Bez predsjednika Federacije ne može se praviti nova vlast

U vašim posljednjim javnim istupima najčešće govorite o problemu korupcije u BiH. Zašto?

Mislim da svi u ovoj zemlji smatraju da je korupcija ogroman problem. To je problem koji se mora riješiti kako bi se jačala demokratija i vladavina zakona. Evropska unija je jasno kazala da je korupcija ključno pitanje za bilo koju državu koja želi da joj se pridruži. Pogledajte šta se dešava u Hrvatskoj... Ja sam bio tamo prije 10 godina, tada je korupcija prepoznata kao veliki problem i formiran je USKOK. Bila je to u početku relativno slaba organizacija koja nije postizala značajan napredak, ali tokom godina kako je Hrvatska reformirala zakonodavstvo i podržavala pravnu legislativu EU, USKOK je postajao sve jači i imao sve veće ovlasti. Sada su postigli značajan napredak...

To će se desiti i u BiH. Korupcija je korozivan element u demokratiji. Vlast ima obavezu prema građanima da formira sistem koji se bori protiv korupcije na svaki mogući način. BiH ima Agenciju za borbu protiv korupcije. To je dobar korak, ali oni nisu dobili značajna sredstva niti su im vlasti dale jasna pravila i kompetencije Agenciji da bi bili uistinu efikasni.

OPASNOST OD PONAVLJANJA

Nedavno ste u svom komentaru napisali kako međunarodna zajednica više neće šutiti o korupciji. Šta ste pod tim konkretno mislili?

To znači da ćemo ja i drugi predstavnici Međunarodne zajednice o ovom pitanju otvoreno govoriti u javnosti. Također znači da ću o tom pitanju razgovarati s političkim liderima i vladinim dužnosnicima i da ću ih poticati da u javnosti govore o korupciji. Djelotvorna borba protiv korupcije zahtijeva snažnu podršku političkih lidera, to mora biti prvi korak. Pojedini lideri jesu govorili o tome u javnosti. To jeste dobar početak, ali samo početak, mora se uraditi mnogo više.

Vaše riječi počeli su ponavljati i neki ovdašnji političari, koji su odavno morali ući oštro u borbu protiv korupcije ili za koje su čak vezane određene korupcijske afere. Oni uglavnom precizno ponavljaju vaše riječi. Kako to komentirate?

Mislim da je jako važno što oni o tome govore u javnosti. Ja ih potičem na to. Ali, to je samo prvi korak, oni će morati nastaviti dalje, imati stvarne aktivnosti. Nešto mora stajati iza tih izjava. Svaka borba protiv korupcije mora biti izbalansirana, poštena, ne može biti usmjerena protiv neke konkretne stranke, pojedinca, poduzeća, ona mora biti sveobuhvatna.

Birači nakon izgovorenih riječi očekuju djela. Ukoliko to političari ne urade onda će uslijediti posljedice na izborima.

Plašite li se da bi, usljed tolikog ponavljanja, “borba protiv korupcije” mogla postati fraza, kao što je slučaj s još jednim čestitim terminom “multikulturalnost” koji su koristili i naši nacionalisti?

Borba protiv korupcije ne smije biti samo puka izjava. Jedan od važnih elemenata je da narod, građani, birači moraju biti uključeni u taj proces. Upoznati ste s novim projektom USAID-a koji se zove ACCOUNT i čiji je cilj izgradnja mreže nevladinih organizacije i educiranje ljudi o problemu korupcije. Najvažnije je da građani govore protiv korupcije, oni moraju jasno kazati svoje stavove, reći političarima šta ne žele, da ne žele plaćati mito za zdravstvenu zaštitu ili za prijem djece na fakultete. To potkopava društvo.

Na žalost, političari su do sada vrlo malo uradili u borbi protiv korupcije. U ovom momentu u tome je najistaknutiji civilni sektor...

