UN-ova Alijansa civilizacija dala je 98 od ukupno stotinu bodova projektu banjalučke inicijative Buniqa i pomogla da izaberu i pomognu stvaranju 20 mladih lidera iz cijele Bosne i Hercegovine. Uvjereni su da će mladi kojima oni pomažu uskoro zamijeniti podobne i nesposobne koji vladaju
Projekat prepoznavanja i “odgajanja” mladih lidera u Bosni i Hercegovini banjalučkog pokreta Buniqa izabran je među 12 najboljih u svijetu među više od 600 projekata Ujedinjenih naroda. Njegovi pokretači kažu da žele pomoći mladim liderima da dođu na najvažnije pozicije i promijene smjer u kojem država ide. Za Nelu Sladojević, diplomiranu muzičku pedagogicu iz Banje Luke, ulog je još veći: od uspjeha ovog projekta zavisi da li će otići ili ostati u BiH. - Buniqa je moj posljednji pokušaj da mijenjam stvari u BiH. Ne mogu da živim u državi u kojoj nema buniqe, takve inicijative. Ne bih mogla živjeti svaki dan isto - na posao, kući - a većina o tome sanja. Ja tako ne bih mogla biti ni sretna, ni ispunjena ni zadovoljna – kaže Sladojević i dodaje da više ne može gledati mlade, svoje roditelje, babu, dedu koji su “navikli da im je loše”.
Svi su mladi na margini
Inicijativa Buniqa je već pronašla svojih 20 lidera iz svih krajeva BiH. Nedavno su na glavnom trgu u Banjoj Luci sa kosom za travu “liječili” mlade od njihovih najvećih problema. - Buniklinika je projekat bunikaša. Željeli smo svojim primjerom pokazati kako se mladi mogu aktivirati, željeli smo ih motivirati, umrežiti. Figura smrti je hodala ulicom i kosila bolesnike koji su predstavljali probleme mladih: pasivnost, nezainteresovanost, neinformisanost. Njih je ta smrt kosila baš zato što su takvi. Ali mi smo imali i kliniku gdje smo ih liječili upučujući ih na buniqa.info – kaže Anja Šolak, jedna od izabranih mogućih lidera budućnosti: Idemo krupnim koracima naprijed.
Internet stranica buniqa.info je namijenjena mladim ljudima gdje mogu pisati o svojim problemima i čitati tekstove svojih kolega. To je samo jedan dio projekta kojeg su UN-ova Alijansa civilizacija i Youth Solidarity Fond smatrali među najboljim u svijetu. Sladojević kaže da je sve počelo još prije četiri godine kada je agencija Spektar održala obuku za 25 mladih ljudi. - Poslije toga smo zajedno uradili jedan projekat i nas 25 je željelo dalje raditi zajedno – objašnjava Sladojević i dodaje da su iskoristili već postojeću organizaciju Cerebru: Siniša Markić, nvo pionir i jedan od osnivača Buke je predložio da iskoristimo Cerebru da ne bismo trošili novac na registraciju.
Youth Solidarity Fond uglavnom “pune” skandinavske zemlje i otvoren je za omladinske organizacije iz cijelog svijeta. Ono što je zanimljivo, objašnjava Sladojević, je da taj fond nema jasnih kriterija kakav projekat treba da bude. - To je prvi put da sam vidjela da donator nije jasno odredio šta želi da vidi. Dao je priliku da mladi sami predlože, svako u svojoj zemlji, problem koji treba riješiti – kaže Sladojević kojoj se isprva činilo da je projekat prekomplikovan a konkurencija prejaka te da nema šanse da budu izabrani.
Način na koji su prepoznali probleme mladih u BiH i prijedlozi za njihovo rješavanje oduševili su uposlenike UN-a koji su im dali 98 od mogućih sto bodova. - Napisali smo projekat i napisali smo kako da mijenjamo stvari u BiH. Shvatili smo da ovoj zemlji trebaju promjene koje ne mogu doći sa političkog vrha, moraju doći od mladih ljudi i trebali bi doći iz svih dijelova BiH zajedno. Da ti mladi ljudi koji pokreču promjene budu ujedinjeni. To je bio naš način – objašnjava Sladojević projekat napisan da traje šest mjeseci: Najvažnija stvar u projektu je da se mladi u BiH osjećaju totalno nemoćno da bilo šta mijenjaju. Malo je programa za mlade iz svih dijelova BiH da učestvuju zajedno.
