ATV/FTV: Čemu služi intervju?

ATV: Intervju ili ugodno ćaskanje
peti – deseti decembar 2014.

KAKO SE (NE) VODI INTERVJU? Gost ATV vijesti u subotu, šestog decembra, bio je privremeni upravnik Bobar banke Savo Ševaljević. Već je pohvaljena praksa  studijskog intervjuisanja aktuelnih gostiju, a spomenuti gost se, svakako, može ubrojati u aktuelne. Privremenim zatvaranjem jedne banke stvorena je afera koja s pravom izaziva veliku pažnju javnosti i stoga je nedopustivo dozvoliti najpozvanijem sagovorniku na ovu temu da se odgovarajući skriva u uopštavajućim formulacijama (“očekuje nas ogroman posao”). Nenad Knežević je propustio šansu da informira znatiželjnu javnost insistiranjem na konkretnim, precizno formulisanim, po potrebi i ponovljenim pitanjima.

Razgovor je protekao u ugodnoj i učmaloj atmosferi, kao da posrijedi nije veliko interesovanje. Kada se intervjuiše odgovorno lice, posebno dok je u toku afera, novinar je tek kanal kojim javnost pita gosta sva pitanja koja je interesuju. I ako se odgovor izbjegava, jasno je da gledaoci takvom gostu žele iznova postaviti pitanje, dok god se ne umori grlo novinara. Tako se vode razgovori o kontroverznoj temi. Drsko. Pripremljeno. Bez dopuštanja gostu da dulji. Upornim ponavljanjem najbitnijih pitanja. Ukratko, bez daha. Kako se vode intervjui u interesu javnosti, najbolje se može naučiti gledanjem izvanrednih izvedbi Danice Vučenić na Televiziji Vojvodina u emisiji “Jedan na jedan” ili kolega sa HRT-a u Dnevniku 3.

KAKO SE NE JAVLJA S LICA MJESTA? U utorak je prva vijest bila konstituisanje Parlamentarne skupštine, a urednik Vlatko Vukotić odlučio se na prezentaciju uz pomoć javljanja reporterke. Nažalost, to ne znači nužno da će vijest biti prikazana dinamičnije, svestranije i zanimljivije. Naročito ako se javlja reporterka Đurđijana Vujović (kao što je to na ATV-u redovno slučaj), čije izlaganje je veoma teško pratiti jer je nerazgovijetno, odviše brzo saopšteno i loše intonirano.

RADNICI U ATV VIJESTIMA: Nisu česte situacije u kojima radnici dospiju u ATV informativni program. Ipak, u srijedu smo, u novinarskoj realizaciji Tatjane Rokvić i Zorice Bajić, u relativno visoko kotiranoj vijesti mogli saznati o protestu trojice radnika bratunačkog Tehničkog remonta u banjalučkom parku. Date su sve potrebne informacije i prilog je ozbiljno pripremljen, ali ostaje pitanje da li to radnici mogu dospjeti u Vijesti u 7 samo ako prosvjeduju u Banjaluci?

MINUS SEDMICE:
Agresivno reklamiranje vlastitog programa u centralnom informativnom sadržaju može prouzrokovati i suprotan efekat od željenog. U utorak i srijedu, dva dana zaredom, prikazani su podaci o navodno najboljem rejtingu ATV-ovih emisija, a redovno se kroz vijesti promiču i druge emisije u ne baš maloj minutaži.

PLUS SEDMICE:

Reportaža o prilikama u šamačkoj opštini novinarke Maje Kovačević, u kojoj smo se mogli informirati o nevoljavama mještana, ali i o do sada završenim sanacijama. Poželjno bi bilo da mediji, promovišući društvenu odgovornost, češće izvještavaju o prilikama u sredinama koje su bile pogođene poplavama.

OCJENA: 4

FTV:  Krug 99 kao vijest dana
peti – deseti decembar 2014.

