Četiri udružena zločinačka poduhvata

12:50 - Tužilac Dermot Groome govorio je danas u Hagu o četiri udružena zločinačka poduhvata koja pokrivaju krivična djela koja se spominju u optužnici protiv Ratka Mladića.

"U optužnici se navode četiri udružena zločinačka poduhvata, koja pokrivaju ova krivična djela. Prvi je kampanja prisilnog iseljavanja bosanskih Muslimana i Hrvata s velikih područja BiH, područja koja su namjeravana da se uključe u državu bosanskih Srba, kampanja koja je obuhvatila krivično djelo genocida u određnim općinama. Ova sveobuhvatna krivična namjera je bila korijen svih sastavnih udruženih zločinačkih poduhvata koji su uslijedili", kazao je tužilac Groome.
Drugi udruženi zločinački poduhvat je bio uporno zločinačko granatiranje i snajpersko djejstvo po civilima Sarajeva da bi se izazvao i održavao strah u njima. 
Treći zločinački poduhvat je uzimanje pripadnika mirovnih snaga UN-a i posmatrača kao talaca i korištenja kao živih štitova.
Četvrti je bio genocid nad muslimanima u Srebrenici, organiziranje masovnih pogubljenja starijih, dječaka, mladića i muškaraca i protjerivanje žena i djece iz enklave", kazao je Groome.
Osim toga što je Mladić učestovao u nekoliko udruženih zločinačkih poduhvata, Tužilaštvo tvrdi da je on također planirao, podsticao i naređivao krivična djela koja se spominju u optužnici. 
Mladić je koristio svoja komandna ovlaštenja da bi naredio i učestovao u krivičnim djelima koja se nalaze u optužnici, kazao je tužilac.
Dodao je da kada je riječ o Srebrenici, Mladić je ponudio odbranu alibija. 

Odbrana tvrdi da Mladić nije bio u poziciji da počini ili pomogne počinjenje bilo kakvih krivičnih djela između 14. i 17. jula 1995. Odbrana tvrdi da je on otišao za Beograd 14. jula, 15. jula prisustvovao sastancima s međunarodnim pregovaračima, a 16. jula bio u svatovima. Mladić tvrdi da pošto nije bio u području Srebrenice tokom nekih od masovnih pogubljenja on "nije bio u poziciji da počini, pomogne i podstakne počinjenje navodnih krivičnih djela, za koje se tereti u optužnici od 14. do 17. jula 1995".

"Tužilaštvo prihvata kao istinito da je Mladić bio u Beogradu, da je otišao iz Srebrenice 14. jula, da je prisustovao na nekoliko sastanaka 15. jula s međunarodnim pregovaračima. Tužilaštvo prihvata kao istinito da je otišao 16. jula u svatove i da je otišao u vojnu bolnicu. Tužilaštvo ne prihvata da on nije znao šta se dešava. Tužilaštvo ne prihvata da nije bio u poziciji da počini krivična djela", kazao je tužilac Groome. 

Prije nego što je napustio Srebrenicu, kazao je tužilac, Mladić je pokrenuo pod kontrolom oficira dobro organiziranu operaciju u kojoj će se ubiti 7.000 muškaraca i mladića tokom nekoliko dana i prisilno iseliti više od 30.000 žena, djeca i starijih muškaraca s te teritorije.

Tužilac Groome je kazao da će pred pretresnim vijećem Tužilaštvo izvoditi svoje dokaze na pravičan i izbalansiran način. 

Na kraju suđenja, kada se budem ponovo obratio, zatražit ću da narodu Bosne i Hercegovine date ono na šta je tako dugo čekao, da svim narodima i ljudima u BiH, Bošnjacima, Hrvatima i Srbima ili Bosancima, date istinu o onome što je Ratko Mladić uradio toj divnoj i složenoj zemlji, da im date istinu o onome što je Ratko Mladić uradio bosanskom narodu, istakao je na kraju izlaganja tužilac Groome.

O nastavku suđenja strane će biti nakadno obaviještene. 

Vijeće namjerava najaviti datum za početak izvođenja dokaza optužbe što je moguće ranije.