Borba je tek počela. Volio bih da vjerujem da će ACCOUNT imati značajan udio u aktiviranju građana. Možda građanski angažman nije tradicija u BiH, ali pitanje korupcije je jako važno za građane ove zemlje, to je savršeno pitanje u koje se građani mogu uključiti.

Građani su pokazali da mogu svoje stavove izražavati efikasno. Daću vam primjer prošle zime, kada su demobilisani vojnici demonstrirali ispred parlamenta za svoje penzije. Bile su to mirne demonstracije, povezali su se s medijima, političkim liderima i na kraju su bili uspješni. To je način na koji se građani mogu efikasno angažirati. Korupcija je savršen teren gdje oni mogu početi.

NAJKOMPLIKOVANIJI SISTEM NA SVIJETU

Postoji li zajednički stav predstavnika međunarodne zajednice o konkretnim antikoruptivnim aktivnostima u BiH? Koje su to aktivnosti?

Moraćete razgovarati s drugim predstavnicima međunarodne zajednice o tome. Kao što sam rekao, ovo je važna tema za Evropsku uniju, oni u svom članstvu žele jake demokratije, zemlje koje se bore protiv korupcije... EU ne želi da joj članica bude zemlja koja se ne može boriti protiv korupcije. To znači da tu nema vladavine zakona, da vlasti ne rade na stvaranju demokratskog okruženja za svoje građane. To također znači da ekonomija ne može slobodno funkcionirati po tržišnim principima.

U BiH trenutno traje, ko zna koja po redu, politička kriza. Dolazite iz drugačijeg političkog sistema. Kako se snalazite u ovom klupku političkih koalicija, u kojem se najbolje ne snalaze ni njihovi akteri?

Svojim gostima često kažem da BiH mora imati najkomplikovaniji sistem. Ovo je komplikovan sistem, u kojem ima puno provjera, balansa, ali to je bilo neophodno da bi se stvorila osnova za izgradnju novog društva. Predstavnici međunarodne zajednice moraju razumjeti taj sistem, shvatiti motivacije, kako se stvari postižu u vlasti. To ne znači da je loše, možda je donekle neefikasno... Ali, demokratija, po svojoj definiciji i nije najefikasnija forma vlasti.

Mi želimo da sarađujemo sa sistemom, da pomognemo u poboljšanju i jačanju demokratije, vladavine zakona. Dugo radimo na tome, postigli smo izvjestan napredak. Osigurali smo obuku sudijama, tužiocima u proteklih 15 godina. Ta obuka je efikasno iskorištena.

Kapaciteti ove države moraju se ojačati. Politički lideri moraju osnažiti policiju, tužilaštva, sudije da počnu provoditi zakone, da osiguraju agresivnu borbu protiv korupcije širom zemlje. To se može uraditi.

Ovdašnje vlasti već dugo koriste isti metod za skretanje pažnje s problema korupcije – izazivanje lažnih političkih kriza dok u njihovoj pozadini traje pljačka javne imovine. Da li i vi zbog toga radije govorite o korupciji nego o političkoj krizi?

Radimo na širokom spektru pitanja, državnih, entitetskih, kantonalnih, pa čak i općinskih nivoa. Putujem širom zemlje, sastajem se s mnogo ljudi i razgovaram o problemima s kojima se suočavaju. Želimo se angažirati u svim nivoima.

Državna tajnica Hillary Clinton, kada je bila ovdje, jasno je rekla da su SAD ovdje da pomognu građanima, političkim liderima, da se ojača demokratija i da se zemlja potpuno integriše u Evropu. Mi smo posvećeni tome, jer imamo cilj – želimo da BiH zauzme mjesto koje joj pripada. Želimo da ovdje bude jaka demokratija koja se bori protiv korupcije, u kojoj se poštuju ljudska prava, gdje se promovira uloga žena u društvu. Jedno od najvažnijih pitanja je efikasno promoviranje ekonomskog rasta i prosperiteta u ovoj zemlji. To se može uraditi, možda nije jednostavno, ali ćemo pomoći. Državna tajnica je jasno kazala da građani ove zemlje moraju uraditi taj posao, a ne međunarodna zajednica.

