DIJAGNOZA PRAVDE: Kako zaustaviti korupciju u pravosuđu?

Žurnal predstavlja "Dijagnostičku analizu integriteta pravosudnog sektora i mogućih rizika od nastanka korupcije ili neetičnog ponašanja u pravosuđu" koju je pripremio USAID, a koja nastoji da identificira slabe tačke u pravosudnom sistemu. Također, predstavljamo i neke od najvažnijih preporuka za unapređenje sistema i otklanjanje slabosti BH pravosuđa.

Borba protiv korupcije je jedan od najvećih izazova sa kojim se suočava Bosna i Hercegovina u procesu integracije u Evropsku uniju , kao i u dosljednoj primjeni principa vladavine prava uopšte. Prema istraživanju javnog mnijenja građani BiH  smatraju većim prioritetom borbu protiv korupcije čak i od rješavanja ekonomskih problema i političkih kriza, rješavanja predmeta ratnih zločina te pojednostavljivanja postupka registracije poslovnih subjekata.

Analiza otkriva da ispitanici kao glavne razloge za nedovoljno gonjenje počinilaca ozbiljnih krivičnih  djela u BiH ili tzv. “krupnih riba”, navode strah i političke intervencije. Kao poseban problem izdvaja se nejednakost, koja bilo da je izazvana ekonomskom, ili političkom moći pojedinaca, omogućava i ohrabruje upuštanje u koruptivno ponašanje, dok ostatak društva čini podložnijim  iznudi i manje sposobnim da se bore za svoja prava te zahtijevaju odgovornost za takva ponašanja.

Obzirom da pravosuđe putem adekvatne primjene zakona daje ključni doprinos zaštiti građana od samovoljne i nezakonite upotrebe političke ili ekonomske moći, ono je naročito podložno pokušajima podmićivanja, prinudi ili drugim neprimjerenim uticajima.

Posebno zabrinjavajući se pokazao rezultat istraživanja  provedenog u okviru ove analize, koji iznosi da čak 80% ispitanika smatra da građani u BiH nisu jednaki pred sudovima. Međutim, analiza  otkriva da ispitanici koji su došli u dodir sa pravosuđem ipak više vjeruju pravosuđu nego oni koji nisu.

Ispitanici vjeruju da su policija, mediji i NVO najposvećeniji borbi protiv korupcije, nakon kojih slijede međunarodne organizacije, dok su pravosudne institucije – sudovi, VSTV i Ured disciplinskog tužitelja gotovo na samom kraju i iza njih se nalaze jedino političke stranke.

Analiza USAID-a podjeljena je u 4 kategorije: Nezavisnost i nepristrasnost, Integritet, Odgovornost i Transparentnost.

1. NEZAVISNOST I NEPRISTRASNOST

STALNOST FUNKCIJE SUDIJA I TUŽILACA

Stalnost  funkcije prema međunarodnim standardima predstavlja osnovnu garanciju nezavisnosti, međutim, značajan broj učesnika u istraživanju je istakao da je stalnost sudske i tužilačke funkcije bez odgovarajućih mehanizama provjere vezanih za druge standarde (kao što je odgovornost, integritet i dr.) u obavljanju sudskih i tužilačkih funkcija dovela do pasivnosti u struci ili privukla kadrove koji nisu istinski zainteresovani za pravosuđe kao profesiju, već za stalno zaposlenje i društveni status koji to zanimanje nosi.

Sveobuhvatnom analizom postojećeg sistema imenovanja na stalne funkcije u pravosuđu u BiH, utvrđeno je da nakon imenovanja sudije i tužioca ne postoje sistemski mehanizmi za praćenje kontinuiranog urednog postojanja uslova koji  su bili potrebni za prvobitno imenovanje tokom čitavog trajanja mandata. Upravo  kontinuirano ispunjenje tih uslova pretpostavka je uvođenja, odnosno postojanja standarda stalnosti funkcije u pravosuđu.