11:40 - Pokazujući videosnimak na kojem Ratko Mladić govori muslimanima u kamionima „Ja sam general Mladić i sve vas prebacujem u Kladanj. Među vama ima vojnosposobnih koji su na mene pucali, ali  vam opraštam sve i poklanjavam vam život“ , tužilac Peter McCloskey je u nastavku suđenja istakao Mladićevo stanje svijesti.

„Na osnovu toga se vidi da je Mladić razmišljao o sudbini muškaraca, koji su se nalazili u ovim kamionima i autobusima“, kaže McCloskey.

Naglasio je da su Mladić i Radovan Karadžić u jesen 1995. godine odlučili da ekshumiraju  masovne grobnice u blizini Orahovca, Kozluka i obližnjim mjestima te da posmrtne ostatke razbacaju u više od 30 manjih grobnica i prikriju na skrovitim mjestima, gdje su se nadali da ih NATO ili Međunarodni sud neće pronaći.

„Mladić je  odobrio velike količine goriva koje su bile neophodne da se obavi ovaj zadatak. Kasnije, uz pomoć svjedoka i snimaka iz zraka, većina tih sekundarnih grobnica su pronađene i ekshumirane uz pomoć DNK analiza“, rekao je McCloskey, dodajući da je do danas ostalo 1.500 mladića iz Srebrenice, koji se nisu vratili, a možda se i nikada i neće vratiti.

Na kraju  izlaganja, tužilac McCloskey, podsjetio je na žrtve u Srebrenici i pročitao izjavu Mirsade Malagić, koja je već ranije svjedočila u Hagu.

„Mi smo ispratili svoje sinove, za koje ne znamo jesu li živi ili mrtvi, gdje su im kosti i za koje nikada definitivno ništa nismo saznali. Pod takvim nadama već je dosta majki umrlo, a vjerovatno će i sve ostale tako završiti, s obzirom na to da je svaki dan nade sve manje“, rekla je Malagić, koja je u ljeto 1995. godine, nakon pada Srebrenice, izgubila muža, dva sina i dva brata.

11:15 - "Najmanje 1.000 muslimanskih muškaraca u dobi za vojsku otišli su sa svojim porodicama u Potočare, a 11. jula VRS je mogao gledati sa svojih položaja prema Potočarima i vidjeti stotine muškaraca u dobi za vojsku u gomili ljudi okupljenih u Potočarima. Generali Mladić i Radislav Krstić su bili zajedno tog dana i odlučili su da kad uđu u Potočare i preuzmu kontrolu nad tim ljudima 12. jula, te da će razdvojiti sve mladiće i muškarce u dobi od 16 do 60 godina i zadržati ih da bi ih strijeljali", kazao je tužilac McCloskey.

Snage VRS-a su ujutro 12. jula ušle u Potočare i zauzele potpuno kontrolu nad tim mjestom, uključujući kontrolu nad masama muslimanskih civila. 

"Nedugo nakon zauzimanja Potočara stigli su autobusi i kamioni i započeli su ukrcavanje žena i djece u autobuse koji će ih odvesti na teritoriju pod kontrolom muslimana. Muslimanski mladići i muškarci su izdvojeni i odlučeno je da će biti strijeljani", kazao je tužilac.

Tužilac McCloskey je kazao da je Mladić bio prisutan u Potočarima i Bratuncu 12. i 13. jula dok se odigravalo razdvajanje, zatočenje i ubijane. Njegovi ljudi su rukovodili tim procesom. 

On je naglasio da su tokom 12. i 13. jula snage VRS-a i MUP-a protjerale na teritoriju pod kontrolom muslimana oko 25.000 žena, djece i starijih, a zadržali više od 1.000 muslimanskih muškaraca i mladića u Bratuncu među kojima su bili i dječaci od 15 godina i mlađi, kao i muškarci od 65 do 70 godina. Muslimani nisu imali nikakvog izbora, Mladić ih je sve odlučio protjerati, dodao je on.

Navečer 12. jula Mladić je izdao naređenje da komandati brigada spreme svoje trupe i da se ide na Žepu te da se odmah počnu pripreme za napad na tu enklavu, kazao je tužilac.

