RTRS: Kapljice novinarstva u moru neprofesionalizma
15. – 21. april 2015.
SASTAVNI DIO DNEVNIKA: Opsesija Srbima optuženim za ratne zločine sastavni je dio dnevnika. Ponovo su u fokusu tokom monitorisane nedjelje bili Vojislav Šešelj i Goran Hadžić. Naime, Hadžićevo puštanje na privremenu slobodu iz pritvora Haškog tribunala radi zdravstvenog oporavka, za novinarku Dragu Grubić bio je povod da istakne kako je za njegovo loše zdravstveno stanje, jednako kao i za Šešeljevo, krivo neadekvatno liječenje u Haagu. Potom slijedi lamentiranje o potrebi Šešeljevog ostanka u Beogradu unatoč službenom zahtjevu da se vrati u pritvor tribunala, s porukom “da se ne smije dozvoliti da umre usljed prestanka liječenja”. Za što se Hadžiću i Šešelju sudi, naravno, nije spomenuto. (Dnevnik 15. april, urednik Jasenko Todorović).
NEADEKVATAN IZVJEŠTAJ: Ni ova nedjelje nije mogla proći bez priče o Doboju, gradonačelniku Obrenu Petroviću i, naravno, pristupanja tog grada Zajednici opština turskog svijeta. Povod: obraćanje novinarima zamjenika gradonačelnika Doboja, koji je optužio lokalnu boračku organizaciju da je instrumentalizovana od strane SNSD-a. Novinarka Milica Đurđević nijednom riječju nije spomenula dio izjave Petrovićevog zamjenika u kojoj ističe da ponašanje i lokalnog BORS-a i pojedinih medija može izazvati međunacionalne tenzije i nepovjerenje među građanima. Umjesto toga, tek podvlačenje da se gradonačelnik nije obratio novinarima u Doboju, zbog, ističe novinarka, navodne bolesti. Pa konstatuje: “Ali u Travnik, na sjednicu načelnika opština članova Zajednice iz BiH je došao”. (Dnevnik 2, 15. april, urednik Jasenko Todorović)
PROFESIONALNO URAĐEN IZVJEŠTAJ: Novinarka Nada Veletić, na čije smo izvještavanje imali niz primjedbi, pokazala je da, kada hoće, može biti samo novinarka. To potvrđuje profesionalno urađen izvještaj o izmjenama Zakona o eksproprijaciji RS-a. Navela je da je zakon, koji je aktuelna vlast donijela u svom ranijem mandatu, osporen pred Ustavnim sudom RS-a. Gledaocima je prezentovala i niz kritika opozicije zbog činjenice da je neustavni zakon gotovo pet godina bio na snazi i time proizveo niz štetnih posljedica po građane.
Plus nedjelje
Nijedan prilog svojim sadržajem ne izdvaja se kao plus nedjelje.
Minus nedjelje
Posjeta predsjednika RS-a Milorada Dodika Memorijalnom centru Potočari ispraćena je tek rečenicom da je “odao poštu nastradalim Bošnjacima”. O tome kada i kako, nijednu riječ nije kazala novinarka Vesna Vuković Durić. U istom dnevniku najavljeno je da je Dodik u Narodnu skupštinu uputio deklaraciju o genocidu nad Jermenima u periodu 1912. – 1915. godine. Gledaoci su saznali iz saopštenja za javnost razloge ove inicijative. A šta to bi sa Srebrenicom i genocidom koji je dokazan kroz niz presuda i Haškog tribunala i Suda BiH, to, očito, za RTRS nije bitno.
Minus nedjelje zaslužio je i izvještaj o posjeti Dodika Andrić-gradu i, kako novinar navodi, “susretu s njenim idejnim tvorcem Emirom Kusturicom”. Tužan propagandni uradak i nemušt pokušaj da se “idejni projekt Kusturice”, izgrađen preko leđa poreskih obveznika RS-a za njegov račun, prikaže kao “ekonomsko čudo RS-a”.
Ocjena 2
Izdvojeno
Značajno mjesto u dnevnicima posvećeno je i obilježavanju 23 godine od uspostavljanja RTRS-a. Događaj je iskorišten za samopromociju javnog servisa. Novinar Ajdin Cikota navodi: “Mnogo je prepreka bilo na stvaranju respektabilne medijske kuće… Osim dnevnika, kvalitet potvrđuju i brojne druge emisije.” Bez komentara.
