Šabotić, Salčin i Blagojević pred istražnom komisijom: Civilna zaštita zloupotrebljavala javne nabavke, Tegeltija morao odgovarati

U Sarajevu je održana peta sjednica Privremene istražne komisije Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH za utvrđivanje stanja u pravosudnim institucijama BiH.

Na dnevnom redu bilo je saslušanje direktora Agencije za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije BiH (APIK) Hasima Šabotića, direktora Agencije za javne nabavke BiH Đenana Salčina, te sudije Okružnog suda u Banjoj Luci Milana Blagojevića.

Direktor Agencije za javne nabavke BiH Đenan Salčin govorio je o aferama “respiratori” u Federaciji BiH i Republici Srpskoj, o nabavci pokretne bolnice Instituta za javno zdravstvo RS, te generalno o nabavkama u vrijeme pandemije.

“Izuzeće od primjene Zakona o javnim nabavkama se u velikom broju slučajeva zloupotrebljavao. Federalna uprava civilne zaštite je sve i jednu nabavku od izbijanja pandemije provela putem izuzeća”, rekao je, između ostalog, Salčin.

I Salčin se požalio na mali broj ljudi u administraciji, ali i na presude sudova:“Mi, pošto se pojavljujemo u 40-ak predmeta prekršajnih prijava kao tužioci, kazne su smiješne, odnosno one stimuliraju tog nekog ko je počinio prekršaj da sutra ponovo to radi.”

Na pitanje Zlatana Begića šta konkretno zakonodavna vlast može uraditi, Salčin je rekao kako je prioritet usvajanje nacrta izmjena i dopuna zakona: “Nadam se da će vrlo brzo doći u parlamentarnu proceduru. Ako se usvoji novi zakon bez inspekcijskog nadzora, bez krivičnog djela, bez smanjenja sukoba interesa... bojim se da će onda to biti samo neke kozmetičke izmjene.”

Kako je rekao Salčin, nacrt izmjena i dopuna zakona podrazumijeva da u novom zakonu bude stavka koja će se odnositi na to da se planiraju i direktni sporazumi (javne nabavke vrijednosti do 6.000 maraka), da podnošenje izvještaja o implementaciji ugovora postane zakonska obaveza, te da se zakonski dozvoli uvid u narudžbenice, fakture o izvršenim uslugama, odnosno radovima.

Sudija Okružnog suda u Banjoj Luci Milan Blagojević najviše je govorio o aferi “Potkivanje” i predsjedniku VSTV-a Milanu Tegeltiji.

“Niti jedan član VSTV-a, pa ni predsjednik, nemaju pravo da se dotiču bilo kog aktuelnog predmeta – bilo da se o tužilaštvima u BiH, bilo da se radi o sudovima. Pogotovo nema pravo da ode u kafanu, pa da razgovara o onom što smo vidjeli, što je sve obećao, nezakonito. To je kršenje Zakona o VSTV-u”, tvrdi Blagojević.

Dodao je sudija Blagojević da je, zbog svega, “u najmanju ruku morala uslijediti disciplinska odgovornost Milana Tegeltije”.

“Prije svega, nadležnost Agencije jeste izrada planova integriteta i planova borbe protiv korupcije, te uspostava sistema za prevenciju korupcije u BiH. ”, rekao je, između ostalog, Šabotić.

Zvanični podaci su poražavajući. Oni govore kako je neznatan broj presuda u vezi s visokom i srednjom korupcijom. Za Šabotića, koji je priznao kako se “korupcija nije smanjila” od 2016. godine, a otkad je on na poziciji direktora, kriv je, između ostalog – zakon.

“Potrebne su izmjene zakona na način da zakon obaveže nekog da, naprimjer, da neki podatak. Ako sad to ne uradi, on ne snosi nikakvu odgovornost. Trenutni zakon nije predvidio nikakvu sankciju, nikakvu kaznu. Represivni mehanizam borbe protiv korupcije je najbolji”, naveo je on.

Požalio se i na mali broj ljudi koji radi u APIK-u, kao i na finansiranje ove agencije. Odgovornost za to što nema puno presuda u vezi s korupcijom prebacuje i na tužilaštva.

“Evo primjer. U 2017. godini glavni kantonalni tužilac SBK Senad Dautović, u prisustvu nekoliko članova VSTV-a, govori da neće nikada postupiti po anonimnoj prijavi”, tvrdi Šabotić.

Na upit člana komisije Branislava Borenovića "da li preporučuje da preko APIK-a sam Borenović podnese prijavu za korupciju", rekao kako će se na taj način “gubiti vrijeme”: “Mislim da je u konkretnom slučaju najbolje obratiti se nadležnom tužilaštvu.”

Nije se Šabotić posebno osvrnuo ni na cifre koje govore kako je u potpunosti realizirano tek oko 40% aktivnosti iz Strategije za borbu protiv korupcije 2015-2019. Za neusvajanje nove strategije, odgovornost je prebacio na Ministarstvo finansija i trezora BiH iz kojeg, prema njegovim riječima, još nisu dali mišljenje o strategiji za period 2020-2024.

Iz obeshrabrujućeg izlaganja Hasima Šabotića, direktora koji bi trebao biti na prvim linijama borbe protiv korupcije, a koji javno govori kako je obraćanje APIK-u gubljenje vremena, proizlazi jednostavno pitanje – čemu postojanje jedne ovakve agencije?

“Proizlazi da je ovo novo gomilanje administracije koja nema krajnjih učinaka ili efekata”, rekao je Zukan Helez, dok je Dragan Mektić rekao kako “agencija nema nikakva ovlaštenja, nikakve mogućnosti da reaguje u slučajevima korupcije. Tome najviše doprinosi politika u BiH, kojoj ne odgovara efikasna borba protiv korupcije”.

Iz saslušanja Šabotića, Salčina i Blagojevića, a koji su trebali dati odgovor na mnoga pitanja u vezi sa stanjem u pravosudnim institucijama BiH, proizlazi da su za neprocesuiranje slučajeva korupcije i kršenja Zakona o javnim nabavkama (po)najviše krivi loši zakoni i manjak ljudi u administraciji. O njihovoj odgovornosti za ovakvo stanje u društvu, nije se mnogo govorilo. 

(zurnal.info)