Šaha Ahmetović, potpredsjednica Udruženja Roma iz Banje Luke „Veseli brijeg“ kazala je da bi angažiranjem nastavnika koji će predavati romski jezik bila sačuvana njihova tradicija.
Ona je mišljenja da bi se dodatna nastava romskog jezika u Banjoj Luci mogla organizirati u Osnovnoj školi „Branko Radičević" s kojom je udruženje do sada imalo dobru saradnju i koju pohađa veliki broj Roma.
Viši stručni saradnik za predškolsko i osnovno obrazovanje u Ministartsvu prosvjete i kulture RS-a Ranko Savanović potvrdio je da će resorno ministarstvo podržati ovaj zahtjev.
Ipak, za izvođenje ovog vida nastave, dodao je, problem predstavlja nedostatak stručnog nastavnog kadra.
U skladu s Zakonom o zaštiti prava pripadnika nacionalnih manjina izvođenje nastave za pripadnike nacionalnih manjina može se organizirati samo u okviru redovnog obrazovnog sistema i to u vidu dodatne nastave.
Savanović je rekao da manjinska udruženja, koja žele da njihova djeca uče maternji jezik, treba da osiguraju adekvatnog predavača čiji bi rad finansiralo Ministarstvo prosvjete.
(FENA)
HND u priopćenju izražava uvjerenje "da će sindikalni predstavnici odbiti prijedlog otkaza" te kako "vjeruje da će Poslovodstvo HRT-a uvažiti to mišljenje Sindikata novinara Hrvatske i povući otkaz". "HND poziva Poslovodstvo HRT-a da taj otkaz povuče smjesta", dodaje se.
U priopćenju stoji i da je oko stotinu i dvadeset novinara i zaposlenika HTV-a prije nekoliko dana iskazalo svoje nezadovoljstvo ponašanjem glavnog ravnatelja HRT-a kao i općim stanjem na Hrvatskoj televiziji, te da su iskazali potporu za četvero novinara za "koje je danas pokrenuta procedura otkaza".
"HND će pružiti punu potporu ugroženim novinarima a zaštitu od ravnateljeve samovolje tražimo i od Programskog vijeća HRT-a", stoji u priopćenju koje je potpisao predsjednik HND-a Zdenko Duka.
Ravnatelj HRT-a Vanja Sutlić izjavio je 21. listopada na konferenciji za novinare "da su sve potvore o njegovoj navodnoj izjavi o novinarki Ivani Dragičević-Veličković potpuna laž zbog čega je 20. listopada pokrenuo kazneni postupak zbog teške klevete".
Na istoj konferenciji za novinare ravnatelj HTV-a Blago Markota izvijestio je da je protiv četvero novinara, koji tvrde da je Sutlić prije 20 mjeseci, 5. veljače 2007. izrekao prijepornu izjavu, pokrenut stegovni postupak koji može rezultirati izvanrednim otkazom.
Nakon više od 325 miliona prodanih albuma u svijetu, prevedenih na 107 jezika i dijalekata, Gal se 22. listopada vratio albumom 'Rođendan Asteriksa i Obeliksa, zlatna knjiga' u izdanju Alberta Renea.
Albert Uderzo sastavio je zbirku priča koja istomeno izlazi u 15 zemalja, s nakladom od nevjerojatnih tri miliona primjeraka, od čega 1,1 miliona u Francuskoj.
“Želio sam da svi likovi koji su se pojavili u tim albumima mogu reagirati na taj rođendan”, objasnio je novinarima crtač koji je sam nastavio s izradom albuma nakon smrti scenarista Renea Goscinnyja 1977. godine.
Avantura počinje 1959. kada su autori smislili sitnog i debelog junaka - Asteriksa i Obeliksa.
Dana 29. oktobra 1959, Asteriks i Obeliks pojavljuju se prvi put u prvom broju časopisa Pilote.
Dvije godine kasnije, izlazi prvi album u šest hiljada primjeraka. Asteriks i njegovi Gali ulaze u život Francuza. Sedmičnik Express na naslovnici iz septembra 1966. piše 'Fenomen Asteriks'.
Krajem 2008, Uderzo, koji je u 30 godina nakon smrti Goscinnyja sam napravio deset naslova albuma, odlučuje prodati izdavačkoj kući Hachette Livres izdanja Albert Rene koja je osnovao 1979. godine.
Time je 82-godišnji autor pristao na to da se Asteriksove dogodovštine nastave nakon njegove smrti. Oslanja se na Frederica i Thierryja Mebarkija, braću crtače koji s njim rade već 25 godina.
