Veselinović je kazao da su najviše otkaza posljednjih mjeseci dobile osobe iz preduzeća koja su radila za izvoz, odnosno koja su obavljala tzv. lon poslove.

-Tu bih spomenuo tekstilnu, kožarsku i industriju obuće, autoindustriju, trgovinu, ali i naglasio da je takav slučaj i s osobljem iz administracije - kazao je Veselinović.

(FENA)

“Ako bude ponuda uzmi ili ostavi, ja ostavljam”, rekao je Dodik u izjavi novinarima u Banjoj Luci potvrdivši da će se sutra i on sastati sa Steinbegrom, jer je to bilateralni, a ne plenarni sastanak.

Nije, međutim, mogao da potvrdi da li će razgovarati i o ustavnim promjenama, ističući da je Steinbergu već odranije poznat njegov stav da o promjenama Ustava BiH treba da odlučuju domaći lideri.

Podsjetio je i da je on ponudio mogućnost oko sedam do osam promjena Ustava, što bi bile određene minimalne korekcije i za koje postoji konsenzus u RS-u.

Ukoliko one budu dogovorene u razgovorima domaćih lidera, navodi, moraju biti potvrđene i u entitetskom parlamentu, jer je i RS jedan od potpisnika Aneksa IV Dejtonskog sporazuma, čime je odobrila Ustav BiH.

“Bez sporazuma s RS-om nema ustavnim promjena”, kategoričan je Dodik i dodaje da većina u državnom parlamentu nije dovoljna da se promijeni Ustav, ako nema saglasnosti RS-a.

Međutim, poručio je i da RS ne pristaje na promjene mimo onih osam tačaka za koje je iskazao spremnost da se ugrade u Ustav.

“Nemoguće je s naše strane očekivati bilo kakvo proširenje tih promjena. Pošto je to malo Bošnjacima i jednom broju stranaca, šta mi da radimo. Umorni smo od davanja koja se samo od nas očekuju i nismo zainteresirani da dajemo”, kazao je lider SNSD-a.

Izrazio je spremnost da se jača institucionalni kapacitet RS-a, u skladu s državnim ustavom i u tom pogledu smatraju sebe potpunim legalistima i ljudima koji brane legalitet u skladu s Ustavom.

On tvrdi i da oni koji žele promjene vrše snažan pritisak u želji da “imaginaranu priču koja se zove put u EU”, iskoriste kao “dovoljnu šargarepu kako bi neko pristao da trajno ukine svoju autonomiju, a to je RS i to se neće desiti”.

Poručio je i da treba biti jasno da RS nije spremna da dovede u pitanje više nijedan segment svoje autonomije koju ima u okviru Daytona.

“To ne može, kao ni promjene koje se traže kada je u pitanju Predsjedništvo BiH, gdje bi se ukinuo sistem veta pri preglasavanju. Ne želimo da više nijedan naš zaštitni mehanizam bude doveden u pitanje i to se neće desiti”, rekao je Dodik.

Naglasio je i da će to jasno reći prilikom razgovora te ukoliko to nekome ne odgovara može da traži neke druge načine.

Kao neprihvatljivo ocijenio je i predlaganje rješenja koja bi bila udar na entitetsko glasanje, kao i formiranje vlade BiH, jer ona “nije predviđena“.

Dodik je još dodao i da BiH, kao sporazumna zemlja, ne može da doživi dramatičnu promjenu svog političkog uređenja, ustanovljenog Dejtonskim sporazumom.

Upitao je i zašto se vrši dalji atak na Dayton i konstatirao da to mora da prestane, jer je taj sporazum već dovoljno promijenjen raznim intervencijama nekih visokih predstavnika i mešetarenjem međunarodne zajednice.

“To mora da prestane i mi imamo karakter da to kažemo. Nismo zainteresirani za ustavne promjene, posebno ne one koje zadiru u naše pravo, a ta naša prava nisu protiv nekog drugog, niti prava BiH”, rekao je.

Po njegovim riječima osnovni problem jeste što međunarodna zajednica nije pokušala da u okviru Dejtonskog sporazuma uspostavi politički sistem za Dayton, već pokušava da kreira novi i time dovela do otvaranja ‘Pandorine kutije’.

