Dok državni zatvor čeka direktora: Država plaća sedam miliona maraka za podstanare u entitetskim zatvorima

Izgradnja Zavoda za izvršenje krivičnih sankcija, pritvora i drugih mjera BiH, odnosno Državnog zatvora BiH u Istočnom Sarajevu završena je početkom decembra 2017. godine, no ni do danas on nije stavljen u funkciju.

Najavljen kao najsigurnija i najmodernija zatvorska ustanova u regiji, Državni zatvor BiH trebao se početi graditi 2006. godine kada je položen kamen temeljac. Završetak radova očekivao se 2014. godine, ali tek tada je ozvaničen početak njegove gradnje i najavljeno je da će ova ustanova prve zatvorenike primiti 2016. godine.

I taj rok je probijen, jer je Državni zatvor završen tek krajem 2017. godine. Kasnio je i tehnički prijem koji je, nakon spora s Općinom Istočna Ilidža, izvršen u novembru 2018. godine. Od tada je ovaj objekt, koji se prostire na 24.000 kvadratnih metara i koji će moći primiti maksimalno 500 do 600 zatvorenika i pritvorenika, u tehničkom smislu spreman.

U ČEMU JE PROBLEM?

Iako je spreman u tehničkom, Državni zatvor nije spreman u pravnom smislu. Da bi se stavio u funkciju, potrebno je da, za početak, Vijeće ministara BiH donese odluku o prestanku rada Jedinice za implementaciju Projekta izgradnje Državnog zatvora, utvrdi datum početka rada Državnog zatvora, te da imenuje novo rukovodstvo ove institucije. No, prijedlozi ovih odluka redovno su se skidali s dnevnih redova sjednica Vijeća ministara. 

Upravo je imenovanje novog upravnika kamen spoticanja. Kako saznaje magazin Žurnal, ministar pravde Josip Grubeša insistira na tome da budući direktor bude Hrvat, dok se ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Mirko Šarović poziva na međustranački dogovor o raspodjeli pozicija koje je Vijeće ministara utvrdilo početkom mandata, a kao argument se navodi i to da na rukovodećim pozicijama u Ministarstvu pravde BiH nema niti jednog predstavnika srpskog naroda.

Ministar Grubeša za magazin Žurnal nije demantirao ove navode, ali je kazao kako je za njega „važno da budući upravnik bude stručno lice“, te da „za to postoje natječaji i procedure“. S druge strane, ministar Šarović je u prijašnjim javnim istupima govorio kako on „insistira da na čelu ove institucije bude predstavnik iz reda srpskog naroda“. 

Prema informacijama koje je dobio magazin Žurnal, predsjedavajući Vijeća ministara Denis Zvizdić i ministar Šarović su predlagali da do raspisivanja konkursa bude imenovan v.d. direktor iz reda bošnjačkog ili srpskog naroda, no ministar Grubeša nije na to pristao navodeći da je rukovodstvo koje je izgradilo zatvor, na čelu sa trenutnim direktorom Jedinice za implementaciju Projekta izgradnje Državnog zatvora Zoranom Bašićem, dovoljno kvalitetno radilo na izgradnji zatvora i da može i treba dovesti zatvor do one faze kada će Ministarstvo pravde raspisati konkurs za upravnika zatvora.

ZATVOR "ZJAPI" PRAZAN, BiH GUBI MILIONE

Kao što su se probijali rokovi izgradnje, tako su rasli i troškovi. S početnih 30 miliona, vrijednost izgradnje Državnog zatvora porasla je na nešto manje od 80 miliona maraka. Od toga je država BiH izdvojila oko 12,5 miliona maraka, 38 miliona maraka su kreditna sredstva Razvojne banke Vijeća Evrope, nešto više od 3 miliona maraka je dobijeno u sklopu tehničke pomoći Evropske unije, dok donatorska sredstva iznose skoro 24 miliona maraka.