Bunikaši smatraju da novac za ovaj projekat nikada ne bi dobili od domaćih vlasti pa tako skoro da i ne postoji ništa što povezuje mlade u ovoj zemlji. Kažu da su se upravo zbog toga opredijelili za manje sredine. - Željeli smo da uključimo u projekat mlade koji nemaju organizacija u svojim sredinama i ruralne sredine. Imamo mlade iz Zavidovića koji nemaju nijednu organizaciju, Gračanicu... Mjesta koja zaslužuju pažnju ali se mladima ne daje prilika – objašnjavaju iz Buniqe.
Nela Sladojević se baš u ovom dijelu razgovora nasmijala i prisjetila jednog od pitanja ljudi iz UN-a. - U projektu je pisalo kako ćete doprijeti do marginalizovanih mladih? Svakome ko nije živio u BiH je teško shvatiti da su svi mladi marginalizovana grupa.
Prekipilo je
Što smo više vremena provodili sa mladim ljudima iz Buniqe njihova ogorčenost je postajala sve vidljivija. Objasnili su nam da su upravo zbog ogorčenosti i bijesa došli do naziva Buniqa iako je prvi radni naziv projekta bio Youth Can Do. - Kada je projekt odobren onda smo razmišljali o novom nazivu. Bunika je biljka koju kad' pojedeš krećeš da se ponašaš neuobičajno. Imalo je podlogu, pokret mladih koji čine nešto neuobičajno za ovu sredinu – objasnila nam je Sladojević koja u ovoj riječi vidi još dvije: pobuna i pamet, nešto kao pobuna inteligencije.
A ta pobuna neće biti samo uopšteno pričanje o problemima, objašnjava Anja Šolak. - Prekipilo nam je. Nekoga neće biti, ili nas ili sistema ali ovako više nećemo raditi. Ovakav sistem ne može više, sad je dosta, sada će te biti kao što mi kažemo.
Kada ovo govori, Šolak misli na 20 mladih ljudi izabranih na osnovu njihovih liderskih sposobnosti. Oni su izabrani na osnovu poziva u kojem su morali, između ostalog, da komentarišu izjave poznatih ljudi. Priznaju da je tada napravljena greška jer nije dozvoljena prijava mlađima od 18 godina ali je ona ubrzo ispravljena pokazujući mladima da “treba kršiti pravila”. - Lidera ne možemo napraviti, on se rađa – objašnjava Sladojević: To su mladi koji imaju potencijal lidera ali nemaju vještine, načine i znanja kako da pokrenu stvari. Mi ih to učimo. Izabrali smo potencijalne lidere, ljudi koji su lideri u svojim lokalnim sredinama i koji mogu, nakon što se projekat završi, biti podrška mladim ljudima u svojoj sredini. Oni dalje sami djeluju ali mi ćemo im pomoći u svemu.
Nakon što su za njih održali prvi trening na Jahorini, Buniqa je mlade lidere upoznavala sa donosiocima odluka. - Mislili smo da je mladima bitno da upoznaju te famozne političare o kojima svi pričaju a niko ih nije upoznao. Mimo svih obećanja i floskula koje smo od njih dobili, nama je bilo bitno da mladi mogu razgovarati sa njima, da im mogu postaviti neugodna pitanja i čak im se suprotstaviti ako treba – kaže Sladojević, više nego zadovoljna odnosom mladih prema političarima: Imali smo sastanaka i sa komisijom za mlade i bili smo vrlo ponosni na njih zbog pitanja koja su postavljali. Iako su inicijativa koja je tek nastala pokazalo se da su spremni da se izbore sa mnogo iskusnijim ljudima koji odlučuju o njihovim sudbinama.
Da bi održali bunikaše na okupu, aktivisti su napravili internet portal buniqa.info, svojevrsnu platformu za rad mladij ljudi, kako sami kažu. - Pravimo mrežu mladih aktivista sa imenom i prezimenom što do sada nismo imali u BiH. Svi bunikaši pišu za portal. Trudimo se da pored ličnih priča ponudimo i priče o aktivizmu u drugim zemljama. Na portalu mladi mogu da pišu sve što ih se tiče i portal neće biti komercijalan. Mi ćemo ga održavati unutar organizacije na volonterskom nivou – objašnjava Sladojević.