Na žalost, bosanskohercegovački politički lideri nisu to ozbiljno shvatili. Za šest mjeseci Hrvatska će postati članica EU, Srbija je već kandidat... Pred BiH je dugačak put, a politički lideri ne služe najbolje građanima ove zemlje. Oni ne postižu odgovarajući napredak, bilo je napretka prošle godine, bili smo ohrabreni usvajanjem različitih mjera. Riješili su pitanje vojne imovine, dogovorili se... Ali, još uvijek nema rješenja koje je provedeno, ono je u njihovim rukama, ali ga nisu proveli.

To nije u interesu građana ove zemlje, oni nisu zato izabrani. Oni troše vrijeme na koalicije, reorganizaciju ureda u parlamentu, troše mnogo vremena dok trebaju da rade na ključnim pitanjima od kojih građani mogu imati koristi. Mi ćemo nastaviti raditi i pružati podršku procesima pomoću kojih će ova zemlja ići naprijed, ali političari moraju sjesti i razgovarati, biti spremni na kompromis. Kompromis je ključni sastojak demokratskog društva. Ne vidimo da su političari spremni na kompromis kako bi se došlo do rješenja.

NIŠTA BEZ BUDIMIRA

Da li smatrate da se ove koalicije prave za dobrobit građana?

Jasno smo kazali da SAD neće zauzimati stav koja politička stranka treba da bude u kojoj koaliciji, na političkim liderima je da donose te odluke. Ako političari smatraju da je potrebno mijenjati koaliciju, to je njihova odluka, ali na to se ne smije potrošiti šest mjeseci. To treba brzo uraditi. U demokratskim društvima širom svijeta to se jako brzo radi.

S novom koalicijom uspostavljena je stabilnost državne vlasti, sada očekujemo da se ide dalje. Očekujemo da će federalna vlast pronaći stabilnost. Previše vremena je potrošeno. Morali su sjesti sa svim ključnim akterima, uključujući predsjednika Federacije Živka Budimira. On ima važnu ulogu u formiranju federalnih vlasti. Ne mogu se donositi odluke o formiranju federalne vlasti bez konsultacija sa predsjednikom Federacije. Dok se to ne desi ja ne vidim kako je moguće osigurati stabilnost federalnih vlasti.

Ideja o novim izborima je rješenje, ali ono je dramatično i jako skupo. Za njega treba mnogo vremena... Ali, ni to nije rješenje ukoliko niste razgovarali s predsjednikom Federacije o prestruktuiranju vlasti.

Šta bi, po vašem mišljenju, morao biti prvi korak vlasti u ozbiljnoj borbi protiv korupcije?

Mora se ojačati zakonodavstvo, podržati rad Agencije za borbu protiv korupcije, dati im se veća sredstva i ovlasti, nezavisnost, samostalnost, da bi im ljudi vjerovali. Također, moraju osigurati da policija provodi profesionalne istrage s dokazima, da tužilaštva procesuiraju slučajeve koje im policija proslijedi i da sudije donose odluke uzimajući u obzir sve zakone ove zemlje. Samo to može uvjeriti građane da će korupcija biti zaustavljena, ne samo u javnom, nego i u privatnom sektoru, zdravstvu, obrazovnom sistemu... Samo tako će građani vjerovati u ovdašnje vlasti.

Da li je moguće voditi borbu protiv korupcije bez političke volje političara u BiH?

Ne. Ne možete to uraditi van sistema.

Nedavno je član Predsjedništva BiH Željko Komšić javno ukazao na određene koruptivne radnje i pritom konstatirao kako je svjestan da tužilaštva neće ništa poduzeti protiv počinilaca. Ako jedan od vodećih političara u državi izjavi tako nešto, čemu se mogu nadati građani BiH koji su žrtve korupcije?

