ATV/FACE TV: Kako se stvara kult Milorada Dodika

 

ATV: KAKO SE STVARA(O) KULT LIČNOSTI MILORADA DODIKA?

14. – 20. maj 2015.

REVIZORSKI IZVJEŠTAJ U SREDIŠTU PAŽNJE: Negativni revizorski izvještaj o radu banjalučkog Osnovnog suda prikazan je u prilogu Slaviše Bajića u srijedu, 20. maja, a konsultovani su prozvani predsjednik Suda, ali i Glavni revizor. Bajić često demonstrira umijeće građenja istraživačke priče, i kada u rukama ima mnogo manje materijala, što ovoga puta nije bio slučaj. Naime, revizor je izdao čak 19 preporuka banjalučkom sudu, a utvrđen je niz nepravilnosti koje je novinar uspio složiti pažljivo ih interpretirajući u nekoliko rečenica. Dobro zamišljeno i efektno realizovano.

KAKO (NE)IZVJEŠTAVATI IZ SKUPŠTINE? U srijedu su Vijesti urednika Vlatka Vukotića otvorene izvještajem sa skupštinskog zasjedanja, a najviše je govora bilo o mršavoj i sve nestabilnijoj vladajućoj većini. No, skupštinski izvještaji zahtijevaju više prilježnosti, ali i informisanja javnosti o toku same diskusije i iznijetim mišljenjima. Sve vrijeme su se spominjali tzv. reformski zakoni koje je predložila Vlada RS, a koje poslanici nisu dočekali s odobravanjem, ali gledaocima nije predstavljeno o čemu se radi u spornim zakonima. Sa čim to poslanici nisu bili zadovoljni? U trenutku se nazire jedan od razloga, ali onda priča opet odlazi putem slabašne skupštinske većine. Vijećanje narodnih poslanika, zajedno s materijalima koje bi oni trebali pretresati, i da su najsmrtnije dosadna stvar na svijetu, zaslužuju ozbiljnu i predanu pažnju novinara. Još ako uz to novinar umije stvar oživjeti u prezentaciji, urađen je odličan posao. Odgovorne TV kuće trebale bi to imati u vidu, posebice ako drže do svog informativnog programa.

ZANIMLJIVOST:

U rječniku ATV Vijesti uvukao se termin “reformski zakoni” (srijeda, 20. maj, urednik V. Vukotić). Često se može čuti i sa dodatkom, “vladini reformski zakoni”,  čime se opet ne stavlja na znanje da ih je Vlada RS tako imenovala aludirajaći na pozitivno vrednosno obilježje. Igra riječi ovdje je i više nego zanimljiva. Prihvatajući odrednicu koju je Vlada namijenila dotičnim zakonima kao opšteprihvaćenu, medij već preuzima stav Vlade, stavljajući sve eventulne drugomišljenike u značajno neravnopravan položaj. Tako se uveliko, kao prihvaćena istina i neutralan izraz, rabi termin koji je zapravo pri imenovanju ispunjen političko-ideološkim opredjeljenjem.

DODIK JE MEDIJSKI PROIZVOD:  Maja Kovačević izvijestila nas je u subotu o obilježavanju godišnjice poplava ili nečemu što su mnogi crnohumorno nazvali “proslavom” godišnjice u organizaciji lokalnih i republičkih vlasti, jer je obljetnica bila pod bijelim šatorom, u svečarskom ambijentu.

U toj atmosferi nasilne i sulude svečanosti pojavljuje se i predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik, a novinarka počinje rečenicu sa: “Građani su ga dočekali aplauzima…” I tu je kraj svakom smislu u ovom prilogu, jer tihi aplauz što se čuje nisu stvorili građani Šamca predočeni kao neumoljiva većina što frenetično aplaudira, već omanja grupa građana.

Pored toga, postavlja se pitanje zašto je to uopšte relevantno? Kome služi rečenica o aplauzu i dočeku predsjednika? Najposlije, je li baš to izvor iz kojeg se crpi Dodikova popularnost? To je, dakle, ta medijska boja koja mu daje harizmu. U pitanju je nešto posve uhvatljivo i opisivo. Novinarsko preuveličanje. Nepreciznost u izvještavanju.

Podražavanje kulta koji su stvorili i dalje stvaraju mnogi drugi medijski radnici. Na kraju priloga još slijedi konstatacija da je bilo onih koji su bili oduševljeni pomenom, do onih koji su došli iz znatiželje, ali i ogorčenih cijelim programom. U pratećoj mini anketi prikazani su sagovornici koji reprezentuju prva dva stava, uz upadljivo odsustvo ogorčenih.

