11 GODINA nakon velikih protesta u bih: Dolazi li vrijeme za konačnu detoksikaciju društva

Februarski dani 2014 godine. Diljem Bosne i Hercegovine traju veći ili manji protestni skupovi desetine hiljada nezadovoljnika ekonomskom i političkom situacijom. Nakon prvih žestokih dana protesta, paljevina i kamenovanja objekata u kojima stoluju vlade ili stranke, od Predsjedništva BiH preko Tuzle i Zenice pa sve do Mostara, počeli su građanski plenumi sa više ili manje artikulisanim zahtjevima.

U strahu prije svega za vlastitu imovinu, stanove, vile, skupocjena vozila davali su pojedini formalne ili zvanične ostavke. Obećavali su vlastodršci mnogo toga samo da protesti splasnu i izgube prvobitni zamah.

Mali, ali ilustrativan primjer. Grupa građana u Srebreniku pritiskom je natjerala vijećnike da smanje svoje plate za 50 posto i preispitaju zapošljavanje u administraciji te buduća zapošljavanja budu transparentna. Tako je bilo tog „vrelog“ februara 2014. godine.

Godinama kasnije nepotizam nije splasnuo, a naknade vijećnicima su više nego udvostručene. U rasponu su od nešto više od 800 KM za „običnog“ vijećnika do do 1360 za predsjedavajućeg vijeća.

Drugi građanski plenumi imali su konkretne zahtjeve. U Sarajevu su primjera radi tražili reviziju svih primanja i beneficija nosilaca javnih funkcija, ukidanje dodatnih plaćanja zastupnicima za rad u komisijama te reduciranje voznog parka javnih institucija.

Tuzlaci i ne samo oni insistirali su na ukidanju "bijelog hljeba", posebne naknade političarima nakon prestanka vršenja dužnosti. Radnici uništenih, opljačkanih i „za marku“ preuzetih preduzeća tražili su reviziju privatizacije.

O reviziji ni sindikati, kojima je to u opisu posla, više ne govore. Benificije nosilaca javnih funkcija su proširene, a o ukidanju „bijelog hljeba“ na entiteskoj razini tek se sporadično govori, a koristi ga jednako poslanici i vlasti i opzicije.

U konačnici posljednji veliki bunt koji je iz radničkog nezadovoljstva prerastao u opći građanski trajao je desetak dana. Tada vladajuća SDA-SDP-Radom za boljitak koalicija u Federaciji te SNSD-a u entitetu Republika Srpska, promptno su preko svojih, kako je sada moderno reći, „trolova i botova“ na terenu uspjeli razbiti fokus protesta. U prvi plan su su stavili destruktivno ponašanja manje skupine pojedinaca u odnosu na konkretne zahtjeve učesnika protesta.

Istina, da su ih dosljedno prihvatili i radili na ispunjenju zahtjeva, više ne bi bili reprezenti vlasti, a istrage kriminala i korupcije u procesu privatizacije i javnim nabavkama rezultirale bi da bi im veći dio članstva okončao u zatvor.

Tužilaštva i policijske strukture su vidjela priliku da nešto rade, pa su se okrenula spram onih koji su nezadovoljstvo iskazivali bacanjem kamenja i paljevinom. Od medija su zarad kaznenih postupaka protiv pojedinaca izuzimali  audio, video i tekstualni materijal.

Žurnal je tada, kao i svih ovih proteklih 11 godina, ponudio neke svoje činjenicama potkrijepljene dokaze o pravim uzrocima i  uzročnicima iskaza nezadovoljstva građana.

Naravno, u tom segmentu energija tužilaštva je splasnula kao i demonstracija. Jedanaest godina poslije devastirane zgrade u kojima „rade“ vlastodršci su obnovljene. Brojni tadašnji dužnosnici su to i danas.

No, nešto se ukazuje na obzorju. Tada nestala, milom ili silom ugušena volja za detoksikacijom društva, polako se, ali sigurno obnavlja. Sada sa nekim drugim, moguće pametnijim i na prave probleme fokusiranijim mladim ljudima...

(zurnal.info)