Upravo bi ta donatorska sredstva mogla predstavljati problem, jer, prema riječima ministra Grubeše, postoji realna mogućnost da strani investitori zatraže povrat oko 22 miliona maraka doniranih sredstava: „Riječ je o budžetskim sredstvima zemalja koje su nam donirale ta sredstva u svrhu pomoći, a za koja realno ne mogu podnijeti izvješće svojim vladama da su sredstva namjenski i utrošena. Naime, ne mogu reći da smo mi sredstva iskoristili u namjene za koje su nam date, s obzirom na to da su nam sredstva data s ciljem izgradnje zatvora koji će raditi na nivou BiH, a taj zatvor još ne postoji.“

Nije to jedini finansijski problem uzrokovan neotvaranjem Državnog zatvora. Ministar Grubeša je za magazin Žurnal rekao da je trenutno oko 480 zatvorenika i pritvorenika koje je Sud BiH lišio slobode i koji kazne izdržavaju u entitetskim zatvorima. Dnevni iznos koji se plaća za te usluge je 40 maraka po zatvoreniku. Matematika kaže - mjesečno to iznosi oko 580 hiljada maraka, godišnje je to oko sedam miliona maraka.

Plaća se i održavanje cijelog zatvorskog sistema koji je u funkciji, a to podrazumijeva grijanje i hlađenje prostorija, fizičko osiguranje zatvora itd.

Novac se troši i na Jedinicu za implementaciju Projekta izgradnje Državnog zatvora, iako je ovaj organ nakon tehničkog prijema trebao završiti s radom. 

Na to je upozorila i Kancelarija za reviziju institucija BiH u Dodatnom revizorskom izvještaju o Projektu izgradnje Državnog zatvora za 2018. godinu.

Zato je Vijeće ministara BiH na 167. sjednici, održanoj 26. februara 2019. godine, donijelo odluku da se iz budžetske rezerve izdvoji 38 hiljada maraka za dva lica u Jedinici za implementaciju Projekta izgradnje Državnog zatvora. Samo za plaće izdvojeno je 29 hiljada maraka. Sredstva su namijenjena za pokrivanje troškova ovog organa u prva tri mjeseca ove godine, organa koji, praktično, nema nikakvog posla.

Kako saznajemo, ovaj organ će postojati sve dok se ne imenuje rukovodstvo Državnog zatvora, a kako bi ova institucija ipak imala kakvo-takvo rukovodstvo. Direktor ovog organa Zoran Bašić nije odgovorio na upite novinara Žurnala.

ZATVORSKOJ OPREMI ISTIČU GARANTNI ROKOVI

Kako saznajemo, nabavljenoj i instaliranoj zatvorskoj opremi su ili istekli ili uskoro ističu garantni rokovi. To novinaru Žurnala nije demantirao ni ministar Grubeša koji je kratko kazao da „sva oprema koja se negdje ugradi, pa tako i ova zatvorska, ima garantne rokove koji ističu protokom određenog vremena od ugradnje, a ne od korištenja opreme.“ 

Na ovaj problem su ukazali i iz Kancelarije za reviziju institucija BiH koji su u ranije spomenutom revizorskom izvještaju naveli da „postoji rizik da će nabavljenoj i instaliranoj opremi isteći garantni rokovi, a da se ista suštinski neće početi koristiti.“

Tako će se, onda kada Državni zatvor napokon primi prve zatvorenike, za održavanje opreme morati plaćati trećim licima.

NE ZNA SE KADA ĆE BITI OTVOREN DRŽAVNI ZATVOR

Kako bi Državni zatvor napokon primio zatvorenike koji su osuđeni za najteža krivična djela, potrebno je da Vijeće ministara BiH, kao što je već navedeno, utvrdi početak rada i imenuje rukovodstvo. 

No, tu nije kraj, već tek početak stavljanja ove institucije u funkciju. „Potrebno je da prođe određeno vrijeme od donošenja odluke do prijema prvih zatvorenika. Radi se, između ostalog, o poslovima prijema, te obuci zaposlenih, kao i drugim poslovima koji su nužan preduvjet rada zatvora“, navodi Grubeša za magazin Žurnal.

Neizvjesno je hoće li Vijeće ministara u ovom sazivu uopće donijeti odluke u vezi s početkom rada Državnog zatvora. 

Osim što nema konsenzusa u vezi s budućim rukovodstvom, problem je i u tome što je donošenje mnogih odluka stavljeno  „na čekanje“ do formiranja nove državne vlasti.