Izuzetak je postupak koji nosioci pravosudnih funkcija prolaze prilikom prijavljivanja i testiranja za druge pozicije u pravosuđu, što zavisi isključivo od njihovih ličnih profesionalnih ambicija, ali ne i sistemske provjere njihovog stalnog ispunjavanja uslova za obavljanje sudijske ili tužilačke funkcije. Konkretnije, ocjena rada sudije ili tužioca ispunjava svoju svrhu samo u slučaju prijavljivanja sudije ili tužioca na drugu, obično višu poziciju u pravosuđu jer tada zamjenjuje pismeno testiranje.

Međutim, funkcije redovnog ocjenjivanja sudija i tužilaca nisu ujedno iskorištene i kao mehanizam za osiguranje uslova za stalnost pozicije te, čak i u slučaju višestrukih nezadovoljavajućih ocjena u praksi izostaju odgovarajuće posljedice. Imajući u vidu da se u BiH sistem napredovanja zasniva na periodičnoj ocjeni rada, postupak ocjenjivanja morao bi se provoditi koristeći iste kriterije i iste garancije koje se traže za prvobitno imenovanje u pravosuđe.

PREPORUKE

Međusobno uvezati postojeće mehanizme u pravosuđu BiH koji se odnose na sistem imenovanja, ocjenjivanja i napredovanja te sistem disciplinskih postupaka, kako bi oni zajedno garantovali kontinui rano praćenje ispunjavanja i stalno poštivanje uslova potrebnih za imenovanja na doživotne funkcije u pravosuđu i na taj način osigurali poštivanje standarda stalnosti sudijske i tužilačke funkcije.

Analizirati razloge za privremena imenovanja nosilaca pravosudnih funkcija na pozicije dodatnih sudija, s ciljem da se preduzmu mjere da se ovakva praksa, kao I praksa produžavanja privremenih mandata svede na minimum kako bi se u većoj mjeri obezbijedila nezavisnost I nepristrasnost imenovanih nosilaca pravosudne funkcije.

FINANSIJSKA NEZAVISNOST

Nalazi analize su pokazali da u praksi planiranja budžeta pravosudnih institucija u BiH, izvršna vlast ima slobodu da vrši korekcije u budžetima koje predlože predsjednici sudova i glavni tužioci, a prije dostavljanja zakonodavnom tijelu na usvajanje. Ne postoji odgovarajući institucionalizovan konsultativni proces između izvršne vlasti i pravosudnih institucija, odnosno VSTV-a, kako bi se adekvatno obrazlagali i zastupali budžetski prijedlozi i potrebe pravosudnih institucija te onemogućilo da se prijeko potrebna budžetska sredstva za njihov rad umanjuju od strane izvršne vlasti bez prethodnog obrazloženja, konsultacije, saglasnosti ili općenito pribavljanja mišljenja pravosudnih institucija. Na taj način se dovodi u pitanje mogućnost pravosudnih institucija da normalno obavljaju svoje funkcije, a prije svega da rješavaju predmete u razumnom roku i u skladu sa standardima fer i pravičnog suđenja.

Važno je napomenuti da se intenzivnijim konsultativnim procesom između izvršne i pravosudne vlasti (koji je u okvirima važećih propisa koji regulišu finansiranje pravosudnih  institucija) ne zadire u nezavisnost pravosudnih institucija, već da se radi o mehanizmu  za pravilno i blagovremeno planiranje i obrazlaganje potreba pravosuđa pred nadležnim organima koji su donosioci odluka.

U tom smislu je vrlo značajna i uloga VSTV-a koja mora biti ne samo zagovaračka, već i suštinska, a njegove smjernice određujuće za formulaciju budžetskih prijedloga pravosuđa.

Iz razgovora sa sudijama i tužiocima ustanovljeno je da je opšte mišljenje kako u postupku formiranja i dodjeljivanja budžetskih sredstava ne postoji objektivizacija kriterija za budžetiranje, već oni često zavise od neformalnih pa i ličnih odnosa odgovornih lica u pravosuđu i izvršnoj vlasti i predstavljaju obezbjeđenje za instituciju sredstava u većem  omjeru, nego što je slučaj s institucijama koje iskazuju iste ili, čak veće potrebe.

