzeća.
„Kada je riječ o 'Elektroprijenosu BiH', tu se potencijalno čak radi o ulasaku u vlasničke odnose, koji su svetinja na Zapadu. Vi ne možete dekretom nikome oduzeti vlasništvo i dati ga nekom drugom. Neka to pokušaju u svojim zemljama napraviti. Svaki sud će ih oboriti i javnost će ih procijeniti komunistima koji vrše nacionalizaciju“, ustvrdio je Radojičić u izjavi novinarima u Banjoj Luci.
Zaključio je da se o tome može još mnogo diskutovati, ali da je siguran da se radi o početku nove političke krize u BiH.
(FENA)

Taj okrugli sto je pokušaj organizacija civilnog društva da pokrenu principe širih javnih rasprava pri donošenju bitnih odluka za građane. Povod tome je činjenica da građani često ne samo da ne učestvuju u procesima izrade i usvajanja zakona, već o njima nisu ni informirani.

Polazeći od toga da pravo okupljanja i udruživanja predstavlja izuzetno važno građansko i političko pravo koje štiti građane od samovoljnog miješanja države te da je ono osnov za postojanje i funkcioniranje demokratskog društva, Centar za promociju civilnog društva, zajedno s organizacijama civilnog društva okupljenim u mreži „Sporazum plus“- Kanton Sarajevo, pokrenuo je inicijativu da se javna rasprava o Nacrtu zakona o javnom okupljanju Vlade Kantona Sarajevo provede na kvalitetno drugačiji način nego što je to bila dosadašnja praksa.

Ministarstvo unutarnjih poslova Kantona Sarajevo prihvatilo je tu inicijativu. Zajednički je utvrđen plan provođenja javne rasprave.

Centar je, u sklopu realizacije inicijative vezano za institucionalno uređenje odnosa između vlasti i NVO sektora u Kantonu Sarajevo kroz proces izrade, usvajanja i primjene Sporazuma o suradnji između vlasti i NVO sektora u Kantonu Sarajevo, pokrenuo i nekoliko konkretnih akcija da bi se i u praksi pokazale prednosti suradnje predstavnika vlasti i NVO sektora u rješavanju konkretnih pitanja od interesa za sve građane Kantona. Jedna od tih aktivnosti, čija je realizacija u toku, jeste uključivanje i stručna pomoć Ministarstvu unutarnjih poslova Kantona Sarajevo pri izradi i realizaciji Plana provođenja javne rasprave o Nacrtu zakona o javnom okupljanju Vlade Kantona Sarajevo.

(FENA)

Žalbena komisije Vijeća za štampu u BiH održala je u petak, 18. septembra, redovnu sjednicu, na kojoj je, između ostalog, razmotreno opće stanje u bosanskohercegovačkim štampanim medijima.

Na sjednici je konstatirana tendencija drastičnog pada profesionalnih standarda u printanim medijima i izražena zabrinutost zbog neargumentiranih, uvredljivih i huškačkih tekstova koji imaju negativne posljedice po građane i građanke u BiH.

Žalbena komisija Vijeća za štampu izražava zabrinutost eskalacijom uvreda, diskvalifikacija i netrpeljivosti koje pojedine redakcije printanih medija ispoljavaju ne samo prema kolegama iz drugih medija nego i prema neistomišljenicima, čime se osnovna funkcija medija stavlja u drugi plan, saopćeno je iz Vijeća za štampu u BiH.

(FENA)

On je također zatražio da proces ostane u sadašnjoj fazi sve dok žalbeno vijeće o tom pitanju ne donese odluku.

Tužilaštvo se usprotivilo da Karadžiću bude odobren zahtjev za odgađanjem početka suđenja, ali da mu bude odobren zahtjev da se žali na odluku sa statusne konferencije, javio je Tanjug.

Karadžić je ranije početkom mjeseca od suda zatražio da mu se početak suđenja odgodi za 10 mjeseci kako bi imao dovoljno vremena da se pripremi za proces, navodeći da je tužilaštvo pripremilo više od 938.000 stranica dokumentacije i da bi, samo za čitanje tog materijala, bilo potrebno 2.086 dana.

Predsjedavajući sudija O-Gon Kwon ocijenio je da bi suđenje trebalo da bude završeno u roku od dvije i po godine, dok, po njegovim riječima, "u najgorem scenariju taj period ne smije da bude duži od tri godine".

