OČAJNIČKI POTEZI: Dodik nudi rudna bogatstva RS za svoju slobodu

Milorad Dodik pokušava na sve načine sačuvati svoju slobodu i funkciju. 

"Republika Srpska ima ogromno bogatstvo kada je riječ o mineralnim sirovinama, koje već dugo istražujemo i nastavićemo sa tim aktivnostima, jer je riječ o sirovinama ogromne vrijednosti koje će značiti samo jedno - dalji napredak i razvoj Republike Srpske“, raspredao je Dodik prije godinu dana o svijetloj ekonomskoj budućnosti entiteta.

Danas procjenjuje da mu to „bogatstvo entiteta“ može omogućiti slobodu. Računajući na svjetski trend lakomosti na rude i sirovine počeo je sve to besplatno nuditi kako bi si možda tako priskrbio zaštitu od hapšenja, novih optužnica, zatvorskih kazni te ono po njega najbolnije, udaljavanje iz političkog života što znači i definitivni gubitak moći koju je posjedovao i zlorabio prethodnih godina.

“U istočnom regionu Republike Srpske postoje značajne rezerve litijuma, magnezijuma i drugih rijetkih minerala. Njihova komercijalna vrijednost procjenjuje se na preko 100 milijardi dolara. Otvoreni smo za razgovore o eksploataciji ovih resursa sa predsjednikom Trampom. Spremni smo da odobrimo pristup tim nalazištima kompanijama koje izabere njegova administracija. Takođe postoji potencijal za saradnju sa premijerom Orbanom iz Mađarske, čija je vlada uključena u ovu investiciju”, uputio je Dodik javnu ponudu Trumpu.

Iz Mađarske uporedo pristižu najave o ulaganju za eksploataciju i istraživanje mineralnih rezervi, metala i ruda na području Republike Srpske za narednu godinu, a te planove već su najavljivali entitetski zvaničnici

Mjesec ranije Dodik je razgovarao sa predstavnicima kompanija Rock Tech i Arcore AG, koji uveliko najavljuju realizaciju projekta „ArCore Lopare“, odnosno rudarenje litijuma na području Opštine Lopare, bez obzira na najavljeni otpor stanovništva koje gravitira prema Majevici sa obje strane entitetske granice.

Kako bi taj otpor suzbili, Narodna skupština RS izglasala je izmjene zakona po kojima više nije potrebna saglasnost lokalne zajednice da bi se na njenoj teritoriji vršila geološka istraživanja i iskopavanje ruda. Odmah potom Dodik je počeo reklamnu kampanju ponude svih mogućih i nemogućih ležišta rude.

Prisjetimo se, Dodikova posebna erupcija ozlojeđenosti kada su u pitanju nadležnosti države i entiteta, pokrenuta je nakon odluka Ustavnog suda BiH kojima je onemogućeno da vojna imovina, poljoprivredno zemljište i šumsko dobro mogu biti knjižene kao vlasništvo entiteta. Žurnal je prije četiri godine ukazao da razlog sverastuće Dodikove nervoze i nerazborite politike jeste što je prirodne resurse moguće davao kao koleteral za otplatu silnih kredita i zaduženja kojom se održavala finansijska stabilnost ovog entiteta.

Rasprodaja Republike SrpskeDodik založio prirodna bogatstva za milijardu maraka kredita?

Postaje jasno zašto su, primjera radi, brojni ugovori sklapani sa kineskim državnim kompanijama označeni tajnim. Ono što nije tajna jeste da su iz Kine  „povukli ručnu“ kada su shvatili da Republika Srpska ne može davati u zalog imovinu čiji je titular država Bosna i Hercegovina.

Zašto raste Dodikova nervozaKinezi traže državnu imovinu kao zalog poslovanja u RS

Situaciji „tajnosti“ ponovo svjedočimo ovih dana kada premijer Radovan Višković odbija otkriti izvor zaduženja entiteta od 250 miliona eura.

„Nemojte nas džaba pitati ko vam je dao? Dali su nam naši prijatelji”, kazao je Višković.

Prije godinu dana Dodik je najavio kako će do kraja godine biti obezbjeđeno oko 270 miliona eura kredita iz Rusije. Prema informacijama Žurnala nije bilo riječ o kreditu Rusije, nego jedne ruske komercijalne banke.

Republika SrpskaNAS I RUSA 270 MILIONA: Šta se krije iza Dodikovog "ruskog kredita"?

Da li je sada u pitanju konačna realizacija tog angažmana, još nije poznato, no dolazi u trenutku kada Dodik mora ispuniti obećanje o povećanju plaća budžetskim korisnicima, prije svega policiji, njegovoj jedinoj uzdanici da neće skoro biti uhapšen po nalogu državnog suda i tužilaštva, zbog čega je i pokrenuo proces svojevrsnog udara na pravosudne i policijske državne institucije.

U konačnici, ako nije kredit iz Rusije, nameće se i pitanje da li je tih 250 miliona eura neka akontacija za sva navedena i ponuđena rudna bogatstva.

(zurnal.info)