PRIMANJA SUDIJA I TUŽILACA

Novija istraživanja u svijetu pokazuju da se apetit primalaca mita nužno ne umanjuje ni zagarantovanim visokim platama. Sam način na koji su plate nosilaca pravosudnih funkcija u BiH regulisane u zakonu predstavljao je u proteklim godinama ograničavajući faktor za pravovremeno prilagođavanje plata sudija i tužilaca koje bi pratilo promjene
plata u drugim granama vlasti i spriječilo stvaranje nesrazmjera između primanja nosilaca pravosudne vlasti u odnosu na predstavnike drugih grana vlasti.

Time se na ozbiljan način  dovodi u pitanje postojanje stvarnog političkog opredjeljenja za efikasno funkcionisanje i jačanje integriteta pravosuđa kao i istinsku borbu protiv korupcije.

PREPORUKE

Uvesti instrumente za veću uključenost pravosudne vlasti u formiranje budžetskih zahtjeva pravosudnih institucija, kao i instrumente koji bi stvorili uslove u kojima bi izvršna vlast poštovala principe usmjerene ka očuvanju finansijske nezavisnosti pravosuđa, kako u postupku davanja instrukcija za izradu budžetskih prijedloga, tako i kod formiranja konačnog prijedloga za izdvajanje
budžetskih sredstava pravosudnim institucijama.

Unaprijediti kriterije za budžetiranje koji će biti precizno normativno i proceduralno ustanovljeni i obezbijediti njihovu objektivnu i transparentnu primjenu.

Ojačati ulogu VSTV-a u pripremanju i zastupanju budžeta svih pravosudnih institucija u skladu s navedenim kriterijima.

Analizirati učinke reforme plata u pravosuđu kako bi se utvrdilo da li su ostvarene svrhe reforme i postignuti željeni ciljevi u postizanju srazmjera između primanja nosilaca pravosudne vlasti u odnosu na  predstavnike drugih grana vlasti, kao i da li je, unutar samog pravosuđa došlo do izjednačavanja finansijskog statusa djelatnika na istim nivoima i s istim poslovima.  Također, neophodno je ujednačiti sistem isplate svih naknada sudijama i tužiocima u BiH.


2. INTEGRITET

POSTUPAK IMENOVANJA NOSITELJA PRAVOSUDNIH FUNKCIJA

Zakon o VSTV-u je propisao kriterije za imenovanje koje je potrebno slijediti prilikom utvrđivanja kompetencija potrebnih za obavljanje sudijske i tužilačke dužnosti, a početkom 2013. godine usvojen je i normativni okvir za provođenje kvalifikacionog i pismenog testiranja,kao i za uvođenje strukturisanog razgovora, a sve u cilju objektivizacije utvrđivanja stručnosti kandidata.

Sagovornici u istraživanju koji su prošli postupak kvalifikacionog testiranja i/ili intervjua, istakli su da nisu mogli imati uvid u rezultate testa u smislu provjere tačnosti svojih odgovora na konkretna pitanja. Također su istakli da nisu mogli ostvariti uvid u ocjenu koju su dobili na usmenom intervjuu, niti su upućeni u razloge za datu ocjenu, što je suprotno preporukama Savjetodavnog vijeća evropskih sudija. Istaknuto je i da, s obzirom na različita pitanja kandidatima, nije jasno na koji način se objektivno poredi nivo stručnog znanja među njima.

S druge strane, istaknuta je i zabrinutost od strane pravosudnih djelatnika zbog činjenice da sadašnji sistem omogućava da o imenovanju na pozicije u višim sudskim instancama odlučuju članovi VSTV-a koji dolaze sa nižih sudova i koji nisu u poziciji da daju ocjenu o kvalitetu i stručnom znanju kandidata.

Više učesnika u istraživanju je istaklo da kriteriji poput nacionalne i entitetske zastupljenosti, o kojima, pored redovnih uslova za imenovanje, VSTV posebno vodi računa kod imenovanja, u praksi postaju dominantni i često presudni.


PREPORUKE

Dodatno unaprijediti sistem imenovanja sudija i tužilaca kroz uspostavljanje adekvatne ravnoteže između kvantitativnih I kvalitativnih kriterija te obogatiti kvalitativne kriterije prema kojima se može testirati integritet kandidata kao i da li kandidat posjeduje intelektualne i lične osobine visoke kvalitete te odgovarajuću radnu etiku I sposobnost izražavanja.