Karadžić se pred Haškim tribunalom brani sam, uz pomoć stručnog i pravnog tima za odbranu.

Optužnica Karadžića tereti za genocid i ratne zločine počinjene u Bosni i Hercegovini (BiH) od 1992. do 1995.

Karadžić je bio jedan od osnivača Srpske demokratske stranke (SDS), a na čelu RS-a je proveo period od maja 1992. do jula 1996.

Uhapšen je 21. jula 2008. godine u Beogradu, poslije više od 12 godina skrivanja pod lažnim imenom. Haškom tribunalu je izručen 30. jula prošle godine.

(FENA)

To je u direktnoj suprotnosti sa zaključcima iz Deklaracije Upravnog odbora Vijeća za implementaciju mira od 31. oktobra 2007., komunikeima od 25. juna 2008. i od 30. juna 2009. te izjavom ambasadora zemalja članica Upravnog odobora od 12. septembra 2008., navodi se u saopćenju PIC-a.

Ambasadori su podsjetili na jasan stav Upravnog odobora Vijeća za implementaciju mira iz komunikea od 30. juna ove godine u vezi s mogućim jednostranim potezima ove vrste od entiteta.

U njemu se navodi da su "pokušaji da se ponište rezultati ranije dogovorenih reformi i oslabe postojeće institucije na državnom nivou pokazuju otvoreno nepoštivanje temeljnih principa Općeg okvirnog sporazuma za mir, neprihvatljivi i moraju prestati".

Stoga su ambasadori zemalja članica Upravnog odbora PIC-a izrazili punu podršku visokom predstavniku da poduzme mjere koje smatra neophodnim da održi kontinuitet poslovanja Elektroprijenosa u skladu sa zakonom i na taj način osigura neometano pružanje javnih usluga tog preduzeća za dobrobit svih građana BiH.

Ambasadori očekuju od vlasti Republike Srpske i njihovih predstavnika da djeluju u okviru uspostavljenih institucija i zakona BiH, u ovom slučaju Elektroprijenosa BiH, kao i da djeluju u dobroj namjeri i u duhu kompromisa kako bi poboljšali funkcionalnost tog preduzeća koje pruža javne usluge.

Neispunjavanje tih očekivanja smatrat će se jasnim pokušajem slabljenja bitne državne institucije i značajnim nazatkom u procesu evropskih integracija, navodi se u saopćenju.

(FENA)

Španski sudija Ismael Moreno izdao je međunarodne naloge za hapšenje Johana Lepriča, Antona Titjunga i Josiasa Kumpfa. Prema optužnici na 18 strana Kumpf sada živi u Austriji a druga dvojica se još uvijek nalaze u SAD-u.

Moreno je naveo da su trojica osumnjičenih bili članovi nacističke SS garde Totenkopf i da su služili u logorima ili u Mauthauzenu u Austriji pod nacističkom okupacijom ili u Zahzenhauzenu u Njemačkoj, prenosi u petak Beta.

Titjung (85) je rođen na teritoriji današnje Hrvatske, sada živi u američkoj državi Wisconsin. Leprič (85), koji je rođen u Rumuniji živi u Ditrojtu u državi Michigen.

Kumpf (84) je rođen na teritoriji današnje Srbije, i živio je u Rasinu, u državi Wisconsin, prije nego što je deportovan u Austriju.

Sva trojica su se naselila u SAD poslije Drugog svjetskog rata i stekla američko državljanstvom ali im je ono oduzeto posljednjih godina kada su američke vlasti zaključile da su prikrili svoju nacističku prošlost, prenosi agencija AP.

Moreno je izdao optužnicu u skladu s španskim poštovanjem principa univerzalne nadležnosti koja dozvoljava da se posebno teški zločini kao što je genocid, tortura ili terorizam, procesuiraju u Španiji iako su počinjeni na drugoj teritoriji.

Moreno istražuje ovaj slučaj od jula prošle godine na zahtjev porodica Španaca koji su deportovani u nacističke logore.

Četvrti osumnjičeni koji je naveden u prvobitnoj istrazi John Demjanjuk deportovan je iz SAD u Njemačku u maju da mu se tamo sudi i nije naveden o ovoj optužnici.

Portparol austrijskog minstarstva vanjskih poslova Katarina Svoboda rekla je da Austrija još nije zvanično obavještena o ovoj optužnici.

(FENA)