INTERVJU BEZ POVODA: Drugi dnevnik u srijedu (urednik Darjan Babić) otvorio je intervju sa Valentinom Inzkom, za koji, sudeći prema pitanjima, nije bilo valjanog povoda. Činilo se apsurdnim pitati međunarodnog predstavnika koji više nije toliko aktivan u domaćim političkim dešavanjima (naročito onim lokalne prirode): kada će konačno profunkcionirati Grad Mostar? Drugo pitanje ticalo se izbora delegata u kantonalnim domovima naroda. Suvišan i neosmišljen razgovor koji je minutažom gušio druge aktuelnosti.

KOMENTAR U NASLOVU DANA: U nedjeljnom dnevniku (urednica Azra Pašukan) pažnja je ispravno posvećena SDP-ovim predsjedničkim izborima, jer se radi o najvećoj opozicionoj stranci. Uslijedio je pristojan izvještaj i prikaz izborne stranačke noći, ali je u najavnom bloku naslov glasio: Opstanak ili dalja polarizacija stranke. To je stavljanje tendenciozne aluzije u naslov vijesti dana i samim time nepošten pristup prema onome što jeste vijest, a to je da je izabran novi predsjednik jedne od najvećih stranaka u BiH.

KOMENTAR NA KOMENTAR: SDP-ovi izbori poslužili su kao materijal za prilog-komentar u okviru kojeg je navodno prikazan stav političkih analitičara, nevladinog sektora i predstavnika drugih stranaka. Kada se na ovaj način odluči prikazati mnijenje o jednom aktuelnom pitanju, neophodan je pažljiviji prilaz, odnosno suzdržavati se od iskaza “smatraju politički analitičari”, “misli javni sektor” i sl. Da bi se upotrijebile takve konstatacije, neophodno je konsultovati više relevantnih sagovornika ili probati sažeti njihov stav, a ne dati pravo izražaja uvijek istim analitičarima ili predstavnicima civilnog sektora. Najposlije, poštenije bi bilo i da se novinari ne kriju stalno iza “analitičkih” ili drugih stavova, i da, ako već komentarišu, i sami ponekad otvoreno iznesu svoje mišljenje.

ŠTA SE ZBIVA U HSP-u? Federalna TV često bilježi velike propuste u političkom dijelu dnevnika, dajući im previše prostora. Znajući to, i nije veliko iznenađenje da se odmah poslije informacija o SDP-ovim izborima gotovo ista pažnja pridaje stranačkim previranjima u HSP-u. I to u drugoj po redu vijesti. Nije jasno zašto se urednica odlučila uvrstiti dešavanja u jednoj omanjoj, ekstremnoj stranci u pregled dana, a kamoli još zašto to čini tik uz unutrašnja dešavanja u jednoj od najvećih stranaka. Stvoren je utisak da je skoro od istog značaja šta se zbiva u HSP-u i SDP-u, kao gubitnicima posljednjih izbora.

MINUS SEDMICE:

Krajnje je vrijeme da se prekine sa praksom ekskluzivnog čitanja svakog mišljenja i saopštenja udruženja intelektualaca Krug 99. Prevaziđeno. Elitistički. Dosadno. Neprilagođeno informativnom konceptu (nedjelja, urednica A. Pašukan).

PLUS SEDMICE:

Prilog o zajedničkim privrednim aktivnostima i inicijativama u poplavljenim krajevima (nedjelja, urednica A. Pašukan). Javni servis bi naročito trebao pratiti dešavanja u ovim krajevima, dajući im priliku da dospiju do šire javnosti.

OCJENA: 4

              KOMPARATIVNA ANALIZA

Sedmica u kojoj se obje televizije nisu proslavile s pripremljenim intervjuima. Inzkovo gostovanje se činilo izlišnim, a pitanja su bila pogrešno adresirana, dok je ATV ugostila gosta s povodom, ali je propuštena prilika da se vodi intervju. Ostaje otvoreno pitanje da li se radi o neznanju ili sad već tradicionalnom političkom nezamjeranju banjalučkog medija. U oba slučaja publika je iznevjerena ako je očekivala da će se bolje upoznati s problematikom ili stavovima samog gosta. To nameće pitanje čemu su zapravo služili opisani intervjui: popunjavanju vremena (FTV) i fingiranju objektivnosti ili imidžu medija koji prati aktuelnosti (ATV)?

Preuzeto sa Analiziraj.ba

(zurnal.info)