Govoreći u Međunarodnom institutu za strateške studije, Miliband je rekao da je evropsko članstvo jedina dovoljna nagrada za izvlačenje kompromisa i reformi od historijskih rivala s različitim interesima i ukopanim gledištima.

- Iskreno, gledali smo opasnosti 1990-ih s benignom nehajnošću. Početak suđenja Karadžiću u Haagu je podsjetnik na to, kazao je on.

Podsjetio je da je svih 27 država članica EU jasno poručilo da je članstvo u EU budućnost svih zemalja zapadnog Balkana, kada budu spremne.

- To pruža sigurnu luku s njihovog putovanja od Titovog svijeta do svijeta 21. stoljeća. Neki, kao Slovenija, već su među nama. Neki, kao Hrvatska, priključit će se uskoro. Drugi, kao Makedonija

naprimjer, dobili su ocjenu od Komisije da su spremni za početak pregovora, navao je Miliband.

Međutim, upozorio je, u BiH, dok je privlačnost članstva u EU prilično moćna za građane ove zemlje, to nije, što je tužno, za neke njene lidere, koji smatraju da je lakše gledati unatrag na podjele i konflikt, nego unaprijed ka konsenzusu i Evropskoj uniji.

Neposredan izazov je prekinuti zastoj oko tranzicije Ureda visokog predstavnika u ured specijalnog predstavnika EU. Dok se drugi u regionu zapadnog Balkana reformiraju i kreću prema Evropskoj uniji, BiH je u zastoju, jer se ključni politički igrači ne mogu dogovoriti o tome kako učiniti državu funkcionalnijom, a zaista izgleda da neki namjeravaju da osiguraju da država funkcionira što je slabije moguće, naveo je Miliband.

Za ovu tranziciju BiH treba ispuniti pet ciljeva. Dva od njih - dogovor o tome kako raspodijeliti državnu i vojnu imovinu te osigurati državi sredstva da funkcionira ispravno, još nisu ispunjeni.

- A bh. lideri također se trebaju obavezati na istinski proces ustavnih reformi ako će BiH krenuti sigurnim putem prema prijemu u EU, smatra šef britanske diplomatije.

On snažno podržava rad Carla Bildta na ovome, koji radi ruku pod ruku sa Sjedinjenim Državama.

- Ako možemo postići napredak o ovim pitanjima, to bi bio značajan korak u kretanju od centrifugalne BiH ka mnogo koherentnijoj BiH, te u kretanju zemlje putem ka članstvu u EU. Novi specijalni predstavnik EU bio bi imenovan, a on ili ona predvodio bi angažman EU i međunarodne zajednice, rekao je Miliband.

BiH bi tada bila u mogućnosti da napreduje prema osnovnom sporazumu koji Evropa nudi svim državama zapadnog Balkana. Države se moderniziraju, unapređuju vladavinu zakona, demokraciju i manjinska prava, a države članice nude im podršku na njihovom putu prema članstvu u EU.

Beneficije duž tog puta uključivale bi liberalizaciju viznog režima, što je od ključne važnosti za ljude regiona koji je nekad bio jedna zemlja i koji su tako imali slobodu putovanja, poručio je britanski ministar vanjskih poslova David Miliband.

(FENA)

Na sastanku će se, kako je najavila Švedska kao predsjedavajuća Unije, razmatrati pitanja koja se odnose na evropske institucije, klimatske promjene, ekonomsku situaciju, makroregionalnu strategiju EU-a, ilegalnu imigraciju i vanjske odnose.

Što se tiče zapadnog Balkana, ministri će se u potpunosti posvetiti razmatranju situacije u Bosni i Hercegovini i pregovorima političkih lidera iz BiH s visokim predstavnicima međunarodne zajednice u Butmiru, kao i napretku koji je do sada postignut.

Evropsku uniju su tokom dva kruga pregovora u bazi NATO-a u Butmiru kraj Sarajeva predstavljali šef švedske diplomatije Carl Bildt i evropski povjerenik za proširenje Olli Rehn.

Trebalo bi da bude upućen i apel liderima u BiH da budu odgovorni i posvete se postizanju kompromisa neophodnih za euroatlantsku budućnost zemlje.

Vijeće će obratiti pažnju i na situaciju u Afganistanu i Pakistanu, Bliskom istoku, Gvineji i Šri Lanki.

(FENA)

Kako javljaju slovenski mediji, nitko od ozlijeđenih nije u životnoj opasnosti. Počinitelj kao ni motivi podmetanja naprave nisu poznati, a policija vodi intenzivnu istragu.

"Za sada imamo podatak o deset ranjenih osoba koje su zatražile liječničku pomoć. O ozbiljnosti njihovih povreda još ne možemo govoriti, ali nitko se ne nalazi u životnoj opasnosti", izjavio je Andrej Zakrajšek, glasnogovornik policijske uprave Kranj.