Na volonterskoj osnovi je i napravljen cijeli ovaj projekat. Niko od njegovih pokretača ne prima platu, nemaju kancelariju niti bilo što slično. - Nemamo stalno zaposlenih niti kancelariju. Nas ima 30-ak, svi su studenti ili imaju svoje poslove. S vremena na vrijeme radimo stvari iz ljubavi jer od ovoga nemamo zarade – kaže Sladojević koja radi od svoje kuće, na svom računaru i ne želi nikakvu pomoć vlasti: Od grada nećemo da tražimo kancelariju. Ne možemo plaćati režije i ne želimo da budemo pod utjecajem. Mi nismo članovi nikakvih savjeta. Platimo šta nam treba.
Kažu da do sada nisu dobili nikakvu ponudu za pomoć od bilo koga sa vlasti u BiH ali da još uvijek nije bilo ni pritisaka niti prijetnji. Sladojević smatra da još uvijek vlastima ne predstavljaju problem ali su imali jedan zanimljiv poziv. - Kada smo slali pozive za prijave bunikaša zvao nas je neki čovjek sa Pala, iz SNSD-a i pitao koja je stranka ovo pokrenula?
Bunikaši nisu imali problem da mu odgovore ko je pokrenuo inicijativu. Predstavili su se imenom i prezimenom i svojim radom. Sladojević, prva predsjednica savjeta učenika u svojoj školi i kasnije studentske organizacije Akademija umjetnosti, kaže da su je uvijek zanimale i druge stvari “koje nisu samo obrazovanje i škola”. - Dok sam rasla uvijek sam tražila načine da mijenjam stvari.
Ona objašnjava da su za promjene potrebni ljudi koji će ih pokrenuti i da bi ovi mladi ljudi, uz podršku Buniqe, “hitne pomoći za mlade”, mogli pokrenuti promjene sa dna prema vrhu. - Mislim da bi se neke stvarne promjene desile, čak i ulazu vaše zgrade, vi morate imati lidera. Da biste pokrenuli kritičku masu, morate imati lidera sa vizijom. Oni u svojim sredinama moraju biti nosioci promjena – kaže Sladojević i dodaje da će ubuduće pratiti rad tijela za mlade iako će projekat zvanično uskoro završiti ali će oni bez obzira na to nastaviti raditi: Ono što smo napisali u projektu davno smo prevazišli i idemo dalje.
Uz svu frustraciju već ranije pomenutu, mladi i budući lideri ne srljaju i kažu da će se rezultati onoga što danas rade vidjeti kasnije. - Potencijal Buniqe nije sad. Za 20 god će možda izgraditi neku kritičnu masu – kaže Šolak.
(zurnal.info)
">UN-ova Alijansa civilizacija dala je 98 od ukupno stotinu bodova projektu banjalučke inicijative Buniqa i pomogla da izaberu i pomognu stvaranju 20 mladih lidera iz cijele Bosne i Hercegovine. Uvjereni su da će mladi kojima oni pomažu uskoro zamijeniti podobne i nesposobne koji vladaju
Projekat prepoznavanja i “odgajanja” mladih lidera u Bosni i Hercegovini banjalučkog pokreta Buniqa izabran je među 12 najboljih u svijetu među više od 600 projekata Ujedinjenih naroda. Njegovi pokretači kažu da žele pomoći mladim liderima da dođu na najvažnije pozicije i promijene smjer u kojem država ide. Za Nelu Sladojević, diplomiranu muzičku pedagogicu iz Banje Luke, ulog je još veći: od uspjeha ovog projekta zavisi da li će otići ili ostati u BiH. - Buniqa je moj posljednji pokušaj da mijenjam stvari u BiH. Ne mogu da živim u državi u kojoj nema buniqe, takve inicijative. Ne bih mogla živjeti svaki dan isto - na posao, kući - a većina o tome sanja. Ja tako ne bih mogla biti ni sretna, ni ispunjena ni zadovoljna – kaže Sladojević i dodaje da više ne može gledati mlade, svoje roditelje, babu, dedu koji su “navikli da im je loše”.
Svi su mladi na margini
Inicijativa Buniqa je već pronašla svojih 20 lidera iz svih krajeva BiH. Nedavno su na glavnom trgu u Banjoj Luci sa kosom za travu “liječili” mlade od njihovih najvećih problema. - Buniklinika je projekat bunikaša. Željeli smo svojim primjerom pokazati kako se mladi mogu aktivirati, željeli smo ih motivirati, umrežiti. Figura smrti je hodala ulicom i kosila bolesnike koji su predstavljali probleme mladih: pasivnost, nezainteresovanost, neinformisanost. Njih je ta smrt kosila baš zato što su takvi. Ali mi smo imali i kliniku gdje smo ih liječili upučujući ih na buniqa.info – kaže Anja Šolak, jedna od izabranih mogućih lidera budućnosti: Idemo krupnim koracima naprijed.
