Anto Domazet: Većina proračuna institucija BiH troši se nepravilno

Na koje nepravilnosti u nenamjenskom trošenju novca je Ured za reviziju institucija BiH najviše ukazivao u svojim dosadašnjim izvještajima?

U izvještajima Ureda za reviziju o reviziji pojedinih institucija BiH mi smo nalazili konstatacije i ocjene o nenamjenskom trošenju proračunskih sredstava koji su ukazivali na krupan sistemski problem u upravljanju tim sredstvima.

Radi se o tome da je kao rezultat razvoja institucija BiH povećan broja ministarstava i vladinih agencija na državnom nivou na oko 74 institucije, a da je obim sredstava za njihovo financiranje narastao na 950 mil. KM.

S druge strane, izostao je postupak standardiziranja ključnih proračunskih rashoda i njihovog normativnog reguliranja, čime bi se postupak planiranja proračuna i praćenja proračunskih rashoda učinio transparentnijim, a rukovodeći timovi u ministarstvima i vladinim agencijama odgovornijim za upotrebu javnog novca.

Posebne oblasti uočenih nepravilnosti u trošenju javnog novca odnose se na neregulirano angažiranje uposlenih po osnovu ugovora o djelu, nenamjenska upotreba automobila, trošenja u oblasti putnih troškova i dnevnica u zemlji i inozemstvu, stručnog osposobljavanja uposlenih, zaobilaženje postupaka javnih nabavki materijala i usluga, netačnog prikazivanja imovine i obaveza i niz drugih nepravilnosti.

Da li postoje institucije koje su često dobijale negativnu ocjenu u izvještaju Ureda za reviziju?

Dovoljno je istaći da su u izvještajima o reviziji koju je proveo Ured za reviziju za 2011. godinu negativno mišljenje dobili Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice, Ministarstvo vanjskih poslova i Ministarstvo odbrane BiH.

Mišljenje sa rezervom uz isticanje predmeta dobili su Glavno tajništvo Vijeća ministara BiH, Parlamentarna skupština BiH, Uprava za neizravno oporezivanje BiH, Predsjedništvo BiH i Ured za veterinarstvo BiH.

Napominjem da se radi o mišljenju na poslovanje u 2011. godinu, a mišljenja na poslovanje u 2012. godini očekujemo za narednih mjeseca-dva. Ono što je važno istaći, to je da prva tri ministarstva raspolažu sa proračunima od oko 39% ukupnog proračuna institucija BiH, a drugih pet institucija sa 14,7% ukupnog proračuna institucija BiH, što znači da navedenih osam institucija troši oko 53,7% proračunskih sredstava.

Ne može se dozvoliti da se većina proračuna institucija BiH troši uz nepravilnosti u poslovanju tih institucija.

Koje su to mjere koje Komisija može poduzeti protiv institucija koje su do sada ocijenjene negativnom ocjenom?

Povjerenstvo za proračun i financije Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH pokazala je znatno veću aktivnost u 2012. godini usmjerenu na eliminaciju nepravilnosti i nezakonitosti u poslovanju.

Najvećim dostignućem smatram to da smo u rujnu 2012. godine izvršili saslušanje ministara i drugih rukovodećih radnika institucija koje su imale negativno mišljenje ili mišljenje sa rezervom za poslovanje u 2011 godini. Na tim saslušanjima mi smo isticali punu podršku nalazima i djelovanju Ureda za reviziju i isticali odgovornost ministarstava za otklanjanje uočenih nepravilnosti u poslovanju.

Uočavalo se da je podignut nivo spremnosti u ministarstvima da se radi sistematski na otklanjanju uočenih nepravilnosti. Ubrzo smo imali i raspravu o planovima provođenja mjera koje je naložio Ured za reviziju.

Sistematski smo analizirali provedene mjere u studenom 2012. godine i predložili i Zastupničkom domu da se prema navedenim ministarstvima i drugim institucijama poduzmu odgovarajuće represivne mjere u smislu smanjenja obima sredstava za reprezentaciju za 2012. godinu i mjere smanjenja nekih drugih izdataka.  Nažalost, na Zastupničkom domu nismo dobili podršku za te mjere.

