Burek i ćevapi-asocijacije na BiH

Istraživanja „Šta o BiH i njenim građanima misle građani Hrvatske i Srbije“ pokazalo je da na velikoj većini pitanja nema velikih razlika u stavovima, ali očekivano, izuzetak su gotovo uvijek ona pitanja koja se tiču nedavne prošlosti i međunacionalnih odnosa.

Naime, percepcija BiH prilično je opterećena nedavnim ratom (više u Srbiji, nego u Hrvatskoj), kazao je Božo Skoko, profesor Fakulteta političkih znanosti iz Zagreba, koji je i voditelj ovog istraživanja i autor studije o imidžu BiH.

Iznenađujući je, ipak, kaže, podatak kako izrazito slaganje postoji u ocjeni bh. ljudi, kao najveće i najprivlačnije vrijednosti ove države.

To tvrdi nešto manje od 40 posto građana BiH, što pruža velike mogućnosti u izgradnji nove slike BiH, ali je poražavajuća brojka da, iako veliki broj Srba i Hrvata vodi porijeklo iz BiH, veoma malo je posjećuje.

„Vlasti u BiH trebale bi se zapitati zašto BiH nije još atraktivnija da privuče veći broj ljudi“, kazao je Skoko na pres-konferenciji u Banjoj Luci ističući da je podatak dobijen u anketi da je Sarajevo potencijala top destinacija za gotovo 40 ispitanika iz oba susjedna naroda.

Hrvatima je izrazito privlačno Međugorje (25 posto), a Srbima Banja Luka (15 posto), a u istom tolikom procentu je i Mostar privlačan građanima Hrvatske, odnosno devet posto Srbijancima.

Nakon gastronomije, druga asocijacija građana u Hrvatskoj i Srbiji na BiH, pokazalo je ovo istraživanje jeste bh.humor i, koliko god čudno zvučalo - život bez stresa, dok je na trećem mjestu rat za 13 posto ispitanika Srbije i tek tri posto građana Hrvatske.

Razlika postoji u percepciji Bosanaca naspram percepcije Hercegovaca, iako se pribjeglo toj „kategorizaciji“, umjesto da se istraživanjem traži mišljenje o tri naroda.

„U Hrvatskoj su Bosanci nešto pozitivnije percipirani od Hercegovaca. Češće ih se smatra: zabavnima, poštenima, iskrenima i skromnima. S druge strane, Hercegovce se percipira naprednijima i snalažljivijima. U Srbiji, također, postoje slične razlike, pa se tako Hercegovce rjeđe smatra zabavnima, skromnima i iskrenima. Međutim, u Srbiji su te razlike u percepcijama znatno manje, što znači da nema toliko jake slike Hercegovaca i Bosanaca kao ljudi 'različitih karaktera i osobina'“, predstavio je Skoko rezultate istraživanja.

BiH također susjede asocira na unutarnje nesuglasice, zatim multikulturalnost, tri naroda...

„Međutim, više od polovine ispitanika u obje zemlje smatra kako je BiH osuđena na propast (59 posto u Hrvatskoj i 55 posto u Srbiji), a još više ispitanika smatra kako su tri naroda u BiH 'tri zasebna svijeta'. Očito je kako su političke podjele i sukobi na nacionalnoj osnovi snažan trag na percepciji BiH i teško će se ta slika promijeniti bez konkretnih pomaka na terenu“, kazao je profesor Skoko.

Ipak, oko 50 posto ispitanika iz Hrvatske i 60 posto iz Srbije smatra kako Hrvati i Srbi u BiH imaju više zajedničkog nego li sa sunarodnjacima u Hrvatskoj i Srbiji, a gotovo jednako toliko ih smatra kako nema velike razlike između Hrvata, Srba i Bošnjaka iz BiH.

Srbi češće nego Hrvati smatraju kako se BiH islamizira, a 49 posto Srba i 40 posto Hrvata smatra kako će se Republika Srpska kad-tad odcijepiti.

Dvije trećine građana Hrvatske smatra kako su Hrvati u BiH najugroženiji, a zanimljivo je da se s time slaže i 20 posto građana Srbije.

Očekivano, velika razlika postoji u interpretaciji rata, pa tako 86 posto građana Hrvatske smatra kako je BiH žrtva Miloševićevog rata, dok je u Srbiji takvih 42 posto, što nije zanemarivo, ali je različita percepcija nedavnog rata i njegovih posljedica još uvijek prisutna.

Najčešće su dobrim ocijenjeni odnosi Bošnjaka i Hrvata (51 posto ispitanika u Hrvatskoj i 36 posto u Srbiji), a čak 29 posto njih u Srbiji smatra kako su najbolji odnosi Srba i Bošnjaka, dok je u Hrvatskoj takvih svega pet posto.

„Asocijacije nisu dosta crne, jesu stereotipne i pokazuje gdje možemo određene stvari mijenjati“, napomenuo je Skoro i dodao da su naši prvi susjedi izdvajali i prirodu kao adut BiH, ali i da postoji razmimoilaženje mišljenja kod bh.kulture.

Istraživanje je, u organizaciji Fondacije Friedrich Ebert, obavljeno u jesen 2011. godine, a provela ga je agencija Millenium promocija (koja ima svoje kancelarije u Zagrebu, Beogradu i Mostaru), u saradnji s agencijom IPSOS Puls.

(Fena)