Potom se gledaoci upoznaju i sa čestitkama funkcionera RS-a. Milorad Dodik: “RTRS izrasla je u profesionalan i objektivan servis svih građana RS-a”. Još jednom bez komentara.
...
BNTV: Šta je nama Aleksandar Vučić
15. – 21. april 2015.
PROMAŠILI DRŽAVU: Zdravstveno stanje haškog optuženika Vojislava Šešelja, kao i pomno izvještavanje o stavovima srpskog premijera Aleksandra Vučića o svim pitanjima relevantnim za njegovu državu, postali su kao i teme iz RS-a, dominantan dio dnevnika BNTV-a. U isto vrijeme, gledaoci Dnevnika 2 nisu tokom protekle nedjelje imali priliku saznati ama baš ništa o tome šta se dešava u Federaciji BiH. BNTV tako nastavlja ignorantsku politiku prema polovini države u kojoj djeluje. Da li je Srbija bliža od košulje?
BEZ DRUGE STRANE: Globalno, i proteklu nedjelju obilježio je niz dnevnika u kojima se novinari nisu potrudili da od dostupnih informacija naprave zanimljivu ili intrigantnu priču. Jedan od tih primjera je i izvještaj novinarke Slađane Jašarević o primanjima funkcionera u institucijama BiH. Brdo podataka, imena funkcionera, ali sve to samo kao dio konferencije za novinare zastupnice SDS-a u Parlamentu BiH. Niko nije ni pokušao da dobije stav druge strane.
LIČNOST GODINE: O uspjesima srpskog tenisera i najboljeg tenisera svijeta Novaka Đokovića, gledaoci Dnevnika 2 pomno su izvještavani. I u tome ne vidimo ništa sporno. No, da li je to razlog da sportista koji je u Banjoj Luci bio samo jednom i to nekoliko sati 2011. godine, kako bi primio nagradu za ličnost godine Nezavisnih novina, bude nagrađen titulom počasnog građanina Banja Luke, novinare BNTV-a nije zaintrigiralo.
Plus nedjelje
Izvještaj iz Vlasenice povodom 23-godišnjice zločina nad Bošnjacima koji su pripadnici vojske i policije bosanskih Srba izvršili u tom gradu. Prilog je sadržavao niz činjenica o tom zločinu, koje su korektno prezentirane gledaocima. Ovo je, iako je riječ o prilogu pripremljenom na osnovu agencijskih vijesti, pozitivan pomak za BNTV, koja, u pravilu, izvještava i fokusira se samo na zločine koji su u minulom ratu počinjeni nad srpskim stanovništvom.
Minus nedjelje
I ranije smo upozoravali da dobra namjera uredništva BNTV-a da pomogne bolesnim ili siromašnim porodicama tako što u Dnevniku 2 emituje priče o njihovom životu, mora imati granicu kada je u pitanju uloga djece. Nažalost, od toga se ne odustaje, pa smo u prilogu novinarke Dragane Rašević (Dnevnik 2, 18. april, urednica Suzana Rađen Todorić) u fokusu priče o porodici iz jednog semberskog sela imali trogodišnju djevojčicu.
Ocjena 6
Komparativna analiza
Iskorijeniti siromaštvo, nezaposlenost i nebrigu vlasti, ali i društva u RS-u za bolesnike i ranjive društvene grupe, medijima neće poći za rukom tako što će u dnevnicima emitovati priloge o tim pojedincima ili grupama. Posebno je to problematično kada se u fokus ovakvih priča stavljaju djeca, a osim BNTV-a, to smo imali priliku vidjeti tokom protekle nedjelje i na RTRS-u. Prilog RTRS-a nismo izdvojili kao minus nedjelje jer je novinarka nešto opreznije pristupila ovoj tematici. Ipak, ponovo moramo upozoriti, bez sumnje u dobre namjere, da mediji to ne smiju činiti na uštrb djece. Umjesto toga, trebali bi ovoj problematici pristupati tako što bi tražili uzrok problema i odgovore od institucija vlasti nadležnih za njihovo rješavanje.
Preuzeto sa Analiziraj.ba
(zurnal.info)