"Neka zatvore tu kutiju, jer je nisam ni otvorio”, zaključio je lider SNSD-a.

(FENA)

Za pomoć nevladinom sektoru u ovom bh. entitetu u ovogodišnjem budžetu Ministarstva uprave i lokalne samouprave RS-a osigurano je 1.129.300 KM.

Od ukupnog iznosa za pomoć udruženjima od javnog interesa namijenjeno je 529.300 KM, navodi Ministarstvo uprave i lokalne samouprave RS-a na svojoj web stranici.

Za pomoć dobrotvornom društvu "Merhamet" u RS-u izdvojeno je 200.000 KM, za namjenska izdvajanja za rad udruženja i organizacija civilnih žrtava rata Bošnjaka i Hrvata izdvojeno je 200.000 KM, dok je za pomoć ostalim udruženjima građana namijenjeno 100.000 KM.

(FENA)

- Mislim da je to bila pogrešna procjena. Mislim da je to bio potez koji je umnogome unazadio potragu za bjeguncima i koji je izvan svake logike obavještajnog djelovanja, izjavio je Vukčević u intervjuu za Večernje novosti.

Vukčević je dodao da tužilaštvo na čijem je čelu radi na svim slučajevima koji bi mogli da dovedu do preostalih haških bjegunaca, ali i na onim slučajevima gdje je "takozvani Zakon o jatacima definitivno prekršen", prenose u utorak agencije.

(FENA)

Ugovori koji predviđaju plasman 700 000 tona koksa za potrebe željezara US Steel u Smederevu i Dolvi i Indiji, dostižu ukupan iznos od 320 milijuna dolara. Također, potpisani su i ugovori o nabavi 1,1 milijun tona visokokvalitetnih ugljena iz Australije, SAD-a i Kolumbije potrebnih da zadovolje proizvodnju u idućoj godini dana.

- Ovi ugovori su rezultat našeg dugotrajnog i predanog rada na održavanju kvalitete poslovanja, bez obzira na recesiju koja je pogodila kompletnu industriju željeza, a s njom i proizvodnju koksa. Uspjeli smo zadržati sve radnike, održati proizvodnju, a u vrijeme kada su svi gasili tvornice mi smo tragali i za najmanjim ugovorom bilo gdje u svijetu. Izvozili smo u Iran i Indiju, da bismo dočekali da danas, kao potvrđeno kvalitetan proizvođač koksa, možemo računati na godišnje ugovore koji podrazumijevaju kompletnu proizvodnju koksa. Ovim ugovorima konačno otvaramo vrata proširenju proizvodnje i pokretanju Četvrte koksne baterije, kako bismo udvostručili proizvodnju. Mi smo to u mogućnosti da učinimo, a tome je potvrda i priznanje za odličnost kvalitete u okviru TPM metodologije poslovanja koje smo dobili u Japanu. Sada pozivamo domaće vlasti da podrže naše napore u želji za ubrzanim razvojem i pobjeđivanju recesije - kazao je nakon potpisivanja ugovora generalni direktor kompanije GIKIL Guntapali Jaganadham.

Prema njegovim riječima, pokretanje Četvrte koksne baterije osiguralo bi pored stopostotnog povećanja proizvodnje i izvoza, do novih zapošljavanja i većih mogućnosti da se anuliraju teške posljedice koje je ekonomska kriza ostavila. GIKIL u procesu proizvodnje, održavanja tvornice i transportu proizvoda angažira i pedesetak bosanskohercegovačkih kompanija kojima su ključni poslovi vezani upravo za rad GIKIL-ove koksare.

U menadžmentu GIKIL-a najavili su da će nakon Strategije izlaska iz krize, koju su podržale Vlada Federacije BiH i Vlada Tuzlanskog kantona, pristupiti provođenju Strategije stabilizacije kompanije i eliminiranja posljedice recesije.
Na rješavanju ovih problema pomoć i podrška državnih institucija, bit će važan faktor, tako da su pozvali resorne ministre i premijere da na primjeru GIKIL-a pokušavaju iznalaziti rješenja za brojne BH kompanije, koje su usljed recesije došle na rub opstanka, ali i da pomognu koksarima iz GIKIL-a da nastave putem uspjeha i pobjeda.

(FENA)