NEMA POLITIČKE VOLJE: Da li bi ukidanje PDV-a na hranu donijelo niže cijene u trgovinama?

PDV, odnosno porez na dodanu vrijednost, u Bosni i Hercegovini je uveden 2006. godine. Od tada se primjenjuje jedinstvena stopa poreza od 17%. Vremenom je ova vrsta poreza postala "zlatna koka" fiskalnog sistema i jedan od glavnih izvora budžetskih prihoda.

Uključujući i prihode od drugih vrsta indirektnih poreza, u 2024. godini je prema ovom osnovu prikupljeno nevjerovatnih 11 milijardi i 541 milion maraka, te su ti prihodi veći za čak 8,47 posto u odnosu na 2023. godinu, objavili su iz Uprave za indirektno oporezivanje BiH.

Bosna i Hercegovina jedna je od rijetkih zemalja u Evropi koja koristi samo jednu, standardnu stopu PDV-a koja se primjenjuje na sve proizvode, od osnovnih životnih namirnica, do luksuznih stvari. Većina evropskih zemalja ima diferencirane stope PDV-a koje omogućavaju niže poreze na hranu, lijekove i druge esencijalne proizvode.

U proteklim godinama i u BiH su postojale inicijative da se PDV smanji ili ukine na, prije svega, osnovne životne namirnice i lijekove, te da se uvede diferencirana stopa PDV-a, ali nikada nisu dobile podršku političkih elita. Opravdanje je najčešće da se pokušava osigurati fiskalna stabilnost. Jedino što je dobilo njihovu podršku jeste ukidanje PDV-a na doniranu hranu.

Stabilnost koju imaju budžeti, nažalost nemaju brojni bh. građani koji se suočavaju s poskupljenjima gotovo svih osnovnih životnih namirnica i ostalih roba široke potrošnje. Rekordni prihodi Uprave za indirektno oporezivanje BiH uglavnom se usmjeravaju u javni sektor i administrativni aparat, dok su radnici, nezaposleni i penzioneri, koji većinu svojih primanja troše na hranu, ostavljeni da se sami bore s inflacijom.

Struka je podijeljena kada je riječ o ovom pitanju. Neki ekonomski analitičari ističu kako diferencijacija PDV-a sama po sebi ne nudi garancije da će se pomoći stanovništvu, da većina zemalja koristi fiskalnu diferencijaciju iz političkih, a ne ekonomskih razloga. U analizama se navodi i da ukidanje ili snižavanje stope PDV-a na osnovne životne namirnice, bez kontrole tržišta i jasnih mehanizama zaštite potrošača, vjerovatno ne bi značilo puno za građane.

Ipak, neki ističu i to da je u BiH situacija takva da se građani bore da prežive, dok se javni sektor bahati kupovinom novih limuzina ili helikopter.

„To je stvarno nemoralno. Najveći dio prihoda PDV-a završava u entitetskim, odnosno kantonalnim, a nešto i u općinskim budžetima. Suština cijele priče je da težinu ekonomskog života u BiH moraju da dijele i vlasti na svim nivoima. Taj, eventualno, smanjeni priliv sredstava koji bi se odrazio na neki način i u nekoj mjeri na entitete, entiteti moraju stezati kaiševe kao što to rade naši građani“, govorio je ranije u izjavama za medije ekonomista Zoran Pavlović.

On je ocijenio i da građani neće osjetiti rekordne prihode Uprave za indirektno oporezivanje: „Ono što su građani mogli da osjete i što je trebalo da se uradi, a nije urađeno, to je smanjivanje stope PDV-a na osnovne životne namirnice.”

No, vlasti na svim nivoima, čini se, o ovim i sličnim pitanjima ne razmišljaju previše. Interesi građana nisu na listi njihovih prioriteta.

(zurnal.info)