PROGON NOVINARA I GRAĐANA POČINJE: Dodikovim ukazom, kleveta zvanično proglašena krivičnim djelom u RS

I pored brojnih reakcija novinarske zajednice iz cijele Bosne i Hercegovine, aktivista, međunarodnih i nevladinih organizacija, predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik danas je potpisao Ukaz o proglašenju Zakona o izmjenama i dopunama Krivičnog zakonika RS.

Izmjene ovog akta i Dodikov Ukaz objavljeni su danas i u Službenom glasniku RS, čime je kleveta ponovo postala krivično djelo.

“Od danas se tako klevetom naziva iznošenje zlonamjernih ili neistinitih tvrdnji o nekoj osobi, za šta su predviđene novčane kazne od 1.000 do 3.000 eura. U konačnom prijedlogu zakona, novčane kazne za klevetu su smanjene u odnosu na nacrt u kojem su iznosile i do 60.000 eura”, podsjetio je Radio Slobodna Evropa.

KRIMINALIZACIJA KLEVETE U REPUBLICI SRPSKOJ (1)Dodikov zakon za disciplinovanje medija i građana

Veće novčane kazne propisane su u situacijama kad je kleveta iznesena u medijima, uključujući i društvene mreže ili na javnom skupu.

Podsjećamo, Ustavni sud RS je 8. avgusta odbacio zahtjev Kluba Bošnjaka u Vijeću naroda Narodne skupštine RS za utvrđivanje povrede vitalnog nacionalnog interesa izmjenama ovog Zakonika. Predstavnici medijske zajednice ranije su najavljivali podnošenje zahtjeva za ocjenu ustavnosti usvojenih zakonskih izmjena.

“U zajedničkom saopštenju od 21. jula, podsjetimo je RSE, međunarodne institucije su, između ostalog, poručile da je kriminaliziranje klevete protivna međunarodnim obavezama BiH u oblasti ljudskih prava te nije u skladu s evropskim putem BiH niti sa 14 ključnih prioriteta iz Mišljenja Evropske komisije. Odlukom Paddyja Ashdowna, nekadašnjeg visokog predstavnika međunarodne zajednice u BiH iz Krivičnog zakona Federacije BiH je u novembru 2002. godine izbačeno djelo protiv ugleda i časti. Koristeći Bonske ovlasti Ured visokog predstavnika (OHR) je, istovremeno, u tom bh. entitetu nametnuo i Zakon o zaštiti od klevete. Na taj način je BiH, prije više od 20 godina, postala prva zemlja Zapadnog Balkana koja je dekriminalizirala klevetu”, podsjetili su novinari RSE.

Glavni argument u prethodnim mjesecima vlasti u RS bio je da takva zakonska rješenja postoje u zemljama Evropske unije te da BiH samo slijedi te trendove. Kada bi pravosudni sistem u BiH slijedio prakse i rad tužilaštava i sudova u Evropskoj uniji, ova teza možda bi u nekoj mjeri imala uporište. Ali, u ovom trenutku BiH je najkorumpiranija zemlja u regiji, čemu u velikoj mjeri doprinosi upravo pravosuđe. Porediti domaća i evropska tužilaštva, njihov rad i odluke, sasvim je neodrživo.

O tome u svojoj analizi da li BiH treba ovakvu zakonsku praksu piše i Dejan Lučka, pravnik i direktor Banjalučkog centra za ljudska prava.

Zbog kontroverznih presuda, lošeg tužilačkog rada i čestih afera u pravosuđu, građani nemaju povjerenje u pravosudne organe, jer smatraju da su oni pod uticajem druge grane vlasti, stranaka, biznismena ili nekoga četvrtog. Devalviranje osjećaja da se u BiH može dobiti pravedna presuda u bilo kom postupku (građanskom, krivičnom ili upravnom) dovela je do toga da sve manje ljudi smatra da je sudska vlast nezavisna. Nažalost, to nije samo osjećaj građana u BiH, nego i rezultat mnogih istraživanja i analiza (poput onih od Transparency Internationala, OSCE-a, USAID-a i dr.) ali i fakt koji je teško pobiti, smatra Lučka:

“Možemo samo da zamislimo do kakvih bismo situacija dolazili kada bi neko ko se nalazi u sistemu vlasti tražio od tužioca da procesuira određenog novinara ili drugog građanina za klevetu, zbog pisanja koje je bilo usmjereno na kritiku vlasti, njegovog postupanja i otkrivanje malverzacija. Ne sumnjam, iako standardi ljudskih prava nalažu drugačije, da bi se našao prostor da se novinar/građanin osudi za klevetu i za primjer strpa iza rešetaka.”

Lučka detaljno obrazlaže kakva je sudska praksa u Evropskoj uniji i navodi da Međunarodni standardi ljudskih prava stoje na fundamentu koji kaže da kleveta u okviru krivičnog zakona predstavlja ozbiljnu opasnost slobodi izražavanja, najviše zbog samih kazni koje mogu biti izrečene:

“Instrumenti za zaštitu ljudskih prava, kao što su Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima, Međunarodni pakt o građanskim i političkim pravima i Konvencija za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda (Evropska konvencija) propisuju da svako ima pravo na slobodu izražavanja.”