Internet stranica buniqa.info je namijenjena mladim ljudima gdje mogu pisati o svojim problemima i čitati tekstove svojih kolega. To je samo jedan dio projekta kojeg su UN-ova Alijansa civilizacija i Youth Solidarity Fond smatrali među najboljim u svijetu. Sladojević kaže da je sve počelo još prije četiri godine kada je agencija Spektar održala obuku za 25 mladih ljudi. - Poslije toga smo zajedno uradili jedan projekat i nas 25 je željelo dalje raditi zajedno – objašnjava Sladojević i dodaje da su iskoristili već postojeću organizaciju Cerebru: Siniša Markić, nvo pionir i jedan od osnivača Buke je predložio da iskoristimo Cerebru da ne bismo trošili novac na registraciju.
Youth Solidarity Fond uglavnom “pune” skandinavske zemlje i otvoren je za omladinske organizacije iz cijelog svijeta. Ono što je zanimljivo, objašnjava Sladojević, je da taj fond nema jasnih kriterija kakav projekat treba da bude. - To je prvi put da sam vidjela da donator nije jasno odredio šta želi da vidi. Dao je priliku da mladi sami predlože, svako u svojoj zemlji, problem koji treba riješiti – kaže Sladojević kojoj se isprva činilo da je projekat prekomplikovan a konkurencija prejaka te da nema šanse da budu izabrani.
Način na koji su prepoznali probleme mladih u BiH i prijedlozi za njihovo rješavanje oduševili su uposlenike UN-a koji su im dali 98 od mogućih sto bodova. - Napisali smo projekat i napisali smo kako da mijenjamo stvari u BiH. Shvatili smo da ovoj zemlji trebaju promjene koje ne mogu doći sa političkog vrha, moraju doći od mladih ljudi i trebali bi doći iz svih dijelova BiH zajedno. Da ti mladi ljudi koji pokreču promjene budu ujedinjeni. To je bio naš način – objašnjava Sladojević projekat napisan da traje šest mjeseci: Najvažnija stvar u projektu je da se mladi u BiH osjećaju totalno nemoćno da bilo šta mijenjaju. Malo je programa za mlade iz svih dijelova BiH da učestvuju zajedno.
Bunikaši smatraju da novac za ovaj projekat nikada ne bi dobili od domaćih vlasti pa tako skoro da i ne postoji ništa što povezuje mlade u ovoj zemlji. Kažu da su se upravo zbog toga opredijelili za manje sredine. - Željeli smo da uključimo u projekat mlade koji nemaju organizacija u svojim sredinama i ruralne sredine. Imamo mlade iz Zavidovića koji nemaju nijednu organizaciju, Gračanicu... Mjesta koja zaslužuju pažnju ali se mladima ne daje prilika – objašnjavaju iz Buniqe.
Nela Sladojević se baš u ovom dijelu razgovora nasmijala i prisjetila jednog od pitanja ljudi iz UN-a. - U projektu je pisalo kako ćete doprijeti do marginalizovanih mladih? Svakome ko nije živio u BiH je teško shvatiti da su svi mladi marginalizovana grupa.
Prekipilo je
Što smo više vremena provodili sa mladim ljudima iz Buniqe njihova ogorčenost je postajala sve vidljivija. Objasnili su nam da su upravo zbog ogorčenosti i bijesa došli do naziva Buniqa iako je prvi radni naziv projekta bio Youth Can Do. - Kada je projekt odobren onda smo razmišljali o novom nazivu. Bunika je biljka koju kad' pojedeš krećeš da se ponašaš neuobičajno. Imalo je podlogu, pokret mladih koji čine nešto neuobičajno za ovu sredinu – objasnila nam je Sladojević koja u ovoj riječi vidi još dvije: pobuna i pamet, nešto kao pobuna inteligencije.
A ta pobuna neće biti samo uopšteno pričanje o problemima, objašnjava Anja Šolak. - Prekipilo nam je. Nekoga neće biti, ili nas ili sistema ali ovako više nećemo raditi. Ovakav sistem ne može više, sad je dosta, sada će te biti kao što mi kažemo.