Međutim, mi smo zadovoljni onim što smo uradili na podizanju svijesti o tome da se nepravilnosti u raspolaganju javnim novcem ne mogu tolerirati i da za njih moraju odgovarati oni koji su odgovorni za poslovanje institucija. Pokazalo se da smo napustili fazu jadikovanja i iskazivanja nemoći prema stalno prisutnim nepravilnostima u raspolaganju proračunskim sredstvima i da postoje načini da se javnim iznošenjem stanja u toj oblasti efikasno djeluje na promjenu odnosa u načinima upravljanja i trošenja proračunskim sredstvima.

Za koje institucije je Komisija, u okviru svojih nadležnosti, dalo prijedloge za pokretanje postupaka zbog negativnog revizorskog izvještaja?

Mi nismo davali nikakve prijedloge za pokretanje bilo kakvih istražnih ili drugih radnji, jer to nije naša misija, niti je to misija Ureda za reviziju institucija BiH. Takvo shvatanje naše uloge bilo bi pogrešno, jer mi želimo da se stanje mijenja odgovarajućim aktivnostima parlamentarnih tijela i isticanjem javne odgovornosti za trošenje proračunskih sredstava.

Nadležni istražni i organi tužilaštva imaju u  nalazima Ureda za reviziju odgovarajuću bazu podataka za svoj rad i mogu djelovati na osnovi raspoloživih in formacija iz nalaza Ureda a reviziju. Međutim, stavljati Ured za reviziju u funkciju organa gonjenja bilo bi pogrešno i mimo pozitivnih europskih praksi iz ove oblasti.

Postoji li nešto što biste promijenili/poboljšali u okviru vaših nadležnosti kako bi efikasnije uticali na donošenje odluka o kažnjavanju institucija sa negativnim revizorskim izvještajem?

Naša je vizija da se obim nepravilnosti u korištenju proračunskih sredstava smanjuje, odnosno potpuni otkloni kroz mjere poboljšanog upravljanja proračunskim sredstvima, kroz dobru regulativu izdataka i nadzor nad trošenjem, te kroz podizanje efikasnosti korištenja proračunskih sredstava.

Mi dajemo snažnu podršku Uredu za reviziju u intenziviranju aktivnosti na reviziji učinka, kojom se podiže kvaliteta revizije u smislu da se istražuje efikasnost trošenja javnog novca u institucijama BiH sa stanovišta učinaka koji se time postižu. Do sada izvršene revizije korištenja voznog parka, realizacije kapitalnih ulaganja, upotrebe novca za program povratka raseljenih i izbjeglih lica i druge pokazuju da postoje brojne neracionalnosti u postizanju planiranih učinaka.

U tom smislu mjere koje se predlažu trebalo bi da se ubrzano provode, jer se njima omogućava podizanje efikasnosti, tj. Ostavrenje određenih učinaka sa manjim obimom novca, ali boljom organizacijom upravljanja aktivnostima i novcem za postizanje tih učinaka. Ovo treba povezati sa perspektivom daljeg razvoja institucija BiH i ograničenim sredstvima za njihovo financiranje.

Budući razvoj institucija BiH i podizanje njihove funkcionalnosti u kontekstu potreba europskog puta BiH nezamisliv je bez podizanja efikasnosti u korištenju javnog novca, odnosno postizanja viših učinaka istim obimom ili relativno manjim obimom javnog novca za financiranje institucija BiH.

Djeluje suviše populistički zahtjev određenih političkih krugova da se podrška razvoju institucija BiH mjeri samo po obimu proračunskih sredstava koji se izdvaja za njihovo financiranje.

Što očekujete u vezi sa nalazima Ureda za reviziju institucija BiH za 2012. godinu?

Očekujemo da će biti znatno manje nepravilnosti i da će mjere poduzete po preporukama Ureda za reviziju iz 2011. godine početi da daju rezultate.

Kod institucija kod kojih se uoče nepravilnosti, na osnovu nalaza Ureda za reviziju institucija BiH i naša Komisija će primijeniti već oprobane metode djelovanja unoseći veću energiju u naš rad i nijansirajući mjere koje će se poduzimati prema onima bilježe nezakonitosti i nepravilnosti u radu.

A da se vrijedi baviti ovim pitanjima potvrđuje i podatak da je obim sredstava za financiranje institucija Bih u 2013. godini na istom nivou kao i 2012. godine i da se ne uočavaju posebni problemi u funkcioniranju institucija BiH. Očigledno da postoji širok prostor za dalje racionalizacije i podizanje efikasnosti u korištenju javnog novca u institucijama BiH. Mi ćemo dalje raditi na ostvarivanju tih mogućnosti.  

(zurnal.info)