ANALIZA ODVJETNICE VESNE ALABURIĆIzmjene Krivičnog zakona RS su ozbiljna prijetnja slobodi izražavanja

Navodi da postoje ograničenja, ali da i ona moraju biti strogo utvrđena zakonom.

KRIMINALIZACIJA KLEVETE U REPUBLICI SRPSKOJ (2)Represivni zakoni po uzoru na Rusiju, Bjelorusiju i Gruziju

Ograničenja postoje u EU, saglasna je i Anida Sokol, istraživačica Mediacentra, ali su dozvoljena za nacionalnu sigurnost, javni red, ugled i slično. Postavlja se pitanje ko je taj ko će u RS i BiH procjenjivati šta je javni interes i nacionalna sigurnost.

Sokol se opširno bavila kriminalizacijom klevete u svojim tekstovima. Kaže da je ipak, kada je Milorad Dodik u novembru prošle godine najavio novi set zakona koji uključuje i kriminalizaciju klevete, medijska zajednica smatrala da je to nemoguće u 21. vijeku.

“Sve preporuke na nivou UN-a, međunarodne zajednice, sve konvencije idu na to da je neophodno u onim državama gdje je kleveta i dalje kriminalizovana da se dekriminalizuje. I praksa i preporuke Evropskog suda za ljudska prava nalažu da zatvorske kazne nikada nisu opravdane u slučajevima klevete. A, time su se pravdali Milorad Dodik i Milan Tegeltija kada su navodili da je u pojedinim evropskim državama kleveta i dalje dio krivičnih zakona. I ako je dio krivičnih zakona, zatvorska kazna nikada nije opravdana”, kazala je za Žurnal.

Upravni odbor BH novinara upozorio je još prije nekoliko mjeseci da proces kriminalizacije klevete koji su pokrenule vlasti u RS predstavlja otvoreno gušenje slobode medija i nezavisnog, istraživačkog novinarstva.

“Naglašavamo da pojedini političari iz Federacije BiH također podržavaju kriminalizaciju klevete i za očekivati je da ukoliko Republika Srpska usvoji pomenute izmjene i dopune Krivičnog zakonika, isto će se desiti i u Federaciji BiH. Još jednom podsjećamo da je u svom izvještaju za 2022. godinu Evropska komisija od bh. vlasti zatražila da garantuju slobodu izražavanja i medija i zaštitu novinara/ki kao jedan od temeljnih uslova na putu ka članstvo u Evropskoj uniji”, upozorili su tada BH novinari.

NIJE AMERIČKI, NEGO RUSKI MODEL

Iako je Milorad Dodik najavio da će zakon biti prepisan iz zakona Sjedinjenih Američkih Država, te upitao „šta će onda Amerikanci reći na to“, ovi potezi mnogo više asociraju na diktaturu koju odavno uvode njegovi politički učitelji.

Krajem februara predsjednik Rusije Vladimir Putin potpisao je izmjene zakona kojima sve strane riječi definiše kao neprihvatljive, osim onih koje su uobičajene i nemaju analog u ruskom jeziku:

“Prilikom govora ruskim jezikom kao državnim jezikom Ruske Federacije nije dopuštena upotreba riječi i izraza koji ne odgovaraju normama savremenog ruskog jezika, osim stranih riječi koje nemaju odgovarajuće ekvivalente u širokoj upotrebi u ruskom jeziku”, navodi se u tekstu.

Od ruske invazije na Ukrajinu mediji u Rusiji ne koriste riječi „rat“ i „invazija“ već „vojna operacija“. Roskomnadzor, Ruska agencija za kontrolu komunikacija, na samom početku napada na Ukrajinu, u februaru prošle godine, upozorila je medije da su tokom izvještavanja dužni koristiti informacije i podatke dobijene „isključivo iz ruskih zvaničnih izvora“. U slučaju da mediji ne ispune zahtjeve Agencije, kako je navedeno, pristup resursima biće ograničen, a prijeti im i kazna do pet miliona rubalja. U maju prošle godine, ruski parlament usvojio je zakon koji tužiocima omogućava zatvaranje dopisništava stranih medija ako je riječ o „neprijateljskim“ zemljama.   

AMBASADA SAD: REPRESIVNI I NEDEMOKRATSKI ZAKONI

Na najave novih zakonski rješenja u RS reagovala je u martu i Ambasada SAD-a u BiH:

“Posljednjih dana vlasti u Republici Srpskoj najavile su planove za usvajanje dva represivna, nedemokratska zakona koji bi ako se provedu, drastično narušili prava i slobode ljudi koji žive u Republici Srpskoj. Ovi zakoni koristili bi samo vladajućoj koaliciji u njezinim naporima da konsoliduje svoju vlast, a išli bi na štetu svih ostalih. Zakon bi mogao stigmatizirali i ušutkali nezavisne glasove u RS. Predloženi zakoni otežali bi građanima pozivanje na odgovornost Vlade RS i omogućili nesmetano bujanje korupcije. Napadi na temeljne slobode obeshrabrili bi legitimne kompanije da ulažu u Republiku Srpsku”, stajalo je u saopštenju.

U svijetu, Iran je vodeći po broju zatvorenih novinara u 2022., a u vrhu liste su i Kina i Mianmar. U prošloj godini, Reporteri bez granica dokumentovali su 533 privedena novinara 57 ubijenih.

(zurnal.info)