Kada ovo govori, Šolak misli na 20 mladih ljudi izabranih na osnovu njihovih liderskih sposobnosti. Oni su izabrani na osnovu poziva u kojem su morali, između ostalog, da komentarišu izjave poznatih ljudi. Priznaju da je tada napravljena greška jer nije dozvoljena prijava mlađima od 18 godina ali je ona ubrzo ispravljena pokazujući mladima da “treba kršiti pravila”. - Lidera ne možemo napraviti, on se rađa – objašnjava Sladojević: To su mladi koji imaju potencijal lidera ali nemaju vještine, načine i znanja kako da pokrenu stvari. Mi ih to učimo. Izabrali smo potencijalne lidere, ljudi koji su lideri u svojim lokalnim sredinama i koji mogu, nakon što se projekat završi, biti podrška mladim ljudima u svojoj sredini. Oni dalje sami djeluju ali mi ćemo im pomoći u svemu.
Nakon što su za njih održali prvi trening na Jahorini, Buniqa je mlade lidere upoznavala sa donosiocima odluka. - Mislili smo da je mladima bitno da upoznaju te famozne političare o kojima svi pričaju a niko ih nije upoznao. Mimo svih obećanja i floskula koje smo od njih dobili, nama je bilo bitno da mladi mogu razgovarati sa njima, da im mogu postaviti neugodna pitanja i čak im se suprotstaviti ako treba – kaže Sladojević, više nego zadovoljna odnosom mladih prema političarima: Imali smo sastanaka i sa komisijom za mlade i bili smo vrlo ponosni na njih zbog pitanja koja su postavljali. Iako su inicijativa koja je tek nastala pokazalo se da su spremni da se izbore sa mnogo iskusnijim ljudima koji odlučuju o njihovim sudbinama.
Da bi održali bunikaše na okupu, aktivisti su napravili internet portal buniqa.info, svojevrsnu platformu za rad mladij ljudi, kako sami kažu. - Pravimo mrežu mladih aktivista sa imenom i prezimenom što do sada nismo imali u BiH. Svi bunikaši pišu za portal. Trudimo se da pored ličnih priča ponudimo i priče o aktivizmu u drugim zemljama. Na portalu mladi mogu da pišu sve što ih se tiče i portal neće biti komercijalan. Mi ćemo ga održavati unutar organizacije na volonterskom nivou – objašnjava Sladojević.
Na volonterskoj osnovi je i napravljen cijeli ovaj projekat. Niko od njegovih pokretača ne prima platu, nemaju kancelariju niti bilo što slično. - Nemamo stalno zaposlenih niti kancelariju. Nas ima 30-ak, svi su studenti ili imaju svoje poslove. S vremena na vrijeme radimo stvari iz ljubavi jer od ovoga nemamo zarade – kaže Sladojević koja radi od svoje kuće, na svom računaru i ne želi nikakvu pomoć vlasti: Od grada nećemo da tražimo kancelariju. Ne možemo plaćati režije i ne želimo da budemo pod utjecajem. Mi nismo članovi nikakvih savjeta. Platimo šta nam treba.
Kažu da do sada nisu dobili nikakvu ponudu za pomoć od bilo koga sa vlasti u BiH ali da još uvijek nije bilo ni pritisaka niti prijetnji. Sladojević smatra da još uvijek vlastima ne predstavljaju problem ali su imali jedan zanimljiv poziv. - Kada smo slali pozive za prijave bunikaša zvao nas je neki čovjek sa Pala, iz SNSD-a i pitao koja je stranka ovo pokrenula?
Bunikaši nisu imali problem da mu odgovore ko je pokrenuo inicijativu. Predstavili su se imenom i prezimenom i svojim radom. Sladojević, prva predsjednica savjeta učenika u svojoj školi i kasnije studentske organizacije Akademija umjetnosti, kaže da su je uvijek zanimale i druge stvari “koje nisu samo obrazovanje i škola”. - Dok sam rasla uvijek sam tražila načine da mijenjam stvari.
Ona objašnjava da su za promjene potrebni ljudi koji će ih pokrenuti i da bi ovi mladi ljudi, uz podršku Buniqe, “hitne pomoći za mlade”, mogli pokrenuti promjene sa dna prema vrhu. - Mislim da bi se neke stvarne promjene desile, čak i ulazu vaše zgrade, vi morate imati lidera. Da biste pokrenuli kritičku masu, morate imati lidera sa vizijom. Oni u svojim sredinama moraju biti nosioci promjena – kaže Sladojević i dodaje da će ubuduće pratiti rad tijela za mlade iako će projekat zvanično uskoro završiti ali će oni bez obzira na to nastaviti raditi: Ono što smo napisali u projektu davno smo prevazišli i idemo dalje.