(FENA)
Frattini je, prenosi agencija Ansa, učestvujući na dvodnevnom sastanku ministara vanjskih poslova EU-a u Luxembourgu, istaknuo da Italija podržava evropsku perspektivu Srbije, podsjetivši da će samit dviju zemalja, uz učešće premijera Italije Silvija Berlusconija i predsjednika Srbije Borisa Tadića, biti održan 12. i 13. novembra u Rimu.
Talijanski šef diplomatije je u obraćanju novinarima govorio i o početku suđenja Radovanu Karadžiću pred Haškim sudom (ICTY), naglasivši kako njegova zemlja želi da se taj proces brzo završi.
"Ne želimo pomagati jednom kriminalcu. Sarađivat ćemo sa sudom ako to od nas bude traženo, ali ne i u vezi sa zahtjevima koje uputi odbrana", kazao je Frattini.
(FENA)
U saopćenju za javnost iz Komšićevog kabineta navedeno je da se u donošenju odluke o otkazivanju posjete Švedskoj posebno vodilo računa o tome da je švedska vlada to htjela učiniti, a ne da je bila prisiljena, s obzirom na to da se, prema zakonu, oslobađanje zatvorenika nakon izdržane 2/3 kazne ne podrazumijeva, nego postoji kao mogućnost.
-Posebno je neprihvatljivo i kompromitujuće za švedsku vladu ponašanje njenog ministra vanjskih poslova Carla Bildta koji je bio svjedok odbrane na suđenju Biljani Plavšić te ju je posjećivao u zatvoru da bi na kraju učestvovao u glasanju, odnosno donošenju ove odluke švedske vlade, stoji u saopćenju.
Komšić je u septembru 2008. uputio pismo Peru Westerbergu, predsjedniku Parlamenta Kraljevine Švedske, te Frederiku Reinfeldtu, predsjedniku vlade Kraljevine Švedske, u kome je zatražio od švedskih vlasti da ne odobre prijevremeno puštanje Biljane Plavšić na slobodu.
U pismu je istakao da bi "bilo kakav akt milosrđa prema osobi koja je kao član najužeg ratnog rukovodstva bosanskih Srba, osuđena za najgore zločine počinjene protiv čovječnosti te učestvovala u planiranju, kreiranju i provođenju progona i uništenja Bošnjaka, Hrvata i drugog nesrpskog stanovništva u BiH bio velika greška".
Komšić izražava žaljenje i izvinjava se zbog otkazivanja predviđenih susreta sa švedskim kraljem Carlom XVI Gustafom i s predstavnicima bh. dijaspore iz skandinavskih zemalja, a kojih samo u Švedskoj živi više od 60.000, saopćeno je iz Komšićevog kabineta.
(FENA)
U skladu sa švedskim zakonom, zatvorenik zbog dobrog vladanja nakon dvije trećine izdržane zatvorske kazne može biti oslobođen.
Plavšić je u februaru 2003. godine osuđena na 11 godina zatvora nakon što je na suđenju priznala krivicu za zločine protiv čovječnosti, uključujući sudjelovanje u progonu Bošnjaka i Hrvata u ratu u Bosni i Hercegovini.
Zahvaljujući nagodbi s tužiteljstvom i izraženo kajanje, odbačene su joj dvije tačke optužnice za genocid. U jednom kasnijem intervjuu priznala je da je priznanje bilo lažno kako bi dobila manju kaznu.
Haaškom se sudu dobrovoljno predala u januaru 2001. godine, što znači da je ukupno odslužila osam godina i devet mjeseci kazne.
"Biljana Plavšić je sretna što je oslobođena, i to je jedino do čega joj je trenutno stalo", rekao je glavni direktor službe Lars Nylen. On, kao ni aerodromski dužnosnici, nije želio ništa govoriti o organizaciji putovanja Biljane Plavšić.
Švedski mediji, međutim, prenosi Hina, javljaju da se radilo o manjem avionu Cessna 525, kakav u svom posjedu ima vlada Republike srpske.
Avion bi u Beograd trebalo da sleti u 14.45 i zatim produži prema Banjoj Luci, javlja list Dagens Nyheter, iako su mediji u Srbiji pisali kako se očekuje da će Plavšić ostati u svom stanu u Beogradu.
Plavšić je kaznu služila u zatvoru Hinsebergu, 200 kilometara zapadno od Stockholma. Švedska vlada je prošle sedmice odlučila osloboditi je u skladu sa švedskim zakonom i o tome obavijestila sud u Haagu, koji se tom činu nije usprotivio.