"Oko 15.000 muslimanskih muškaraca su napustili enklavu 11. jula i pokušali proći preko teritorije pod kontrolom Srba, do teritorije pod kontrolom muslimana, do Tuzle. Među tih 15.000 jedna trećina je bila naoružana i oni su se u najvećoj mjeri nalazili na početku kolone. Njih oko 7.000 uspjelo je doći do Nezuka nakon više sati intenzivnih borbi sa snagama zvorničke brigade.Otvoren je koridor kojim je više hiljada srebreničkih muslimana uspjelo proći. To se dogodilo 16. jula nakon što su srpske snage pretrpjele gubitke od najmanje 40 poginulih", kazao je tužilac McCloskey. 

10:40 - Cilj operacije "Krivaja" bio je da se napadnu muslimanski civili i posmatračka mjesta UN-a da bi se muslimani protjerali iz enklave i zbili u malo urbano područje enklave i time stvorila humanitarna kriza slična onoj iz 1993. godine, rekao je u nastavku suđenja Ratku Mladiću tužilac Peter McCloskey.

Pokazujući plan napada, kazao je, da je general VRS-a Milenko Živanović konstatovao da je važno bilo „razdvojiti enklave Žepa i Srebrenica i suziti ih na gradsko području i stvoriti uslove za eliminisanje enklava".

General Živanović Žile, iz sela Ratkovića, općina Srebrenica,  zapravo je bio komandant Drinskog korpusa Vojske Republike Srpske.

Po riječima McCloskeya „razdvojiti enklave Žepa i Srebrenica“ bio je legitimni vojni cilj da bi se spriječilo da snage BiH u ovim enklavama pružaju podršku jedni drugima i da vrše napade van enklava.

„Međutim, suziti ih na gradsko područje značilo je napasti i rubove enklava i kretati se prema centru grada potiskujući granice na samo gradsko područje Srebrenice. To bi dovelo do toga da približno 40.000 stanovnika enklave bude nagurano u mali uski gradić“, kaže McCloskey.

Radovan Karadžić je 8. marta 1995. potpisao Direktivu 7, za koju je nacrt  izradio Glavni štab, a koju je odobrio Mladić. U ovoj direktivi svakom korpusu se izdaju uputstva u pogledu vojnih ciljeva tokom predstojećeg raspada.

„Ključne smjernice Drinskog korpusa bile su: svakodnevnim osmišljenim borbenim aktivnostima stvoriti uvjete totalne nesigurnosti, nepodnošljivosti i besperspektivnosti daljeg života mještana u Srebrenici i Žepi. Očigledno je da se stavlja naglasak na to da se zagorča i onemogući život muslimanskom stanovništvu u Žepi i Srebrenici“, kaže McCloskey.

U toj direktivi se izdvaja i jedna taktika kako da se život u enklavi učini nemogućim, a to je planskim zahtjevima smanjiti logističku podršku snaga UNPROFOR-a u enklavama.

Iako su Karadžić i Mladić željeli da stvore strašne uvjete za muslimane u enklavi, način na koji je napisana ova direktiva ne predviđa zauzimanje enklave zbog prisustva snaga UN-a tamo.

„Zauzimanje enklave se predviđalo Direktivom 7 samo ako snage UNPROFOR-a odu“, zaključio je McCloskey.

10:11 - "Sami zločini nikada nisu ozbiljno osporavani. Mi ćemo se u izvođenju dokaza usredsrijediti na dokaze koji omogućavaju da se uspostavi veza između generala Mladića i njegovog ljudstva s jedne i zločina s druge strane", dodao je tužilac McCloskey. 

"Mladić je bio na terenu u komandi, u Potočarima, u Bratuncu u Sandićima i na drugim mjestima gdje su zločini počinjeni između 11. i 14. jula popodne. On je bio na dužnosti, komandovao je i rukovodio dok se bavio državnim poslovima tokom boravka u Beogradu od 14. jula uvečer do 16. jula kada se vratio u Bosnu", kazao je tužilac McCloskey. 

Dodao  je da "nije riječ o vojsci koja je bila van svake kontrole ili koju je kontrolirao neko drugi". 

"Ovdje se radi o vojsci koja se strogo kontroliše sa samog vrha i koja je mogla uspješno da provede ubistvo više od 7.000 ljudi u Srebrenici", kazao je tužilac. 

Dodao je da će dokazi koji budu prezentirani pokazati da je Ratko Mladić rukovodio snagama koji su počinile ove zločine. 

"Dokazat ćemo da je tokom počinjena Mladić bio na terenu i lično bio umiješan", kazao je tužilac McCloskey. 

(Fena)