Uz svu frustraciju već ranije pomenutu, mladi i budući lideri ne srljaju i kažu da će se rezultati onoga što danas rade vidjeti kasnije. - Potencijal Buniqe nije sad. Za 20 god će možda izgraditi neku kritičnu masu – kaže Šolak.
(zurnal.info)
">
:BUNIQA BANJA LUKA: Odgajamo mlade lidere da zamijene potrošene političare
Prijavite se na newsletter Žurnala potpuno besplatno! Odabrali smo za Vas istraživačke tekstove objavljene proteklih 7 dana.
Pošta sa okupirane strane
BUNIQA BANJA LUKA: Odgajamo mlade lidere da zamijene potrošene političare
UN-ova Alijansa civilizacija dala je 98 od ukupno stotinu bodova projektu banjalučke inicijative Buniqa i pomogla da izaberu i pomognu stvaranju 20 mladih lidera iz cijele Bosne i Hercegovine. Uvjereni su da će mladi kojima oni pomažu uskoro zamijeniti podobne i nesposobne koji vladaju
Projekat prepoznavanja i “odgajanja” mladih lidera u Bosni i Hercegovini banjalučkog pokreta Buniqa izabran je među 12 najboljih u svijetu među više od 600 projekata Ujedinjenih naroda. Njegovi pokretači kažu da žele pomoći mladim liderima da dođu na najvažnije pozicije i promijene smjer u kojem država ide. Za Nelu Sladojević, diplomiranu muzičku pedagogicu iz Banje Luke, ulog je još veći: od uspjeha ovog projekta zavisi da li će otići ili ostati u BiH. - Buniqa je moj posljednji pokušaj da mijenjam stvari u BiH. Ne mogu da živim u državi u kojoj nema buniqe, takve inicijative. Ne bih mogla živjeti svaki dan isto - na posao, kući - a većina o tome sanja. Ja tako ne bih mogla biti ni sretna, ni ispunjena ni zadovoljna – kaže Sladojević i dodaje da više ne može gledati mlade, svoje roditelje, babu, dedu koji su “navikli da im je loše”.
Svi su mladi na margini
Inicijativa Buniqa je već pronašla svojih 20 lidera iz svih krajeva BiH. Nedavno su na glavnom trgu u Banjoj Luci sa kosom za travu “liječili” mlade od njihovih najvećih problema. - Buniklinika je projekat bunikaša. Željeli smo svojim primjerom pokazati kako se mladi mogu aktivirati, željeli smo ih motivirati, umrežiti. Figura smrti je hodala ulicom i kosila bolesnike koji su predstavljali probleme mladih: pasivnost, nezainteresovanost, neinformisanost. Njih je ta smrt kosila baš zato što su takvi. Ali mi smo imali i kliniku gdje smo ih liječili upučujući ih na buniqa.info – kaže Anja Šolak, jedna od izabranih mogućih lidera budućnosti: Idemo krupnim koracima naprijed.
Internet stranica buniqa.info je namijenjena mladim ljudima gdje mogu pisati o svojim problemima i čitati tekstove svojih kolega. To je samo jedan dio projekta kojeg su UN-ova Alijansa civilizacija i Youth Solidarity Fond smatrali među najboljim u svijetu. Sladojević kaže da je sve počelo još prije četiri godine kada je agencija Spektar održala obuku za 25 mladih ljudi. - Poslije toga smo zajedno uradili jedan projekat i nas 25 je željelo dalje raditi zajedno – objašnjava Sladojević i dodaje da su iskoristili već postojeću organizaciju Cerebru: Siniša Markić, nvo pionir i jedan od osnivača Buke je predložio da iskoristimo Cerebru da ne bismo trošili novac na registraciju.
Youth Solidarity Fond uglavnom “pune” skandinavske zemlje i otvoren je za omladinske organizacije iz cijelog svijeta. Ono što je zanimljivo, objašnjava Sladojević, je da taj fond nema jasnih kriterija kakav projekat treba da bude. - To je prvi put da sam vidjela da donator nije jasno odredio šta želi da vidi. Dao je priliku da mladi sami predlože, svako u svojoj zemlji, problem koji treba riješiti – kaže Sladojević kojoj se isprva činilo da je projekat prekomplikovan a konkurencija prejaka te da nema šanse da budu izabrani.