(FENA)
U septembru ove godine počela je izgradnja prizemnog objekta za šest romskih porodica iz naselja Mošćanica, a realizaciju ovog projekta finansirali su Kanton Sarajevo i Općina Stari Grad.
Općina Stari Grad uz pomoć Crvenog križa Sarajevo i Narodne kuhinje „Stari Grad“ Sarajevo, također je donirala pakete pomoći stanovnicima romskog naselja Mošćanica, saopćeno je iz Općine Stari Grad.
(FENA)
Zlatni lovorov vijenac za najboljeg reditelja dobio je Paolo Magelli iz Hrvatske za predstavu "Večeras improviziramo", dok su Zlatni lovorovi vijenci za najbolja glumačka ostvarenja pripali Erminu Bravi za ulogu u komadu "Zvijer na mjesecu", te Viviane de Muynck za predstavu "Isabellina soba".
Srebrni lovorovi vijenci dodijeljeni su i za svaku od tri festivalske kategorije te je onaj za najbolju predstavu u kategoriji World MESS pripao komadu "Medeja" iz Francuske, Srebrni lovorov vijenac za najbolju predstavu u kategoriji Mittel Europa predstavi "Led" iz Mađarske te Srebrni lovorov vijenac za najbolju predstavu u kategoriji Children MESS komadu "Blizanke" iz Hrvatske.
Nagrada "Rejhan Demirdžić" za najboljeg mladog glumca (do 30 godina) dodijeljena je Borisu Leru za ulogu u predstavi "Usamljeni zapad" te Francescu Borchi za izvedbu u komadu "Večeras improviziramo".
Specijalna nagrada žirija pripala je glumačkom ansamblu mađarske predstave "Led".
Uručene su i nagrade medijskih pokrovitelja Festivala MESS - "Avazov Zmaj" dnevnog lista Dnevni Avaz dodijeljen je predstavi "Led" iz Mađarske, nagrada "Hrabri Novi Svijet" magazina "Dani" glumački ansamblu "Usamljeni zapad", "Sound of MESS" Radia Sarajevo predstavi "Bez sjenke" iz Austrije te specijalna nagrada majstoru tona predstave "Isabellina soba".
Nagrada časopisa "Tmača Art" – "Ključ Tmače" pripala je komadu "Druga strana" iz Makedonije.
Glasovi publike sa prosječnom ocjenom 9,58 kao najboljom su predstavom ocijenili komad Ivana Popovskog "Vremena...godišnja doba".
Direkcija festivala MESS ove je godine svoju najznačajniju nagradu "Zlatni lovorov vijenac za izuzetan doprinos umjetnosti teatra" već prethodno dodijelila dirigentu Oskaru Danonu te pozorišnoj kompaniji reditelja Harisa Pašovića, EastWest Centar, dok je nagradu "Marko Kovačević" za teatarsku kritiku uručila Safetu Plakalu.
O ovogodišnjim je laureatima odlučivao žiri u sastavu Gjergji Prevazi (Albanija), Damir Zlatar Frey (Hrvatska), Kinga Keszethelyi (Mađarska), Elie Malka (Francuska) i Tatjana Šojić (BiH).
(FENA)
Govoreći u Međunarodnom institutu za strateške studije, Miliband je rekao da je evropsko članstvo jedina dovoljna nagrada za izvlačenje kompromisa i reformi od historijskih rivala s različitim interesima i ukopanim gledištima.
- Iskreno, gledali smo opasnosti 1990-ih s benignom nehajnošću. Početak suđenja Karadžiću u Haagu je podsjetnik na to, kazao je on.
Podsjetio je da je svih 27 država članica EU jasno poručilo da je članstvo u EU budućnost svih zemalja zapadnog Balkana, kada budu spremne.
- To pruža sigurnu luku s njihovog putovanja od Titovog svijeta do svijeta 21. stoljeća. Neki, kao Slovenija, već su među nama. Neki, kao Hrvatska, priključit će se uskoro. Drugi, kao Makedonija
naprimjer, dobili su ocjenu od Komisije da su spremni za početak pregovora, navao je Miliband.
Međutim, upozorio je, u BiH, dok je privlačnost članstva u EU prilično moćna za građane ove zemlje, to nije, što je tužno, za neke njene lidere, koji smatraju da je lakše gledati unatrag na podjele i konflikt, nego unaprijed ka konsenzusu i Evropskoj uniji.
Neposredan izazov je prekinuti zastoj oko tranzicije Ureda visokog predstavnika u ured specijalnog predstavnika EU. Dok se drugi u regionu zapadnog Balkana reformiraju i kreću prema Evropskoj uniji, BiH je u zastoju, jer se ključni politički igrači ne mogu dogovoriti o tome kako učiniti državu funkcionalnijom, a zaista izgleda da neki namjeravaju da osiguraju da država funkcionira što je slabije moguće, naveo je Miliband.