Prema izjavama očevidaca, došlo je i do znatne materijalne štete na vozilima i staklima lokala.

Slovenski mediji navode da je u istom gradu prije nekoliko mjeseci bačena ručna bomba na policijsku postaju. Istraga je u tom slučaju dovršena, a dvojici napadača upravo se sudi. Prema optužnici, napad se dovodi u vezu s dilanjem droga na tom području.

(FENA)

"Saslušanje u predmetu Radovana Karadžića održat će se u ponedjeljak 26. oktobra u dvorani za saslušanja broj 1, kako je prethodno predviđeno", saopćila je Nerma Jelačić, glasnogovornica ICTY-a.

Suci prilikom saslušanja treba da odluče o nastavku suđenja. Olga Kavran, glasnogovornica glavnog tužitelja, izjavila je agenciji AFP da će "tužilaštvo raditi u skladu s odlukom sudaca" u ponedjeljak.

Radovan Karadžić je u srijedu navečer obavijestio Haški tribunal da će bojkotirati početak suđenja za genocid, ratne zločine i zločine protiv humanosti u ratu u BiH.

Optuženik, koji se brani sam, naveo je da nije "spreman" i da se u ponedjeljak neće pojaviti pred sucima.

(FENA)

Dodik je rekao da za njega “ne postoji ‘butmirski proces’ i da je Butmir bio nepotrebana avantura koju su neki kreirali”.

On kaže da se sa stanovišta tzv. butmirskog sastanka može zabilježiti “jedan potpuni neuspjeh, jer prijedlog koji je dat kao konsolidirani između Evrope i SAD-a bio je neprihvatljiv za RS i stoga je i odbijen prije samog sastanka 20. oktobra”.

Taj prijedlog ne može biti i u budućnosti osnova za bilo kakav razgovor, jer, kaže Dodik, dramatično mijenja odnose u BiH u pogledu funkcioniranja institucija, te mijenja Dejtonski sporazum, a što ne može biti urađeno bez RS-a koja nema ni volje ni saglansosti da do toga dođe.

To bi bilo, naveo je, štetno ne samo za RS nego i za BiH, jer ne osigurava balans odnosa u toj državi, već daje mogućnost preglasavanja u budućnosti.

“Zato je prijedlog iz Butmira i odbijen”, zaključio je Dodik i dodao da su oni koji su kreirali sastanak u Butmiru “loše obavijestili svoje centrale u Evropi i SAD-u da je vrijeme za takvo nešto, jer se pokazalo da nije tako”.

U narednom periodu, kazao je, treba nastaviti dijalog i stoga je najavio sazivanje sastanka političkih lidera parlamentarnih stranaka.

Naglasio je da i dalje ostaje prvržen onome što je potrebno da se čini na dijalogu između lidera u BiH.

“Domaći dijalog bez stranaca je nešto što možemo da uradimo”, rekao je Dodik i ponovio protivljenje mogućem proširenju uvjeta i ciljeva, poznatih kao pet plus dva, postavljenih za BiH kako bi bio zatvoren OHR.

Dodik je, nakon razgovora s Alexanderom Bocan-Harčenkom, ambasadorom Ruske Federacije u Bosni i Hercegovini, rekao da je osnovna tema razgovora bila njegov nedavni razgovor u Beogradu s ruskim predsjednikom Dmitrijem Medvedevom, koji je ocijenio kao veliki i značajan događaj.

S ambasadorom je razgovarao, dodao je, i o daljnjim aktivnostima na planu razvijanja saranje u oblasti gasne privrede.

(FENA)

Bivša predsjednica RS-a dobrovoljno se predala Haškom sudu 10. januara 2001. godine, pred kojim je 7. aprila 2000. godine optužena za genocid, zločine protiv čovječnosti, ratne zločine nad Bošnjacima i Hrvatima i teške povrede Ženevske konvencije 1991. i 1992. godine u Bosni i Hercegovini.

Pred sudom je priznala krivnju na temelju koje je u februaru 2003. godine osuđena na 11 godina zatvora. Sud u Haagu odobrio je Biljani Plavšić prijevremeno puštanje na slobodu 14. septembra ove godine.

Kako je ranije za Blic Online rekla Vasilija Plavšić, Biljanina snaha, ona je vrlo ushićena jer izlazi na slobodu nakon odsluženja dvije trećine kazne.

"Biljana će iz Švedske doći pravo u Beograd u svoj stan, koji smo uredno održavali. Sve je spremno i čeka je", rekla je Vasilija Plavšić.

Ona je dodala da Biljana nije tražila ništa posebno pred dolazak u Beograd, ali će je obitelj ipak dočekati s vegetarijanskom hranom i jednim sarajevskim specijalitetom - hurmašicama.

Glasnogovornica ICTY-a Nerma Jelačić izjavila je ranije da sud nema proceduralni upitnik o mjestu gdje će optuženici nakon izdržavanja kazne živjeti.

