KAKO FEDERACIJA UPRAVLJA EE OTPADOM: Zastarjeli zakoni, male kazne i loš inspekcijski nadzor

Ured za reviziju institucija u Federaciji BiH provjerio je na koji način funkcioniše upravljanje otpadom od električnih i elektronskih proizvoda. Revizija je obuhvatila aktivnosti u periodu od 2021. do 2023. godine Federalnog ministarstvo okoliša i turizma, Fonda za zaštitu okoliša FBiH, Federalne uprava za inspekcijske poslove, kantonalnih ministarstava nadležnih za oblast zaštite okoliša i kantonalne inspekcije iz Kantona Sarajevo, Hercegovačko-neretvanskog, Zeničko-dobojskog i Unsko-sanskog kantona. 

Nakon revidiranja dokumenata i procedura, zaključeno je da postojeći zakonski i podzakonski propisi zahtijevaju dodatna unapređenja, da inspekcijski nadzor koji se provodi u oblasti upravljanja EE otpadom još uvijek nije adekvatan kako bi osigurao potrebne efekte, a finansijska kontrola operatera sistema nije vršena. 

Također, kaznena politika u prethodnom periodu nije osiguravala adekvatno sankcionisanje nepoštovanja propisa u ovoj oblasti, dok uspostavljeni Informacioni sistem upravljanja otpadom ne pruža potpune i pouzdane pokazatelje o stvarnim količinama plasiranih, prikupljenih i zbrinutih količina EE otpada i nedovoljno se  koristi kao mehanizam za unapređenje upravljanja EE otpadom.  

Zašto je ova oblast važna?

-Unapređenjem funkcionisanja sistema upravljanja otpadom od električnih i elektronskih proizvoda moguće je ostvariti značajnu dodanu vrijednost koja se ogleda u boljoj zaštiti okoliša, smanjenju otpada na odlagalištima, zaštiti zdravlja stanovništva i većoj naplati prihoda od naknada – pojašnjavaju revizori.

Osim toga, implementacijom preporuka revizije stvorili bi se preduslovi za povlačenje sredstava iz fondova EU.

Nadležni inspekcijski organi FBiH i kantona nisu na adekvatan način provodili inspekcijski nadzor nad upravljanjem otpadom od EE proizvoda. Nadzor nije bio sistematično planiran i izvođen, a izrečene inspekcijske mjere nisu bile dovoljno učinkovite da bi osigurale poštovanje propisa. Federalna uprava za inspekcijske poslove bila je dužna jednom godišnje obavljati finansijsku kontrolu operatera Sistema, ali to nije radila. Sa druge strane, Federalno ministarstvo okoliša i turizma, kao ni kantonalna ministarstva, nisu koristili informacije o problemima kako bi preduzimala aktivnosti na unapređenju sistema upravljanja EE otpadom:
- U pojedinim kantonima (HNK i USK) ministarstva nisu izdavala dozvole za upravljanje otpadom komunalnim preduzećima, što nije u skladu s odredbama ZOUO-a.   

Iako je Federalna vlada formirala tijela koja su trebala pratiti implementaciju dokumenata u ovoj oblasti, ta tijela nisu na vrijeme sačinjavala izvještaje, a nadležni organi (Vlada FBiH, FMOIT i FUZIP) uopće nisu poduzimali odgovarajuće mjere nakon dostavljenih izvještaja. 
-Nadležni organi i institucije zaduženi za obavljanje poslova upravljanja EE otpadom nisu provjeravali i uspoređivali podatke iz ISUO-a sa podacima drugih institucija radi kontrole kretanja EE otpada od njegovog nastanka do krajnjeg zbrinjavanja. Prijavljene količine plasirane EE opreme kroz ISUO su značajno manje od količina koje je Federalni zavod za statistiku prezentirao na osnovu podataka UIO-a BiH, što ima za posljedicu manje prikupljena sredstva po osnovu naknada za upravljanje EE otpadom, odnosno manje ulaganje u zbrinjavanje EE otpada u FBiH.

BiH je u decembru 2022. godine dobila kandidatski status za ulazak u Evropsku uniju, a u martu 2024. je otvorila pregovore o pristupanju EU. Ovaj proces nameće obavezu usklađivanja zakonodavstva u području upravljanja otpadom s EU strateškim dokumentima i propisima. Politika EU o otpadu ima za cilj uspostavljanje kružne ekonomije u kojoj se materijali i resursi održavaju u ekonomiji što je duže moguće i gdje je odlaganje otpada posljednja opcija upravljanja otpadom. Cilj je da se postigne mnogo viši nivo recikliranja i da se minimizira vađenje dodatnih prirodnih resursa.

Revizija je utvrdila brojne probleme u ovoj oblasti. U praksi, neki od njih su da, iako se opasni otpad iz domaćinstava i privrednih aktivnosti zakonski mora odvojeno sakupljati, postoje indicije da se na odlagališta komunalnog otpada odlažu i druge opasne vrste otpada, uključujući i otpad od električnih i elektronskih proizvoda (EE otpad), koji spada u kategoriju opasnog otpada. Posljedica ovakvog načina odlaganja otpada utiče i na brže  kapacitiranje deponija i stvara opasnost po okoliš i zdravlje stanovništva. 
Utvrđeno je da kantoni nisu u planskim dokumentima  predvidjeli dovoljan broj lokacija na kojima se može izgraditi reciklažno dvorište za različite vrste otpadne opreme, te obavljanje djelatnosti sakupljanja, povrata komponenti i zbrinjavanja otpadne opreme. Konstatovano je da su u Kantonu Sarajevo uspostavljena samo tri reciklažna dvorišta, dva u Gradu Mostaru i po jedno u Gradu Zenici i Gradu Bihaću. 

Iako je za potrebe inspekcije napravljen poseban modul za upisivanje izvršenih inspekcijskih nadzora, on nije nikako upotrijebljen u periodu 2021-2023. godine. Prema dostavljenim obrazloženjima vezanim za kvalitet ulaznih podataka koji se nalaze u ISUO-u, federalni i kantonalni inspekcijski organi sa područja ZDK i HNK su se pozitivno izjasnili o mogućnosti njihovog korištenja, za razliku od kantonalnih inspekcijskih organa sa područja USK koji su iznijeli ocjenu da je mali broj privrednih subjekata prijavljenih u sistem, kao i da su podaci koje oni unose većinom netačni. Inspekcijski organi sa područja KS-a su dali obrazloženje da nisu nikako upoznati sa radom ISUO-a, što znači da ga uopće ne koriste prilikom obavljanja kontrola u oblasti zaštite okoliša. Detaljan izvještan dostupan je stranici Ureda za reviziju. 

(zurnal.info)