„Prointer“, redovni IT tender pobjednik u Republici Srpskoj, povezan sa porodicom predsjednika entiteta Milorada Dodika, koji je za devet godina od javnog sektora dobio 1.141 posao ukupne vrijednosti 329.928.741 KM sa PDV-om, nastavio je da dobija ugovore za održavanje SAP licenci i održavanje i nadogradnju implementiranih softverskih rješenja u integrisanom informacionom sistemu u Poreskoj upravi RS, iako je njemački SAP još 2023. godine raskinuo partnerstvo sa banjalučkom firmom. Kako „Prointer“ nema pristup SAP serverima, tako direktor PU Goran Maričić očigledno iz budžeta plaća – „maglu“. Na sve ovo Agencija za javne nabavke Bosne i Hercegovine odavno je zažmirila.
Poreznici su godinama izdašni prema firmi s kojom, preciznije, „sarađuje“ Igor Dodik, sin Milorada Dodika. Tako je bilo i kod ovog okvirnog sporazuma potpisanog 3. juna 2022. godine. Ukupno – 5.585.235 KM sa porezom. Već 1. jula te godine Maričić je potpisao tri pojedinačna ugovora – 1.044.210 KM, 499.992 KM i 963.419 KM. U septembru iste godine – 6.775 KM, u februaru 2023. – 9.800, u martu 21.900 KM.
U vrijeme pooštravanja američkih sankcija Dodiku zbog korupcije i podrivanja Ustava Bosne i Hercegovine, krajem januara prošle godine, SAP je obavijestio „Prointer“ da njihov partnerski ugovor važi do 23. marta i da nakon tog datuma više neće imati pristup serverima niti prodavati usluge krajnjim korisnicima. Međutim, prema evidenciji AJN BiH, u junu 2023. i januaru ove godine potpisana su još dva pojedinačna ugovora – 30.000 KM (12.6.2023.) i 11.900 KM (23.1.2024.).
Maričić se potrudio da dobru volju finansiranu budžetskim novcem upakuje u Zakon o javnim nabavkama BiH. Još 8. februara 2023. godine obavijestio je AJN BiH o „Prointerovom“ pismu u kojem navodi da je izgubio partnerstva sa svjetskim kompanijama. U dopisu koji je u posjedu Žurnala naveo je i živopisna rješenja:
„Postojeći izvršilac usluga je obavijestio ugovorni organ o mogućnosti da predmetni okvirni sporazum bude ustupljen drugom dobavljaču koji ima potrebna licencna prava, pri čemu ustupanje okvirnog sporazuma neće dovesti do izmjene sadržaja okvirnog sporazuma.“
Maričić je potom detaljno analizirao ZJN BiH pa ustvrdio da ovo i nije loša ideja, jer „nije izričito zabranjeno mijenjanje ugovora“. Sugestivno se obratio Agenciji i pobrojao mogućnosti.
Iako ostala dijeljenja iz budžeta po osnovu diskutabilnih IT ugovora u dopisu nije spominjao, predmet njegovog upita bio je samo okvirni sporazum za softverske licence potpisan 28. aprila 2022. godine, a koji je važio do 31. decembra 2023. i bio je vrijedan 369.533 KM sa uračunatim PDV-om.
I Žurnal je zanimalo mišljenje Agencije. U krajnje nepreciznom i uopštenom odgovoru, a koji je potpisala direktorica mostarske podružnice Sanja Ćubela, kratko stoji da „Agencija daje mišljenje na konkretne upite ugovornih tijela te su odgovori koncipirani u skladu sa odredbama Zakona o javnim nabavkama, u zavisnosti na šta se konkretni upit odnosi“.
„Odgovor pomenutom ugovornom tijelu se odnosio na odredbu članka 75. ZJN BiH“, zaključila je.
A istina je da s ovim više nikakve veze nije imao ZJN BiH, iako ugovor iz njega proističe, već je to postalo pitanje obligacionih odnosa. Monitori javnih nabavki, angažovani na portalu „Pratimo tendere“, objasnili su da ugovorni organ kojem je ugroženo poslovanje, ukoliko ga je ponuđač obavijestio 30 do 60 dana prije isteka roka u kojem može da pruža usluge, mora da poništi okvirni sporazum i raspiše novi tender. S druge strane, ako vremena nema, jasno je da jedina preostala mogućnost pregovarački postupak.
„Moguće je i da svjetska kompanija, koja ima pravo po autorstvu, predloži svoje partnere u državi“, napomenuli su tada.
PROINTER PRONAŠAO NAČIN ZA SAP ZARADUElektroprenos BiH certifikovane konsultante plaća 300.000 KM
PARTNERSTVO SA SAP-OMProinteru dodijeljeno 16 ugovora i gotovo 50 miliona KM
Ipak, konačno rješenje izgubilo se negdje između sada već bahate nezainterovanosti AJN, na čijem je čelu Tarik Rahić, i konkretnog djelovanja pravosuđa. „Prointer“ je nastavio da dobija novac koji mu ne pripada.
Uz ovo, Maričić je našao još načina da poboljša finansijske izvještaje vlasti bliske firme. Na osnovu jedne ponude, 29. aprila ove godine dodijelio joj je ugovor za softverske licence vrijedan 641.515 KM sa PDV-om, a 14. maja potpisao je odluku o izboru najpovoljnijeg za nabavku računarske opreme – 175.481 KM.
(zurnal.info)