Način na koji su prepoznali probleme mladih u BiH i prijedlozi za njihovo rješavanje oduševili su uposlenike UN-a koji su im dali 98 od mogućih sto bodova. - Napisali smo projekat i napisali smo kako da mijenjamo stvari u BiH. Shvatili smo da ovoj zemlji trebaju promjene koje ne mogu doći sa političkog vrha, moraju doći od mladih ljudi i trebali bi doći iz svih dijelova BiH zajedno. Da ti mladi ljudi koji pokreču promjene budu ujedinjeni. To je bio naš način – objašnjava Sladojević projekat napisan da traje šest mjeseci: Najvažnija stvar u projektu je da se mladi u BiH osjećaju totalno nemoćno da bilo šta mijenjaju. Malo je programa za mlade iz svih dijelova BiH da učestvuju zajedno.
Bunikaši smatraju da novac za ovaj projekat nikada ne bi dobili od domaćih vlasti pa tako skoro da i ne postoji ništa što povezuje mlade u ovoj zemlji. Kažu da su se upravo zbog toga opredijelili za manje sredine. - Željeli smo da uključimo u projekat mlade koji nemaju organizacija u svojim sredinama i ruralne sredine. Imamo mlade iz Zavidovića koji nemaju nijednu organizaciju, Gračanicu... Mjesta koja zaslužuju pažnju ali se mladima ne daje prilika – objašnjavaju iz Buniqe.
Nela Sladojević se baš u ovom dijelu razgovora nasmijala i prisjetila jednog od pitanja ljudi iz UN-a. - U projektu je pisalo kako ćete doprijeti do marginalizovanih mladih? Svakome ko nije živio u BiH je teško shvatiti da su svi mladi marginalizovana grupa.
Prekipilo je
Što smo više vremena provodili sa mladim ljudima iz Buniqe njihova ogorčenost je postajala sve vidljivija. Objasnili su nam da su upravo zbog ogorčenosti i bijesa došli do naziva Buniqa iako je prvi radni naziv projekta bio Youth Can Do. - Kada je projekt odobren onda smo razmišljali o novom nazivu. Bunika je biljka koju kad' pojedeš krećeš da se ponašaš neuobičajno. Imalo je podlogu, pokret mladih koji čine nešto neuobičajno za ovu sredinu – objasnila nam je Sladojević koja u ovoj riječi vidi još dvije: pobuna i pamet, nešto kao pobuna inteligencije.
A ta pobuna neće biti samo uopšteno pričanje o problemima, objašnjava Anja Šolak. - Prekipilo nam je. Nekoga neće biti, ili nas ili sistema ali ovako više nećemo raditi. Ovakav sistem ne može više, sad je dosta, sada će te biti kao što mi kažemo.
Kada ovo govori, Šolak misli na 20 mladih ljudi izabranih na osnovu njihovih liderskih sposobnosti. Oni su izabrani na osnovu poziva u kojem su morali, između ostalog, da komentarišu izjave poznatih ljudi. Priznaju da je tada napravljena greška jer nije dozvoljena prijava mlađima od 18 godina ali je ona ubrzo ispravljena pokazujući mladima da “treba kršiti pravila”. - Lidera ne možemo napraviti, on se rađa – objašnjava Sladojević: To su mladi koji imaju potencijal lidera ali nemaju vještine, načine i znanja kako da pokrenu stvari. Mi ih to učimo. Izabrali smo potencijalne lidere, ljudi koji su lideri u svojim lokalnim sredinama i koji mogu, nakon što se projekat završi, biti podrška mladim ljudima u svojoj sredini. Oni dalje sami djeluju ali mi ćemo im pomoći u svemu.
Nakon što su za njih održali prvi trening na Jahorini, Buniqa je mlade lidere upoznavala sa donosiocima odluka. - Mislili smo da je mladima bitno da upoznaju te famozne političare o kojima svi pričaju a niko ih nije upoznao. Mimo svih obećanja i floskula koje smo od njih dobili, nama je bilo bitno da mladi mogu razgovarati sa njima, da im mogu postaviti neugodna pitanja i čak im se suprotstaviti ako treba – kaže Sladojević, više nego zadovoljna odnosom mladih prema političarima: Imali smo sastanaka i sa komisijom za mlade i bili smo vrlo ponosni na njih zbog pitanja koja su postavljali. Iako su inicijativa koja je tek nastala pokazalo se da su spremni da se izbore sa mnogo iskusnijim ljudima koji odlučuju o njihovim sudbinama.
