Istražujemo
BIH U RIKVERCU NA EVROPSKOM PUTU: Dodikovi zakoni za jeftinu trgovinu
Da budemo jasni, izglasavajući rušilačke akte NSRS nije se bavila interesima entiteta, već je pravila monetu za potkusurivanje prvostepeno presuđenog predsjednika RS Milorada Dodika. VSTV RS ne postoji, Srbi zaposleni u institucijama BiH nisu masovno napuštali radna mjesta. Priču o izdajnicima zamijenile su nove afere o kriminalu, korupciji, ucjenama. Bh. evropski put u ovom političkom pravljenju šuma gotovo potpuno je zaustavljen. Državne institucije ne reaguju. Građani još manje.
Prema stavovima Evropske unije, neusaglašenom djelovanju i blagoj reakciji dalo bi se zaključiti da (štetni zakoni Republike Srpske op.a.) nisu prevelika kočnica. Međutim, objektivno posmatrano, to je veliki korak ili čak koraci unazad.
U analizi puta Bosne i Hercegovine ka Evropskoj uniji ovo je ukratko zaključak banjalučkog advokata Aleksandra Jokića.
Da budemo jasni, izglasavajući rušilačke akte i to: - Zakon o neprimjenjivanju zakona i zabrani djelovanja vanustavnih institucija BiH, Zakon o dopuni Krivičnog zakonika RS, Odluku o mjerama i zadacima proisteklim iz neustavnih odluka i postupaka vanustavnih institucija BiH, Zaključke klubova narodnih poslanika SNSD, NPS-DNS, DEMOS-SPS, SP i US u vezi s Informacijom o rušenju Ustava BiH, mjerama i zadacima u cilju zaštite Ustava BiH, Narodna skupština Republike Srpske nije se bavila interesima entiteta, već je pravila monetu za potkusurivanje prvostepeno presuđenog predsjednika RS Milorada Dodika. BiH ne može naprijed, a u Dodikovom i fokusu njemu odanih kadrova nisu ni građani ni interes RS, već pokušaj da se napravi sredstvo za jeftinu političku trgovinu u kojoj bi ponovo ponizio državne institucije. Zakoni doneseni 26. februara 2025. godine i nisu doneseni da bi bili – zakoni.
„Jedino rješenje je u poništavanju voluntarizma Christiana Schmidta i svih rješenja koja je nametnuo. U tom slučaju Republika Srpska je spremna da na određeno vrijeme zamrzne zakone koje smo nedavno donijeli u Narodnoj skupštini. Hoćemo da damo šansu dijalogu i dogovoru tri naroda“, izjavio je u stilu promotera nove „šibicarske politike“.
SAMO NAS NEMOJTE HAPSITIStevandić spreman za povlačenje neustavnih zakona
Inicijativa za monitoring evropskih integracija BiH pozvala je institucije u RS, odnosno u BiH, da spriječe stupanje na snagu pomenutih zakona i odluka, a Ustavni sud BiH hitno, po inicijativama predsjedavajućeg Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH Denisa Zvizdića i člana Predsjedništva BiH Denisa Bećirovića, odlučio da ih privremeno stavi van snage.
„Ove odluke moraju biti prepoznate kao prepreka za dalje napore BiH da se priključi Evropskoj uniji. Takođe, pozivamo političke predstavnike da preuzmu odgovornost i fokusiraju se na usvajanje reformskih zakona koji će doprinositi jačanju demokratije i vladavine prava, te zaštiti osnovnih ljudskih prava i sloboda. Nastavljamo pratiti razvoj događanja, dokumentovati i analizirati potencijalne štetne posljedice donesenih odluka, naročito ako usvojeni zakoni stupe na snagu. Istovremeno, insistiraćemo na vraćanju fokusa na rješenja koja će omogućiti stvaranje demokratskog i funkcionalnog sistema u BiH – kao preduslov za punopravno članstvo u EU“, poručeno je.
Od devedesetih godina prošlog vijeka BiH se bori sa neviđenom krizom, a u centru zbivanja su prepucavanja političkih predstavnika sva tri konstitutivna naroda, koji sada sebi osiguravaju nove sigurne pozicije i daju mogućnost opozicionim liderima da zajednički formiraju nove koalicije. Politička trgovina, dakle, postala je pijaca.
U prilog ovome ide i Jokićeva izjava za Žurnal - sporni zakoni nisu provodivi u praksi:
„...Analogno formiranju Agencije za lijekove RS koja je ostala mrtvo slovo na papiru. Mislim da je to sudbina i ovih propisa i da je to očigledno svima jasno, tako da reakcije na iste nisu onoliko energične koliko se moglo pretpostaviti da će biti. Međutim, pravnici sramotno ćute. Izuzev pojedinih istupa ili otvorene podrške pojedinih savjetika ili profesora, pravna struka se drži po strani i čeka da sve prođe, što je opet poruka za sebe, jer očigledno niko ne smatra da je ovo nešto vrijedno komentara ili pažnje“, navodi.
