Kako pomoći privredi: Ako će Fond za podršku biti kao i za poplave, bolje da ga nema

Za samo desetak dana od proglašenja vanredne situacije u Republici Srpskoj zbog epidemije korona virusa, zatvorene su zanatske radnje,  ugostiteljski i trgovinski objekti, osim onih koji prodaju prehrambene proizvode, radnici su poslani na čekanje ili su dobili otkaze. Mnogi od njih neće dobiti narednu, ni plate mjesecima poslije, jer vlasnici neće moći da ih isplate.

„Veliki broj preduzeća već sada trpi štetu, nemoguće je znati tačan broj, jer se radi o različitim preduzećima, a situacija eskalira iz sata u sat. Veliki broj preduzeća, prije svega, ugostitelji i hotelijeri su pogođeni, jer su morali biti zatvoreni zbog vanredne situacije. Jedan broj privrednih društava su zbog vanredne situacije morali zatvoriti svoja preduzeća“, rekao je za Žurnal portparol Privredne komore RS Vladimir Blagojević.

Privredna komora RS je još prije dvije nedelje uputila inicijativu predsedniku Vlade RS Radovanu Viškoviću i predsjedvajućem Savjeta ministara BiH Zoranu Tegeltiji, tražeći da se, između ostalog, formiraju štabovi i definišu ekonomske mjere za podršku privredi, prvenstveno one koje se odnose na odlaganje plaćanja obaveza prema državi -  počevši od lokanog, preko entitetskog do nivoa BiH. Traženo je i odlaganje plaćanja obaveza prema bankama.

Od tada do danas u RS je jedino najavljeno formiranje Fonda za podršku privredi, u koji bi se skupljala sredstva iz domaćih i međunarodnih izvora. Vijest o formiranju tog fonda nije blagonaklono dočekana u javnosti, jer ta mjera jako podsjeća na formiranje Fonda solidarnosti, osnovanog u RS nakon poplava 2014. goidne.

Po osnovu solidarnog doprinosa od radnika, poslodavaca i penzionera u Fond solidarnosti prikupljene su desetine miliona maraka za pomoć nastradalom stanovništvu i sanaciju šteta, ali do dana današnjeg nadležni nisu objelodanili  gdje je i na koji način utrošen taj novac.

Podsjetimo i da je Ustavni sud Republike Srpske 2016. godine donio odluku prema kojoj je naplata solidarnog doprinosa za pomoć područjima i stanovništvu pogođenom poplavama bila nezakonita.

 „Mi smo do sada prikupili veliki broj podataka, veliki broj privrednika je ispunio anketu objavljenu na sajtu Privredne komore i koji se odnose na niz problema sa kojima se oni susreću. U ovom trenutku, koji će sutra biti već drugačiji, to je oko 600 ispunjenih anketa, kao i veliki broj dopisa koji smo dobili direktno putem e-maila, koji govore o problemima u privredi“, kazao je portparol Privredne komore RS Vladimir Blagojević.

Te podatke Privredna komora, prema odluci Vlade RS, dostavlja Ministarstvu privrede, kako bi pratili stanje. Nevjerovarno je da se od početka krize, izazvane širenjem korona virusa, Ministarstvo privrede nije uopšte oglasilo, što ne čudi s ozbirom na to da je na čelu tog resora ministar Vjekoslav Petričević, koji se prije par mjeseci dobrano obrukao na jednoj od sjednica parlamenta RS, jer nije znao nabrojati koje sve poreze i doprinose koje treba da plati jedan preduzetnik i koliko isti iznose.

Bilo kako bilo, iz Privredne komore RS najavljuju da će narednih dana konkretizovati dodatne mjere, usmjerene na suzbijanje šteta izazvanih epidemijom korona virusa.  S druge strane, naveo je Blagojević, postoji dogovor da entitetske Privredne komore zajedno dostavljaju Spoljnotrgovinskoj komori BiH podatke koje se odnose na nivo BiH.

Posebno je loše što se sada taj problem poslovanja prenio na prerađivačku industriju, na sve veći broj preduzeća koja su izvozno orjentisana i čiji su partneri iz Italije, Austrije, Njemačke, gdje je veliki broj preduzeća prestao sa radom ili rade sa smanjenim intezitetom. Neki su do sredine aprila zatvorili fabrike zbog mjera predostrožnosti.

Po principu domino efekta, to znači da su stale narudžbe  firmama iz RS, što direktno dovodi do otkazivanja dugogodišnjih, višemilionskih ugovora ovdašnjih preduzeća sa stranim partnerima.

„To dodatno usložnjava situaciju. Zbog svega toga, naša preduzeća, kako ona koja su zatvorena, tako i ona koja su u problemima, nisu u mogućnosti da isplaćuju obaveze prema državi, ni prema lokalnim zajednicama ni prema RS niti prema komercijalnim bankama“, upozorio je Blagojević.

On je istakao da odluka Agencije za bankarstvo RS u vezi sa odgođenim plaćanjem rata kredita nije na najbolji način prihvaćena medju privrednicima, jer je ostavljena mogućnost bankama da pojedinačno razmatraju zahtjeve privrednih društava. Zbog toga privrednici traže rješenje poput onog u Srbiji, gdje je za sve privrednike uveden moratorijum otplate kredita na tri mjeseca. Kod nas banke i dalje mogu pojedinačno da posmatraju svaki pojedinačni zahtjev privrednih društava.

Premijer Budžet Republike Srpske Radovan Višković pozvao je izabrane zvaničnike u RS, kao i direktore javnih preduzeća i agencija na svim nivoima vlasti da se odreknu 20 posto plate u korist Fonda solidarnosti RS.

Sva ta sredstva, naveo je on, biće usmjerena za pomoć realnom sektoru.

Višković je najavio da će se svi članovi Vlade RS odreći 50 primanja, koja će biti uplaćena u Fond solidarsnoti. Pozvao je i sve ostale u javnom sektoru, osim zdravstvenih radnika, da se odreknu dijela ličnih primanja za mart. Oni koji imaju platu do 1.000 KM, teba da se odreknu pet posto primanja, a oni iznad hiljadu maraka da se se odreknu 20 posto plate.

Iz Vlade RS, za sada, ne postoji nijedna odluka o tome da li će i koliko novca biti izdvojeno za pomoć privredi. Još jedan od velikih problema sa kojima se suočavaju privrednici u RS, ali i cijeloj BiH je prevoz roba. Ogromne su gužve na graničnom prelazu u Gradišci, kako za izvoz, tako i uvoz. Prvi dani krize pokazali su da vlasti niti mogu niti znaju kako da sačuvaju i ono malo zdrave privrede i ekonomije, koje su nemilice poharane prethodnih decenija.

(zurnal.info)

.