Da bi održali bunikaše na okupu, aktivisti su napravili internet portal buniqa.info, svojevrsnu platformu za rad mladij ljudi, kako sami kažu. - Pravimo mrežu mladih aktivista sa imenom i prezimenom što do sada nismo imali u BiH. Svi bunikaši pišu za portal. Trudimo se da pored ličnih priča ponudimo i priče o aktivizmu u drugim zemljama. Na portalu mladi mogu da pišu sve što ih se tiče i portal neće biti komercijalan. Mi ćemo ga održavati unutar organizacije na volonterskom nivou – objašnjava Sladojević.
Na volonterskoj osnovi je i napravljen cijeli ovaj projekat. Niko od njegovih pokretača ne prima platu, nemaju kancelariju niti bilo što slično. - Nemamo stalno zaposlenih niti kancelariju. Nas ima 30-ak, svi su studenti ili imaju svoje poslove. S vremena na vrijeme radimo stvari iz ljubavi jer od ovoga nemamo zarade – kaže Sladojević koja radi od svoje kuće, na svom računaru i ne želi nikakvu pomoć vlasti: Od grada nećemo da tražimo kancelariju. Ne možemo plaćati režije i ne želimo da budemo pod utjecajem. Mi nismo članovi nikakvih savjeta. Platimo šta nam treba.
Kažu da do sada nisu dobili nikakvu ponudu za pomoć od bilo koga sa vlasti u BiH ali da još uvijek nije bilo ni pritisaka niti prijetnji. Sladojević smatra da još uvijek vlastima ne predstavljaju problem ali su imali jedan zanimljiv poziv. - Kada smo slali pozive za prijave bunikaša zvao nas je neki čovjek sa Pala, iz SNSD-a i pitao koja je stranka ovo pokrenula?
Bunikaši nisu imali problem da mu odgovore ko je pokrenuo inicijativu. Predstavili su se imenom i prezimenom i svojim radom. Sladojević, prva predsjednica savjeta učenika u svojoj školi i kasnije studentske organizacije Akademija umjetnosti, kaže da su je uvijek zanimale i druge stvari “koje nisu samo obrazovanje i škola”. - Dok sam rasla uvijek sam tražila načine da mijenjam stvari.
Ona objašnjava da su za promjene potrebni ljudi koji će ih pokrenuti i da bi ovi mladi ljudi, uz podršku Buniqe, “hitne pomoći za mlade”, mogli pokrenuti promjene sa dna prema vrhu. - Mislim da bi se neke stvarne promjene desile, čak i ulazu vaše zgrade, vi morate imati lidera. Da biste pokrenuli kritičku masu, morate imati lidera sa vizijom. Oni u svojim sredinama moraju biti nosioci promjena – kaže Sladojević i dodaje da će ubuduće pratiti rad tijela za mlade iako će projekat zvanično uskoro završiti ali će oni bez obzira na to nastaviti raditi: Ono što smo napisali u projektu davno smo prevazišli i idemo dalje.
Uz svu frustraciju već ranije pomenutu, mladi i budući lideri ne srljaju i kažu da će se rezultati onoga što danas rade vidjeti kasnije. - Potencijal Buniqe nije sad. Za 20 god će možda izgraditi neku kritičnu masu – kaže Šolak.
(zurnal.info)
UN-ova Alijansa civilizacija dala je 98 od ukupno stotinu bodova projektu banjalučke inicijative Buniqa i pomogla da izaberu i pomognu stvaranju 20 mladih lidera iz cijele Bosne i Hercegovine. Uvjereni su da će mladi kojima oni pomažu uskoro zamijeniti podobne i nesposobne koji vladaju
Inicijativa Buniqa je već pronašla svojih 20 lidera iz svih krajeva BiH. Nedavno su na glavnom trgu u Banjoj Luci sa kosom za travu “liječili” mlade od njihovih najvećih problema.
Kada ovo govori, Šolak misli na 20 mladih ljudi izabranih na osnovu njihovih liderskih sposobnosti. Oni su izabrani na osnovu poziva u kojem su morali, između ostalog, da komentarišu izjave poznatih ljudi. Priznaju da je tada napravljena greška jer nije dozvoljena prijava mlađima od 18 godina ali je ona ubrzo ispravljena pokazujući mladima da “treba kršiti pravila”.