PROVOĐENJE NEUSTAVNIH ZAKONA U RSInspekcijom protiv kritičara vlasti
Zasad i jesu samo mrtvo slovo na papiru, pod privremenom mjerom zabrane primjene koja će trajati sve do konačne ocjene Ustavnog suda BiH.
Zvizdić se sa istim stavom obratio sudijama i obrazložio zašto je sporan Zakon o VSTV RS.
„Entiteti ne mogu preuzimati državne nadležnosti niti ih vraćati nakon što su već prenesene na nivo BiH. Formiranje VSTV BiH bio je zahtjev Evropske unije i to je ocijenjeno kao najbolji način za osiguranje potpuno ujednačenih standarda u pogledu imenovanja i disciplinske odgovornosti sudija i tužilaca na cijelom teritoriju BiH. VSTV BiH uspostavljen je na osnovu Sporazuma o prenosu određenih nadležnosti entiteta kroz osnivanje VSTV BiH, na osnovu kojeg jer parlament BiH donio Zakon o VSTV BiH. Na osnovu tog akta to je postala nadležnost BiH. Stupanje na snagu osporenog zakona predstavljalo bi ogroman korak unazad u kontekstu evropskih integracija BiH te općenito u pogledu vladavine prava i pravne sigurnosti na teritoriju BiH. Entiteti, kao administrativno-teritorijalne jedinice, moraju poštovati sva načela i proceduralne norme propisane Ustavom BiH. Iz sadržaja osporenog zakona proizlazi da se njime reguliraju sva pitanja koja su već uređena na državnom nivou te da RS nema zakonodavnu nadležnost da donosi propise o uređenju i funkcioniranju entitetskog pravosuđa van odredbi državnog zakona“, stoji u obrazloženju.
Bećirović je u zahtjevu sudu za donošenje privremene mjere koja se odnosi na Zakon o neprimjenjivanju zakona i zabrani djelovanja vanustavnih institucija BiH, Zakon o dopuni Krivičnog zakonika RS, Odluku o mjerama i zadacima proisteklim iz neustavnih odluka i postupaka vanustavnih institucija BiH i Zaključke klubova narodnih poslanika SNSD, NPS-DNS, DEMOS-SPS, SP i US u vezi s Informacijom o rušenju Ustava BiH naveo:
„Osporeni pravni akti nemaju ustavnu osnovu. Motiv donošenja osporenih pravnih akata je krivični postupak koji je vođen pred Sudom BiH protiv predsjednika RS Milorada Dodika i direktora Službenog glasnika RS Miloša Lukića. U tom postupku donesena je prvostepena osuđujuća presuda protiv Milorada Dodika kojom je proglašen krivim zbog počinjenja krivičnog djela neizvršavanja odluka visokog predstavnika iz člana 203.a stav 1. Krivičnog zakona BiH. Milorad Dodik je osuđen na jednogodišnju kaznu zatvora i izrečena mu je mjera zabrane vršenja dužnosti predsjednika RS u trajanju od šest godina od dana pravomoćnosti presude. Nakon toga, na zahtjev Vlade RS sazvana je 17. posebna sjednica NSRS na kojoj su usvojeni osporeni zaključak i odluka, a na sjednici održanoj narednog dana osporeni zakoni. U odnosu na Zakon o dopuni Krivičnog zakonika, podnosilac zahtjeva navodi da je on donesen s ciljem provođenja kampanje Milorada Dodika. Čiji je cilj vršenje nedemokratskog pritiska na sve građane RS, a posebno na zaposlenike VSTV BiH, Suda BiH, Tužilaštva BiH i Državne agencije za istrage i zaštitu BiH. U tom kontekstu Dodik je davao izjave kojima je pokušavao uvjeriti Srbe zaposlene u organima vlasti BiH da napuste svoja radna mjesta, obećavajući da će im u tom slučaju on naći posao i dati veće plaće, uz prijetnju da će ih u protivnom tretirati kao izdajice i trajno obilježiti.“
Ustavni sud BiH utvrdio je da „postoji dovoljno razloga koji ukazuju na to da bi provođenje osporenih pravnih akata, prije nego što Ustavni sud odluči o podnesenom zahtjevu za ocjenu ustavnosti, imalo ozbiljne i neotklonjive štetne posljedice“.
„Te posljedice se ogledaju u postojanju opasnosti od ugrožavanja ustavnopravnog poretka i suvereniteta Bosne i Hercegovine“, zaključile su sudije.
Dodik, predsjednik parlamenta RS Nenad Stevandić i premijer RS Radovan Višković još nisu privedeni, uprskos centralnoj potjernici raspisanoj zbog neodazivanja na poziv Tužilaštva BiH. Državnu granicu neometano prelaze i svakom nezakonitom, nemoralnom i rušilačkom pohodu na državu daju legitimitet. VSTV RS ne postoji, uprkos devedesetodnevnom roku za njegovo formiranje. Srbi zaposleni u institucijama BiH nisu povjerovali obećanjima pa masovno napuštali radna mjesta. Priču o izdajnicima zamijenile su nove afere o kriminalu, korupciji, ucjenama. Bh. evropski put u ovom stvaranju šuma gotovo potpuno je zaustavljen. Državne institucije ne reaguju. Građani još manje.
(zurnal.info)