Jelačić je također navela da Haški sud neće biti uključen u transport Plavšić u zemlju budućeg prebivališta i da će taj posao obaviti država u kojoj ona izdržava kaznu, njezin odvjetnik i zemlja u kojoj će živjeti.

(FENA)

"Proces koji smo započeli u Butmiru se nastavlja" izjavili su zamjenik američkog državnog sekretara James Steinberg i švedski ministar vanjskih poslova Karl Bildt.

Oni su na pres-konferenciji nakon sastanka kazali da će zajednički tim stručnjaka EU i SAD-a sljedeće sedmice ponovo doći u BiH da nastave razgovore s liderima političkih stranaka radi postizanja dogovora, a imajući u vidu da je sljedeći sastanak Vijeća za implementaciju mira zakazan za 18. novembar.

Stainberg i Bildt očekuju od lidera političkih partija da do tada ostvare određeni napredak u postizanju dogovora.

(FENA)

Prema onome što su stranački lideri izjavili novinarima nakon sastanka, posebno kada su u pitanju promjene ustava, njihovi početni stavovi bili su toliko različiti da je bilo teško očekivati dogovor te da je za većinu učesnika ponuđeni dokument bio neprihvatljiv.

-Bilo je dijametralno suprotnih stavova i mislim da su razlike daleko veće nego što su bile ranije, izjavio je premijer RS, Milorad Dodik, nakon današnjeg sastanka u Butmiru.
- Demokratska BiH je oštećena i zato mi to ne možemo prihvatiti, rekao je novinarima Haris Silajdžić, član Predsjedništva BiH i predsjednik stranke za BiH, naglašavajući da je za njegovu stranku u ponuđenom paketu osnovni problem entitetsko glasanje, koje i po predloženim izmjenama ustava BiH ostaje i dalje.
Predsjednik SDA, Sulejman Tihić, novinarima je izjavio da su za njega rješenja koje su ponudili SAD i EU "uslovno prihvatljiva", te da "znače poboljšanje u odnosu na postojeće stanje, ali nisu dovoljna".

Nastavak razgovora zakazan je za sutra u 9 sati.

(FENA/zurnal.info)

Negativna stopa rasta, smanjenje direktnih stranih investicija, visoke stope inflacije u pojedinim zemljama, rast vanjskog duga i pad izvoza, samo je gruba slika 'ekonomskog pejzaža' u regionu koju je iznio Biščević.

Upozorio je da ekonomska kriza donosi socijalne frustracije i teškoće, a sve to zajedno još cijeli niz neriješenih politički pitanja.

-Tu se stvara opasna i zabrinjavajuća hemija koja bi morala vrlo upozoravajuće djelovati na političare, ustvrdio je generalni sekretar RCC-a.

Kazao je da je ekonomska i finansijska kriza zaustavila tri ključna procesa u zemljama zapadnog Balkana, a to su ekonomski i socijalni razvoj, proces stabilizacije te približavanje EU.

Biščević, međutim, smatra da je upravo ovo vrijeme kada se zemljama regiona otvaraju moguće šanse za izlazak iz trenutne situacije, a to pokazuje činjenica da se međunarodna zajednica ponovno koncentrirala na zapadni Balkan.

Po Biščevićevoj ocjeni, dvije su poluge odlučujuće za zaustavljanje negativnih procesa u regionu, a to su čvrsta nova energija proširenja EU i ubrzani ekonomski razvoj.

Stoga je na ovom planu nužna odgovornost političkog liderstva na ovim prostorima te je za njih naredni period test da pokažu koliko su za to spremni.

Na skupu o implikacijama i izlazu iz svjetske ekonomske krize, koji su organizirali Sekretarijat RCC-a, Fondacija za istraživanje ekonomskih politika Turske (TEPAV) i Ekonomski fakultet iz Sarajeva, okupili su se istaknuti predavači iz BiH i Turske, koja trenutno predsjedava Procesom saradnje u jugoistočnoj Evropi.

Koordinator Programa za jugoistočnu Evropu Fondacije Tepav Erhan Turbedar smatra da je globalna ekonomska krize samo produbila ekonomske i socijalne probleme u ovoj regiji.

Političari i ekonomisti u ovoj regiji, smatra on, moraju provesti mjere ne samo na smanjenju posljedica ove krize nego raditi i na razvijanju dugoročne strategije za sprječavanju krize i razvoj privreda.

Dekan Ekonomskog fakulteta u Sarajevu Veljko Trivun naveo je da je Turska u posljednje dvije godine povećala ulaganja u našu zemlju te se nalazi na osmom mjestu po obimu direktnih investicija.

Naglasio je turskim partnerima da BiH ima jedan od najliberalnijih zakona o politici direknih stranih ulaganja te u regiji najniže stope carina i stope poreza na dodanu vrijednost.

-Sve su to prednosti za ulaganje kapitala turskih partnera u BiH, istaknuo je Trivun.(FENA)