Disciplinski postupci protiv kandidata kao i njihovi ishodi, eventualni prigovori na njihovo ponašanje u vršenju javne funkcije kao i u privatnoj sferi, trebaju biti uzeti u obzir prilikom imenovanja, a tokom intervjua je potrebno adresirati i pitanja etike i njenog poimanja.

Omogućiti veću transparentnost postupka imenovanja, uključujući i potpuni uvid u rezultate testiranja i usmenog razgovora.

Propisati strožije kriterije u pogledu minimuma godina i vrste relevantnog iskustva  na poslovima u pravosuđu za izbor na pravosudne funkcije u institucijama višeg nivoa.

ODABIR RUKOVODNIH KADROVA U PRAVOSUĐU

U sistemu disciplinskih sankcija u BiH nisu  predviđeni prekršaji koji bi se ticali nesavjesnog i neodgovornog rukovođenja institucijom. Imenovanje kadrova  koji ne posjeduju dobre rukovodne vještine, sposobnost  strateškog planiranja i dokazani integritet, iako su kompetentni pravnici, može da rezultira lošim rukovođenjem  pravosudnim institucijama, internim nadzorom koji ne funkcioniše, što u konačnici može dovesti do rizika od neetičkog ili koruptivnog ponašanja, jednom riječju do kompromitovanja konkretne  institucije u javnosti.

PREPORUKE

Potrebno je, prilikom imenovanja kadrova na rukovodne pozicije u pravosuđu na adekvatan način cijeniti njihove sposobnosti rukovođenja I organizacije, kao i vršiti kontinuiranu kontrolu tj. adekvatno ocjenjivanje vezano za ove sposobnosti tokom trajanja mandata.

Uvesti redovan proces edukacije rukovodnih kadrova u pravosuđu, a posebno novoizabranih kadrova u oblasti rukovođenja i organizacije rada.


IMENOVANJE STRUČNIH SARADNIKA I POSTUPAK IZBORA ZAPOSLENIKA

Neadekvatan sistem zapošljavanja, za kojeg su sagovornici ocjenili da ga odlikuje veliki stepen samostalnog odlučivanja rukovodioca institucije - što opet može rezultirati pojavom da se osiguraju zahvalni i poslušni kadrovi, otvara širok prostor za negativne pojave u pravosuđu.

PREPORUKE

Izjednačiti položaj svih stručnih saradnika u sudovima i tužilaštvima u BiH u pogledu statusa, načina imenovanja I ovlaštenja za samostalno postupanje u pojedinim predmetima, kao i pogledu mehanizama njihove disciplinske odgovornosti.

Unaprijediti i objektivizirati sistem zapošljavanja u sudovima i tužilaštvima kroz adekvatan nadzor nad provođenjem postupaka izbora po javnim konkursima i poštovanje propisa kojima se uređuje pitanje uslova i razloga za prijem zaposlenih na određeno vrijeme.


OCJENJIVANJE SUDIJA I TUŽILACA

Ako se zna da se rezultati ocjenjivanja  sudija i tužilaca uzimaju u obzir i u kontekstu napredovanja, odnosno imenovanja na više pozicije u pravosuđu,  onda se tužioci koji rade na složenim predmetima stavljaju u nepovoljniji položaj u procesu napredovanja, iako je  njihov suštinski doprinos možda veći u odnosu na kolege  koji rade više jednostavnijih predmeta, a njihova specijalizacija za rad na gonjenju naročito teških djela, kao što su korupcija, privredni i organizovani kriminal, poželjna i na višim nivoima u pravosuđu.

Način kvalitativnog ocjenjivanja odluka sudija  isključivo kroz broj ukinutih/potvrđenih odluka od strane višeg suda je metoda koja je u velikoj mjeri prevaziđena budući da sputava kreativnost sudijskog razmišljanja i sprečava razvoj sudske prakse.

