BiH je direktorski raj: Menadžeri zarađuju deset puta više od zanatlija

Kompjuterski programeri ne bi trebali imati problema da se zaposle u Bosni i Hercegovini i rade za platu koja je duplo veća od državnog prosjeka, pokazalo je nedavno objavljeno istraživanje portala posao.ba. Na facebook stranici ovog portala objavljena je grafika sa deset zanimanja koja se najčešće traže u BiH putem ove stranice.

Četiri od deset najtraženijih poslova imaju ispodprosječne plate dok neki idu daleko iznad prosjeka, poput direktora čija je prosječna plata u privatnim kompanijama gotovo 4.000 maraka.

Poslodavci su u 2012. godini najčešće tražili komercijaliste koji imaju prosječnu neto platu, prema istraživanju portala plata.ba, od 1.267 maraka. Među pet najtraženijih zanimanja su uz komercijaliste i programere i prodavači, računovođe i konobari.

Direktor je direktor

Ovo je istraživanje samo potvrdilo da se u BiH više traže uslužna od proizvodnih zanimanja. Nermana Ajanović-Hajdarpašić, project manager portala posao.ba, kaže da je takav rezultat bio očekivan.

- Rezultati pokazuju da uslužna djelatnost otvara najviše radnih mjesta u BiH, što je i razumljivo s obzirom na stanje u privredi i teškoće u kojima se nalazi proizvodna djelatnost, i ti rezultati ne razlikuju se mnogo od zemalja u regionu – kaže Ajanović-Hajdarpašić i objašnjava da su analizirana samo radna mjesta oglašena na portalu posao.ba.

U analizi se nisu našla ni radna mjesta u državnoj službi.
- Državni sektor je vrlo specifičan i nemoguće je poređenje sa privatnim sektorom, zato ga i ne uzimamo u obzir prilikom analize – objašnjava naša sagovornica i dodaje da je svako peto radno mjesto u BiH u državnoj službi.

Drugo istraživanje prosječnih plata u šest evropskih zemalja pokazalo je da je duplo bolje biti konobar u Hrvatskoj nego obućar ili krojač u BiH. Ovo istraživanje portala plata.ba provedeno je u BiH, Hrvatskoj, Srbiji, Mađarskoj te Republici Češkoj i Slovačkoj.

Istraživanje provedeno u šest evropskih zemalja pokazalo da su prosječne bruto plate najmanje u Srbiji a najveće u Češkoj. 

“U BiH i Srbiji najmanje su plaćeni niskokvalificirani poslovi, dok su u Hrvatskoj plate za iste pozicije znatno veće nego u drugim zemljama regiona”, piše u ovoj analizi u kojoj su poređene prosječne bruto plate u šest zemalja.

Najveće plate u BiH imaju čelnici predstavništava stranih firmi, takozvani Country Manageri, koji u prosjeku mjesečno zarade više od šest hiljada maraka. Radnik na istoj poziciji u Srbiji zarađuje 2.610 maraka a u Hrvatskoj 5.097 maraka. Na ovoj poziciji najviše zarađuju Česi sa platom od 7.592 maraka.

Druga najplaćenija pozicija u BiH je pozicija Direktora sektora u bankarstvu. Prosječna plata na ovoj poziciji iznosi 4.161 KM. 

Ostavimo direktore po strani koji u ovih šest zemalja negdje zarađuju više a negdje manje ali u svakoj zarađuju više od većine ostalih radnika.

Poput obućara koji u BiH zaradi 620 maraka od čega se tek odbijaju porezi. Ni mađarski obućari ne prolaze bolje sa tek 42 marke više od bosanskih kolega. Najbolje, ali i dalje skromno, zarađuju obućari u Slovačkoj sa 1.048 maraka bruto platom.

Ni krojači, čistači i spremačice ne prolaze najbolje u svim zemljama, ali zato se u Hrvatskoj isplati biti konobarom. 

Koliko zarađuju notari?

Dok u BiH konobari u prosjeku zarađuju 726 maraka bruto, u Hrvatskoj je plata značajno viša – 1.240 maraka. Najlošije su plaćeni konobari u Srbiji sa svega 541 markom.

“Ipak, istraživanje pokazuje da notari u BiH imaju daleko najbolju zaradu tokom godine, međutim, zbog specifičnog načina poslovanja notara, njihova primanja nisu poređena sa primanjima na ostalim pozicijama”, piše u rezultatima ovog istraživanja koji kažu da notari u prosjeku zarade više od 11.000 maraka.

Iako toga nema u istraživanju, ne sumnjamo da je potražnja notarskih poslova bila nekoliko desetina puta veća od stvarne ponude za ovaj atraktivni posao.

Sa druge strane, u 2012. godini je bilo nekoliko zanimanja za koja je bilo više oglasa nego prijava. To se najviše odnosi na informatičare iz oblasti biotehnologija i farmacije, građevinarstva, elektrotehnike, mašinstva, telekomunikacija te ugostiteljstva i turizma.

Suprotni od ovih zanimanja su prodaja, administrativne usluge, transport, skladištenje i logistika te arhitektura i policija, odnosno zaštitarske usluge gdje je bilo premalo mjesta da se zaposle svi prijavljeni.

Poslodavci su najčešće zapošljavali na neodređeno vrijeme i tražili ljude sa višom stručnom spremom, kakvih je bilo više od polovine oglasa. Podjednako su traženi kvalificirani radnici i oni sa visokom stručnom spremom a najmanje oni sa završenom srednjom školom.

(zurnal.info)