Njihove porodice, kako je javila banjalučka Alternativna televizija, traže pomoć BiH vlasti za povratak svojih bližnjih iz Azerbejdžana.

Neki od oko 500 građevinskih radnika su ispričali da su, na izvjestan način, zarobljeni u toj državi, jer su im poslodavci po dolasku u glavni grad Baku uzeli pasoše, nemaju vize, više od mjesec dana nisu dobili plaću, a gazde im ne žele da daju prave informacije o njihovoj budućnosti.

Oni su telefonski ispričali da bukvalno prodaju lične stvari kako bi kupili hranu i ostalo što im je neophodno, a nalaze se u kolektivnom smještaju.

Posljednjih dana imaju i svakodnevne posjete policije Azerbejdžana koja prijeti da će ih zatvoriti u azil, a zajedno s vojskom su blokirali gradilišta na kojima su doskora radili.

Kako su rekli, problem je izbio na realaciji holandsko-azerbejdžanska firma, preko čijeg predstavništva u Gradišci su otišli na rad u Baku, i azerbejdžanskih vlasti.

Porodice ovih radnika ispričale su i za slučaj da je jedan od radnika, rodom iz Gradiške, preminuo u Bakuu, a ne znaju kako i kada će dopremiti njegovo tijelo.

Porodica Samadžija iz Srbca ispričala je i da neki od građevinara iz BiH štrajkuju i glađu jer nisu dobili novac i po četiri-pet mjeseci.

U predstavništvu holandsko-azerbejdžanska firme u Gradišci su kazali da su oni odgovorni samo za put tih radnika od Gradiške do Beograda, a Miroslav Vučenović, posrednik u organizaciji puta je rekao da imaju informacije da će od ponedjeljka početi isplata plaća radnicima kojima se navršava šest mjeseci od boravka u Bakuu.

On je dodao da će od sutra, oni koji žele, moći se vratiti u BiH, a da je problem bio zbog, naveo je, blokiranog računa.

Najbliže diplomatsko predstavništvo BiH, koje pokriva Azerbejdžan, udaljeno je 1.760 kilometara, u Istanbulu.

(FENA)

Porast nasilja bilježi se, istaknuto je, u okviru obitelji, preko maloljetničke delikvencije, pa do ubojstava, samoubojstava i nasilja na javnim manifestacijama.

"Očito je da imamo svekoliku krizu društva i za mene ovo nije neočekivano“, rekao je Žiga.

Neuropsihijatar akademik Loga mišljenja je da je stres koji se dešavao u ratnom i nastavio u posljeratnom periodu glavni činilac nasilja u bh. društvu.

"Stres i u mirno doba također podiže tenziju, stimulira kriminalno ponašanje pojedinaca i tako povećava nasilje u sredinama u kojima oni žive", smatra akademik Loga.

Uvodničari Žiga i Loga smatraju da su preventivne akcije jedini lijek za suzbijanje nasilja kao društvene pojave.

Nasilje je univerzalni problem i nije karakteristika samo naše zemlje, ali je u odnosu na druge veoma izražen. Zato je prevenciju potrebno činiti na globalnoj razini u prevenciji uživanja droge, alkohola, utjecaja filma, zagađenja i globalnih klimatskih promjena.

"Sve to utječe na nasilje", zaključuju Logo i Žiga, uz opasku da i "naši političari također utječu na pojačano nasilje, jer oni bi morali poduzeti preventivne radnje, a to ne čine i jedini su koji mogu bar ublažiti kriminalno ponašanje".

(FENA)

"Kineska vlada vjeruje da može očuvati sigurnost zemlje, živote naroda i sigurnost dobara", navodi se u saopćenju glasnogovornika ministarstva vanjskih poslova Maa Zhaoxua.

Glasnogovornik je reagirao na poziv Abu Yahie al-Libiya, koji se smatra trećom ličnošću Al-Qaide nakon Ossame bin Ladena i Aymana al-Zawahirija, a koji je u četvrtak objavio američki centar za nadzor islamističkih internet stranica.

U svojoj poruci, al-Libiya poziva islamiste pokrajine Xinjiang da se ozbiljno pripreme za sveti rat. U toj devetominutnoj poruci, on govori o stanju Ujgura u pokrajini Xinjiang, tvrdeći da tamo vlada diskriminatorska politika.

Kineski glasnogovornik, u svom saopćenju od subote navodi da "Xinjiang uživa politiku vjerskih sloboda i garantuje jednakost svim manjinama".

(FENA)

Za lidera SNSD-a nisu prihvatljivi ni, kako kaže, pokušaji da se „otete entitetske nadležnosti, zakoni i reforme koje je uveo visoki predstavnik 'uguraju' u Ustav“.

Dodik tvrdi da ni predstavnici EU na jučerašnjem „butmirskom sastanku“ nisu rekli da je promjena Ustava uvjet za zatvaranje OHR-a, ali da su pomenuli nešto novo, a to je da su minimalne ustavne korekcije uvjet za prihvatanje kandidatskog statusa BiH.

Mišljenja je da i taj sastanak treba posmatrati kao pokušaj prvenstveno EU, uz asistenciju SAD-a, da se deblokiraju neka pitanja koja oni smatraju kao važna za evropske i NATO integracije BiH, te kazao da nije bilo nikakvih pritisaka ili ucjena.

Dodik smatra da to što će do narednog sastanka 20. oktobra ostati ekspertski timovi da pomognu u razgovorima govori da unutar BiH nema dijaloga.

(FENA)