Učesnici u istraživanju su ocijenili  da “neznanje caruje” te radnje koje se preuzmu ili propuste iz neznanja mogu djelovati  kao manifestacije korupcije. Ovo je, prema njima, također posljedica naglih i nelogičnih  imenovanja osoba bez adekvatnog radnog iskustva u pravosuđu na veoma visoke i specijalizirane pozicije.

PREPORUKE

Preispitati postojeći način ocjenjivanja nosilaca pravosudnih funkcija na tragu međunarodnih standarda kako bi se u većoj mjeri cijenili kvalitativni elementi, a manje statistički/kvantitativni pokazatelji; umanjili elementi ocjenjivanja bazirani na vrsti odluka i presuda (poput broja ukinutih ili oslobađajućih presuda), a uveli elementi koji se odnose, npr. na ocjenu sposobnosti utvrđivanja činjenica i kvaliteta obrazloženja; te analitička procjena pojedinih elemenata ocjene (npr. Ocjena vještina komunikacije, posvećenosti poslu, i dr.)

Integrisati funkcije ocjenjivanja nosilaca pravosudnih funkcija sa procesima njihove edukacije.

Razmotriti mogućnost povjeravanja ocjenjivanja nosilaca pravosudnih funkcija kolegijalnom organu i/ili uključiti veći broj lica.

SAMOCENZURA

Potrebno je istaći da su sagovornici istakli da je među pojedinim sudijama i tužiocima prisutan još jedan vid diskretne samocenzure, a odnosi se na izražavanje nezavisnih i nepristrasnih stavova ili mišljenja koji su različiti od stavova rukovodilaca institucija ili VSTV-a.

Navodi se da sudije i tužioci često imaju bojazan da zbog svojih  mišljenja i stavova mogu biti obilježeni kao “nepodobni” i izgubiti privilegije u pravosuđu  (npr. članstva u raznim komisijama, angažmane u svojstvu edukatora, odlaske na studijska  putovanja ili seminare) ili time ograničiti mogućnost svog napredovanja na više pozicije  u pravosuđu i zbog toga se radije ustežu od iznošenja svog mišljenja javno ili na stručnim skupovima.

Sudije i tužioci  nemaju osjećaj da postoji efikasan mehanizam zaštite njihove nezavisnosti u slučaju zauzimanja kontroverznih pravnih stavova ili stavova kojima bi se ugrozili interesi političkih moćnika, već naprotiv, imaju osjećaj da su mnogo prisutniji i efikasniji mehanizmi  “kažnjavanja” takvih sudija ili tužilaca. Ti mehanizmi najčešće uključuju onemogućavanje daljnjeg napredovanja u karijeri (dok napreduju sudije i tužioci od povjerenja), a  nerijetko i ugrožavanje ekonomske stabilnost njihovih članova porodice (uskraćivanjem zaposlenja i sl.), pa čak i dovođenje u opasnost njihove sigurnosti.

PREPORUKA

Jačati sve mehanizme zaštite sudija i tužilaca i njihove nezavisnosti u slučajevima zauzimanja pravnih stavova ili mišljenja koja mogu izazvati negativne reakcije centara moći, kako bi se obeshrabrila pojava samocenzure, a osnažio lični i profesionalni integiretat, etika i hrabrost nosilaca pravosudnih funkcija.


3. ODGOVORNOST

U dijelu Dijagnostičke analize koja se odnosi na odgovornost najvažnije mjesto zauzima tema mehanizama za osiguranje odgovornosti nosilaca pravosudne funkcije. Istraživanje  mišljenja šire javnosti, provedeno u okviru Dijagnostičke analize, otkriva da 2 od 3 ispitanika ne vjeruju da pravosudne institucije dovoljno kažnjavaju neetično i neprofesionalno ponašanje u vlastitim redovima. Ispitanici smatraju individualnu odgovornost sudija i tužilaca najvažnijim faktorom kod unapređenja kvalitete njihovog rada.

ODGOVORNOST VSTV-a

Zakonom o VSTV-u propisano je da je VSTV nezavisni i samostalni organ koji ima  zadatak da osigura nezavisno, nepristrasno i profesionalno pravosuđe.