OCJENA: 4

MINUS SEDMICE:

Izvještavanje iz Šamca o pomenu godišnjici poplava. Bila je to prilika da publika vidi i shvati kako se stvara(o) mit o popularnosti i harizmi aktuelnog predsjednika.

PLUS SEDMICE:

Bajićeva obrada revizorskih izvještaja i umijeće da ih prezentuje javnosti na pregledan i istovremeno iscrpan način.

 

...

 

FACE TV: ŠTA SE SLAVILO U ŠAMCU?

14. – 20. maj 2015.

ŠTA JE SPORNO U NOVOM ZAKONU O RADU? U nedjeljnom dnevniku Srđana Kureljušića govorilo se o novom Zakonu o radu u Republici Srpskoj, a priča je bila praćena izjavama vodeće sindikalke. Zanimljivo, ovog puta nisu se mogla čuti mišljenja poslodavaca iako su u medijskim prikazima njihovi stavovi uglavnom redovno uvršteni. Opet, bilo bi pogrešno upustiti se u procjenu čiji interes mediji podržavaju i da li se uopšte svrstavaju, jer suština se uporno izostavlja. Naime, publika ostaje uskraćena za informaciju oko čega se to konkretno spore poslodavci i radnici? Da li su sindikati reprezenti radničkih prava? Koja sve stečena radnička prava mogu biti izgubljena najavljenim zakonskim izmjenama? Otkako se govori o promjenama u radnom zakonodavstvu, i pored svih spominjanja, tema je u mraku medijske misterije. Redovno se spominje, i jednako redovno se ne objašnjava.

OSUDA ŠAMAČKE OBLJETNICE: Isti dan, Kureljušić priređuje prilog iz Šamca o obilježavanju godišnjice poplava, ali, za razliku od ATV-ovog pristupa, otvoreno se kritikuje odluka vlasti Republike Srpske da se sjećaju svečanom i skupocjenom priredbom. Priča je sve vrijeme satirično intonirana, i čini se da je to bila ispravna urednička odluka jer na prirodnoj nesreći nezapamćenih razmjera pokušalo se gnusno poentirati. Face TV nije pristala da zaigra tu igranku, povinujući se gluposti pijetetom prema poplavama i stradanju, te su intonacijom priloga postavljena direktna pitanja etičke vrijednosti: s kojim se pravom slavilo u Šamcu? Šta se to slavilo? Čemu svečarski dekor?

KAD PITANJE USLOVLJAVA ODGOVOR: Erna Saljević je dan poslije vodila razgovor sa novim predsjednikom Naše stranke, Peđom Kojovićem. Isticala su se vrlo konkretna pitanja koja su se ticala tekućih političkih stvari, a kako se radi o novoizabranom predsjedniku omanje, ali prilično prepoznatljive stranke, nedostajala su pitanja o Našoj stranci. Takođe, Saljevićka bi trebala izbjegavati pitanja kao što su: “Koji nam je drugi put ako nije Evropa?” Takva pitanja prije svega u potpunosti obesmišljavaju razgovor jer su sama oslobođena smisla. Uz to, citirana formulacija, s retorskom aluzijom sadržanom u pitanju, uslovljava sagovornikov odgovor, ili već stavlja sjenku na, naprimjer, neočekivano drugačiji pogled.

OCJENA: 5

MINUS SEDMICE:

I pored toga što je veći dio intervjua uspješno vodila, E. Saljević trebala bi izbjegavati nesmislene i retorske formulacije kojima je pokvarila dobar utisak.

PLUS SEDMICE:

Osuda šamačke svečanosti u pomen prošlogodišnjim poplavama. Face TV zauzela je moralno ispravan stav da se radi o groteski koja zaslužuje osvrt i opomenu.

 

 

KOMPARATIVNA ANALIZA:

U sedmici iza nas, informativne emisije bile su na razini svojih prosječnih izdanja. Uočene manjkavosti, poput nesveobuhvatnog skupštinskog izvještavanja (ATV) ili neulaženja u suštinu sukoba/problema  na relaciji radnici-sindikati-poslodavci (Face TV), predstavljaju već uobičajene pojave koje bismo mogli imenovati kao poslovičnu površnost. Nešto na šta je publika gotovo navikla. Čini se da je posrijedi i nerazumijevanje političkih i ekonomskih prilika, te da to takođe značajno uslovljava neobrađivanje ili nedovoljnu kvalitetnu obradu pojedinih tema (kao što su izmjene radnog zakonodavstva). Konačni rezultat u tom slučaju su nezadovoljni gledaoci, ispunjeni besadržajnim informacijama koje kao da namjerno izbjegavaju suštinu.

Preuzeto sa Analiziraj.ba

(zurnal.info)