Za ovu tranziciju BiH treba ispuniti pet ciljeva. Dva od njih - dogovor o tome kako raspodijeliti državnu i vojnu imovinu te osigurati državi sredstva da funkcionira ispravno, još nisu ispunjeni.
- A bh. lideri također se trebaju obavezati na istinski proces ustavnih reformi ako će BiH krenuti sigurnim putem prema prijemu u EU, smatra šef britanske diplomatije.
On snažno podržava rad Carla Bildta na ovome, koji radi ruku pod ruku sa Sjedinjenim Državama.
- Ako možemo postići napredak o ovim pitanjima, to bi bio značajan korak u kretanju od centrifugalne BiH ka mnogo koherentnijoj BiH, te u kretanju zemlje putem ka članstvu u EU. Novi specijalni predstavnik EU bio bi imenovan, a on ili ona predvodio bi angažman EU i međunarodne zajednice, rekao je Miliband.
BiH bi tada bila u mogućnosti da napreduje prema osnovnom sporazumu koji Evropa nudi svim državama zapadnog Balkana. Države se moderniziraju, unapređuju vladavinu zakona, demokraciju i manjinska prava, a države članice nude im podršku na njihovom putu prema članstvu u EU.
Beneficije duž tog puta uključivale bi liberalizaciju viznog režima, što je od ključne važnosti za ljude regiona koji je nekad bio jedna zemlja i koji su tako imali slobodu putovanja, poručio je britanski ministar vanjskih poslova David Miliband.
(FENA)
Na sastanku će se, kako je najavila Švedska kao predsjedavajuća Unije, razmatrati pitanja koja se odnose na evropske institucije, klimatske promjene, ekonomsku situaciju, makroregionalnu strategiju EU-a, ilegalnu imigraciju i vanjske odnose.
Što se tiče zapadnog Balkana, ministri će se u potpunosti posvetiti razmatranju situacije u Bosni i Hercegovini i pregovorima političkih lidera iz BiH s visokim predstavnicima međunarodne zajednice u Butmiru, kao i napretku koji je do sada postignut.
Evropsku uniju su tokom dva kruga pregovora u bazi NATO-a u Butmiru kraj Sarajeva predstavljali šef švedske diplomatije Carl Bildt i evropski povjerenik za proširenje Olli Rehn.
Trebalo bi da bude upućen i apel liderima u BiH da budu odgovorni i posvete se postizanju kompromisa neophodnih za euroatlantsku budućnost zemlje.
Vijeće će obratiti pažnju i na situaciju u Afganistanu i Pakistanu, Bliskom istoku, Gvineji i Šri Lanki.
(FENA)
Kako javljaju slovenski mediji, nitko od ozlijeđenih nije u životnoj opasnosti. Počinitelj kao ni motivi podmetanja naprave nisu poznati, a policija vodi intenzivnu istragu.
"Za sada imamo podatak o deset ranjenih osoba koje su zatražile liječničku pomoć. O ozbiljnosti njihovih povreda još ne možemo govoriti, ali nitko se ne nalazi u životnoj opasnosti", izjavio je Andrej Zakrajšek, glasnogovornik policijske uprave Kranj.
Prema izjavama očevidaca, došlo je i do znatne materijalne štete na vozilima i staklima lokala.
Slovenski mediji navode da je u istom gradu prije nekoliko mjeseci bačena ručna bomba na policijsku postaju. Istraga je u tom slučaju dovršena, a dvojici napadača upravo se sudi. Prema optužnici, napad se dovodi u vezu s dilanjem droga na tom području.
(FENA)
"Saslušanje u predmetu Radovana Karadžića održat će se u ponedjeljak 26. oktobra u dvorani za saslušanja broj 1, kako je prethodno predviđeno", saopćila je Nerma Jelačić, glasnogovornica ICTY-a.
Suci prilikom saslušanja treba da odluče o nastavku suđenja. Olga Kavran, glasnogovornica glavnog tužitelja, izjavila je agenciji AFP da će "tužilaštvo raditi u skladu s odlukom sudaca" u ponedjeljak.
Radovan Karadžić je u srijedu navečer obavijestio Haški tribunal da će bojkotirati početak suđenja za genocid, ratne zločine i zločine protiv humanosti u ratu u BiH.
Optuženik, koji se brani sam, naveo je da nije "spreman" i da se u ponedjeljak neće pojaviti pred sucima.
(FENA)