Ta izjava je jako važna i mi moramo čuti više takvih izjava. Vlasti moraju imati odgovor na takve izjave, slati jasne poruke. Pod broj jedan moraju se procesuirati odgovorni ljudi, pod broj dva treba reći građanima da će svi takvi ljudi biti procesuirani. To bi bila prava revolucija u borbi protiv korupcije, osjetili bi da postoji neki novi duh u ovoj zemlji.

Smatrate da je ta izjava imala pozitivan efekt...

Apsolutno. Ali, kao što sam rekao, nakon nje mora uslijediti akcija.

Dobro. Imamo još jednu izjavu – sjećate li se nedavne izjave federalnog premijera Nermina Nikšića, koju je dao novinaru “Žurnala”, da je korupcija u BiH stvar tradicije? Kako nju komentirate?

Ukoliko ljudi sugeriraju da se ne možemo boriti protiv korupcije zato što je ona dio kulture, to je sasvim pogrešno. Naprotiv... Moram se vratiti na Hrvatsku, šta se tamo desilo? Tvrdnja da se ništa ne može promijeniti je apatija, nedostatak liderstva... Liderstvo mora početi s vrha. Ljudi moraju biti posvećeni borbi protiv korupcije. To jeste teško, trebaće vremena, ali na prvom mjestu potrebna je hrabrost da bi ta borba počela.

Kako bi javnost u SAD reagirala na sličnu izjavu visokoga zvaničnika?

SAD je zemlja koja ozbiljno shvata demokratske principe. Mi imamo mnogo nevladinih organizacija koje su posvećene borbi protiv korupcije, mnogo ljudi je involvirano u to. Građani govore u javnosti, žele osigurati da se porezom koji plaćaju efikasno upravlja a ne da on ode u nečiji džep. Siguran sam da građani BiH to žele vidjeti i ovdje.

Dakle, takvu izjavu bi bilo moguće čuti samo u nekakvom poslijeponoćnom talk showu...

Ponoviću, korupcija postoji širom svijeta u skoro svakom društvu. Ali, to ne znači da se ona smije tolerisati, zasigurno ne na visokom nivou. Političari se moraju s njom odlučno i efikasno obračunati, u ime građana koje zastupaju.

BEZ NEZAVISNIH MEDIJA NEMA DEMOKRATIJE

Vjerujete li u najave novog ministra sigurnosti, vlasnika tornjeva i medija, da će ozbiljno ući u borbu protiv korupcije?

Sastao sam se sa ministrom Radončićem i razgovarali smo o programima pomoći policiji, saradnji sa agencijama, posvećenosti da unaprijedimo zakonodavstvo, efikasnoj borbi protiv terorizma... Korupcija je bila dio tog razgovora. Rekao sam da očekujem od njega i drugih visokih zvaničnika da će se boriti protiv korupcije, da će to raditi na pošten način i da će ta borba donijeti rezultate.

Bitan preduslov za borbu protiv korupcije je sloboda medija. U Bosni i Hercegovini skoro da nema medija koji nije pod kontrolom ili političkih stranaka ili interesnih grupa. Mislite li da je moguće voditi uspješnu borbu protiv korupcije bez neovisnih medija?

Slažem se, nezavisni mediji su jako važni u borbi protiv korupcije. Postoji problem oko nezavisnosti medija u BiH. Slobodni mediji su jako važan element demokratije. Kada ih koriste razne interesne grupe, političke stranke ili vlast, to je jako loše, to znači da građani neće dobiti informacije na osnovu kojih mogu donositi odluke. Mi imamo program kroz USAID u kojem obučavamo mlade novinare u alternativnim medijima, uglavnom internetu. Internet je efikasno sredstvo za širenje informacija, to je širok spektar izvora informacija. Na internetu se može pronaći ogroman broj ideja o kojima građani nisu do tada razmišljali. To je relativno jeftin medij i većina tih informacija je visokog kvaliteta.

(zurnal.info)