Opšta ocjena načina izbora članova VSTV-a jeste da nije dobar, u smislu konačnog odabira kandidata te da se prevelika pažnja  posvećuje ispunjavanju nacionalnih i rodnih kriterija u odnosu na posjedovanje stručnih  i moralnih kvaliteta. Tako se često od pravosudnih institucija traži da predlože kandidata  za člana VSTV-a koji ispunjava unaprijed određene kriterije nacionalnog i rodnog ključa, čime se onemogućava istinski proces izbora za kandidata. U vezi s tim, Venecijanska  komisija je istakla da “vlasti u BiH trebaju još jednom razmotriti trenutni model prema  kojem se obavezni sastav VSTV-a definiše na etničkom principu”.


PREPORUKE

Revidirati proces izbora članova VSTV-a kako bi se osiguralo da izbor članova ima veći legitimitet te uspostaviti mehanizme za dosljedniju provjeru i primjenu zakonom određenih uslova, tj. Moralnih kvaliteta, djelotvornosti, stručnosti i profesionalne nepristrasnosti. Bilo bi poželjno u uslove za izbor uključiti sposobnost strateškog planiranja i donošenja sistemskih odluka.

Eliminisati mogućnost dvostrukog obavljanja funkcija od strane članova VSTV-a radi sprječavanja sukoba interesa te uvesti obavezu zamrzavanja njihovih pozicija I postupanja u drugim institucijama u trajanju članstva u VSTV-u.

Precizno definisati obaveze članova VSTV-a, proširiti mogućnosti pokretanja inicijative za ispitivanje njihove odgovornosti i utvrditi postupak za utvrđivanje kršenja odgovornosti članova VSTV-a kao i eventualnog sankcionisanja i/ili razrješenja.


IMENOVANJA ČLANOVA VSTV-a

Posebno je obrađeno pitanje imenovanja i odgovornosti članova VSTV-a zbog njihove percipirane otuđenosti od pravosudne zajednice koja ih bira, te su ponuđene preporuke za povećanje legitimiteta u izboru članova VSTV-a i unapređenje sistema odgovornosti i profesionalne etike.

U razgovorima s predstavnicima pravosudne zajednice, istaknut je i  problem propuštanja dužnog nadzora od  strane rukovodilaca pravosudnih institucija, nedovoljno prijavljivanje neetičkog  ponašanja sudija, tužilaca ili osoblja pravosudnih institucija te nepoštivanje oba veze pokretanja disciplinskih postupaka  u tim slučajevima. Kao razlog za ovakve  propuste, isticana je profesionalna solidarnost ili mentalitet “nezamjeranja”  koji nisu praćeni adekvatnim sistemom odgovornosti.

PREPORUKE

Ojačati preventivnu ulogu Ureda disciplinskog tužioca kroz edukacije i ostvarivanje većeg kontakta sa sudijama i tužiocima, uključujući posjete sudovima I tužilaštvima te time reafirmisati značaj etičkih kodeksa.

Unaprijediti transparentnost rada UDT-a izvještavanjem o ishodima disciplinskih postupaka protiv nosilaca pravosudnih  funkcija te redovnim, sadržajnijim izvještajima o radu koji sadrže potrebne podatke o broju podnesenih pritužbi i razloge na kojima se one zasnivaju, kao i po njima donesene odluke.

Pojačati mehanizme internih kontrola i odgovornost rukovodilaca pravosudnih  institucija za njihovo funkcionisanje, u smislu njihove obaveze prijavljivanja neetičnog i koruptivnog ponašanja sudija ili tužilaca, odnosno pokretanja odgovarajućih disciplinskih postupaka u slučaju osoblja institucija.


4. TRANSPARENTNOST

Transparentnost pravosuđa je ključna za uspostavljanje mehanizama kontrole i jačanje povjerenja građana u pravosuđe. Transparentnost je posebno važna u  pogledu rada VSTV-a zbog velikog stepena nezavisnosti i širokih ovlaštenja koja  ima ovaj organ te se načelo javnosti u radu ovog organa javlja kao jedan od bitnih mehanizama kontrole I osiguranja odgovornosti.

