Amila Cvijetić- Koldžo osuđena na tri godine i šest mjeseci zatvora

Liječnica Amila Cvijetić- Koldžo, zaposlena u Klinici za anesteziju i reanimaciju Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu, proglašena je danas krivom za teško krivično djelo protiv zdravlja ljudi, a u vezi s nesavjesnim liječenjem koje je uzrokovalo smrt pacijentice Svjetlane Zukić 17. augusta 2007. godine, te osuđena na tri godine i šest mjeseci zatvora.

Epilog je to suđenja u Kantonalnom sudu Sarajevo (KSS), koji je procesuiranje ovog predmeta preuzeo, nakon što je Općinski sud u Sarajevu donio odbijajuću presudu u ovom slučaju.

Sud smatra da su izvedenim dokazima potvrđene inkriminacije prema kojima je okrivljena Cvijetić-Koldžo sredinom jula 2007. kod Zukić primijenila tzv. epiduralnu analgeziju da bi joj omogućila bezbolan porođaj, nakon čega je došlo do probijanja dure, odnosno ovojnice kičmenog stupa kod pacijentice. 

Prema inkriminacijama koje Sud smatra dokazanim, Zukić je otpuštena s Klinike za ginekologiju i akušerstvo na kućno liječenje, iako je zbog spomenute komplikacije morala biti zadržana u bolnici duže od 24 sata. 

Cvijetić-Koldžo je potom u više navrata samoinicijativno liječila pacijenticu u njenom stanu, bez konsultacije s nadređenima i liječnicima drugih specijalnosti, te primjenjivala neprikladna sredstva i metode liječenja.

Sud je, na temelju izvedenih dokaza, utvrdio da je okrivljena, Zukić primala u vrijeme dežurstva  na klinici, te joj davala tzv. krvnu zakrpu i otpuštala je kući, usprkos tegobama i pogoršanju zdravstvenog stanja kod pacijentice kojoj je bio po­treban bolnički tretman. 

Prema prvostepenoj presudi, okrivljena je dužna izmiriti troškove krivičnog postupka, a sestra i suprug preminule Zukić upućeni su na parnicu.

Kako je u obrazloženju presude istaknula predsjedavajuća Sudskog vijeća, sutkinja Dalida Burzić, Sud nije prihvatio tezu odbrane da se radi o presuđenoj stvari (res iudicata), budući da je Općinski sud u Sarajevu u donio odbijajuću presudu (proglasivši se nenadležnim), odnosno da nije meritorno odlučivao.

Po njenim riječima, Sud u ovom slučaju nije mogao donijeti odluku kojom bi okrivljenoj bila izrečena mjera zabrane obavljanja poslova sa zvanjem doktora specijaliste anastezije, s obzirom na to, da ta materija nije regulirana krivičnim zakonodavstvom.

Sutkinja Burzić istaknula je da je zdravlje temeljna vrijednost čovjeka, te da su zdravlje i njegova zaštita prava zajamčena Ustavom, ukazujući na specifičnosti liječničke profesije, te odgovornost koja podrazumijeva striktno poštivanje pravila dobre liječničke prakse i pravila medicinske struke i nauke, iz čega proistječe osobna, moralna i pravna odgovornost.  

Kako je rečeno, radi se o prvom slučaju u kojem je za spomenuto krivično djelo izrečena osuđujuća presuda, odnosno presedanu u praksi Kantonalnog suda Sarajevo.