Kao problem se pojavljuju i  pojave stereotipnih ili površnih obrazloženja odluka za šta su krive   neodgovarajuće sudijske norme, nedovoljno opšte i pravno znanje i nedostatak vještina  pisanja sudske presude. Nesporno je da takva praksa također pogoduje potencijalnom  prikrivanju neetičnih, pa i nezakonitih postupanja.

Postoji percepcija kod ispitanika, pripadnika pravosudne zajednice, da VSTV nema strateški pristup odnosu prema medijima i srodnim institucijama te javnosti uopšte, čime  se treba manifestovati njegova javna odgovornost. Posebno je ukazano na nedostatak  transparentnosti u slučaju odluka koje donosi VSTV, uključujući odluke o imenovanjima nosilaca pravosudnih funkcija.

Utvrđeno je da ne postoji dovoljno proaktivan  pristup sudova i tužilaštava u odnosima s javnošću. To se primarno odnosi na davanje  informacija o predmetima, naročito o onima koji su od posebnog interesa za javnost kao  što su predmeti korupcije, zloupotrebe položaja, organizovanog i privrednog kriminala i slično.

Nepostojanje pouzdanih statističkih podataka ili njihovo neobjavljivanje može dovesti do sumnje javnosti u kvalitet i efikasnost rada institucija te neinformisane i obično loše percepcije o radu ovih institucija. Javnost  u BiH trenutno ne raspolaže jasnim i zvaničnim informacijama o, na primjer, broju nosilaca pravosudnih funkcija i policijskih službenika koji rade na predmetima korupcije,  organizovanog i privrednog kriminala, broju procesuiranih krivičnih djela u ovoj oblasti,  ishodu predmeta, pričinjenoj materijalnoj i društvenoj šteti, oduzetoj imovini te ostalih  indikatora koje propisuju međunarodni standardi.

PREPORUKE

Sudovi i tužilaštva se moraju u većoj mjeri samoinicijativno otvoriti prema građanima i medijima, kao organi koji imaju odgovornost prema javnosti u čije ime obavljaju tu funkciju. Proaktivni pristup se primarno treba odnositi na davanje informacija o radu na predmetima, a posebno predmetima od većeg interesa za javnost, kao informacijama koje su javno dobro.

Unaprijediti instrumente i postupke vođenja pravosudnih statistika o predmetima korupcije, organizovanog i privrednog kriminala kao i drugih teških krivičnih djela i njihovoj razmjeni sa agencijama za provođenje zakona.

Razmotriti ideju o javnom publikovanju svih presuda, zajedno sa obrazloženjem. Ovo bi svakako bilo korisno za različite svrhe, ne samo kao sredstvo antikorupcijske borbe, već i kao način povećanja efikasnosti i podizanja kvaliteta sudovanja.




ODUZIMANJE NEZAKONITO STEČENE IMOVINE

Neujednačenost, nepotpunost i nedorečenost pravnih propisa u vezi oduzimanja nezakonite imovinske koristi stečene krivičnim djelom, nepostojanje adekvatne infrastrukture za njihovu dosljednu i efektivnu provedbu te nekonzistentnost i nedostatnost praksi i kapaciteta za pravovremeno djelovanje aktera u pravosuđu na polju oduzimanja imovine, nesumnjivo predstavljaju rizik za stvarna i/ili percipirana koruptivna i neetična djelovanja  u pravosuđu.

PREPORUKE

Neophodno je uložiti dodatne napore na jačanju relevantnih kapaciteta, znanja i vještina svih aktera uključenih u postupak oduzimanja imovine stečene krivičnim djelom, prevashodno agencija za provođenje zakona i tužilaštava kako bi se osposobili za adekvatno i efikasno provođenje finansijskih istraga koje su temelj svakog eventualnog budućeg konačnog oduzimanja nezakonito stečene imovine krivičnim djelom.

Nužan je veći angažman i efikasnije djelovanje pravosudnih organa u cilju ostvarivanja rezultata u gonjenju krivičnih djela korupcije, organizovanog kriminala, pranja novca i drugih vrsta ekonomskog kriminala, uz izricanje adekvatnih sankcija i pravovremeno oduzimanje nezakonito stečene imovine, što je i jedan od temeljnih uslova u procesu pridruživanja EU.



Link na originalni tekst

(zurnal.info)