RAZLIČITE INTERPRETACIJE USVOJENE REZOLUCIJE O SREBRENICI: Ekstremni nacionalizam, manipulacije i laži Dodika i Vučića

- Otvorili smo novu epohu, mi Srbi u UN – rekao je na RTRS-u u emisiji nakon usvajanja Rezolucije o Srebrenici Nenad Stevandić, predsjednik Narodne skupštine RS-a. 

- Ovo je poraz Sjedinjenih Američkih Država. Ovo govori o tome kako je izgubila autoritet – u istoj emisiji poručio je Milorad Dodik, nekoliko sati nakon što je najavio da će u narednih 30 dana biti pripremljen dokument o "mirnom razdruživanju" dva entiteta u BiH. 

Za njih, „pobjednici“ su Republika Srpska i Srbija. Bosne i Hercegovine, nakon ovoga, kaže Milorad Dodik za RTRS, „svakako više nema“:

- Izgubila je Njemačka, SAD, lažni visoki predstavnik, lažna BiH. Ovo je nama vjetar u leđa, pohvala da smo na pravoj strani. Bećirović kaže da je ovom rezolucijom stavljena tačka, ali ovim je otvoreno mnogo upitnika. Ove zemlje više nema. 

U sličnom tonu su oko 90 minuta Dodik, Stevandić i Željka Cvijanović slavili navodnu pobjedu srpskog naroda, za koju se ne zna šta uopšte donosi građanima RS-a. 

Predsjednica Udruženja majke Srebrenice Munira Subašić, gostujući u programu BHRT-a najavila je tužbu protiv Stevandića:

- Stevandić je opasniji od Milorada Dodika. Udruženje razgovara sa važnim advokatima iz inostranstva. Podnijet ćemo krivičnu prijavu protiv njega.

U sličnom tonu slavi i predsjednik Srbije Aleksandar Vučić. Organizacije za ljudska prava iz Srbije pozivale su ga da podrži Rezoluciju. Nataša Kandić iz Fonda za humanitarno pravo ranije je navela za Radio Slobodna Evropa da se protivljenjem izglasavanju Srbija nalazi na pogrešnom putu, te da se poslije Drugog svjetskog rata nikada nije dogodilo nešto slično:
- Vidim posledice jačanja nacionalizma i ekstremnog nacionalizma u Srbiji - rekla je.

Dodik, Vučić i njihovi sateliti uporno guraju tezu kako je Njemačka zadnja koja može inicirati ovakve dokumente ili „držati nekome lekcije“ zbog njene uloge u svjetskim ratovima i žrtava iz Drugog svjetskog rata. Zaboravljaju pritom da je Bosna i Hercegovina nemjerljivo udaljena od politike i načina na koji se Njemačka „obračunala“ sa svojim zločinima i priznala svoju ulogu. 

U tom „obračunu“ Njemačka ruši Berlinski zid, a Milorad Dodik i vlasti RS-a postavljaju table na Vracama i organizuju skupove kako bi uvjerili vlastiti narod da „granice postoje“. 
 

Svjetski mediji izvještavaju o usvajanju Rezolucije, upozoravajući na je usvojena uprkos žestokom lobiranju Srbije protiv, te da je veliki broj država bio suzdržan zbog zabrinutosti kako će usvajanje uticati na odnose unutar BiH. 
Za HRT-ovu novinarku koja je izvještavala iz Njujorka jučer je ostvarena „diplomatska pobjeda Srbije“

- Rezoluciju su poduprle 84 države, manje no što se očekivalo i to ipak govori o diplomatskoj pobjedi Srbije uz pomoć potpore. Vidjeli smo, brojne države latinoameričke skupine i afričke skupine prepoznale su se u riječima srpskog predstavnika kako zapadne moćne zemlje kroje međunarodnu politiku po svojim aršinima.

Reakcije nakon usvajanja Rezolucije odnose se i na suzdržanost pojedinih zemalja. U FBiH je sa osudom dočekana suzdržanost Ujedinjenih Arapskih Emirata, uz kvalifikacije da se radi o licemjerju. Ista suzdržanost u Republici Srpskoj izazvala je zadovoljstvo jer su „čak i UAE shvatili da se radi o političkoj manipulaciji“, što predstavnik Emirata uopće nije izrekao tokom svog izlaganja. 

Kao jedna od sponzora, Hrvatska je pozdravila je usvajanje Rezolucije. Isto je učinila i Slovenija za koju je ovo „historijski trenutak“:
- Međunarodni sud je još 2007. utvrdio kako je u UN-ovoj zaštićenoj zoni u Srebrenici počinjen genocid, navodi se u saopštenju Ministarstva vanjskih poslova RH.

- Pohvaljujemo usvajanje Rezolucije. Za mir na Balkanu mora se priznati odgovornost Srbije i potrebni su dodatni napori da se počinitelji privedu pravdi - rekao je premijer Kosova Albin Kurti.

Američka ambasada u BiH navela je da je genocid u Srebrenici „neosporna činjenica".

- Rezolucija ne cilja nijednu državu članicu UN-a i ne dodjeljuje kolektivnu odgovornost nijednoj grupi ljudi. Kao što Rezolucija jasno kaže, svi imamo obavezu priznati činjenice, poučavati istinu, odati počast žrtvama, podržati napore da se žrtve pronađu i identificiraju, te kazneno goniti počinitelje. Ovi su koraci ključni za pomirenje.

Pred Haškim tribunalom je za genocid i druge zločine u Srebrenici osuđeno 18 osoba, izrečeno je pet doživotnih kazni i 219 godina zatvora. Među njima su bivši predsjednik Republike Srpske Radovan Karadžić i vrhovni zapovjednik Vojske RS-a Ratko Mladić. Sud BiH je osudio 14 osoba na ukupno 243 godine zatvora za genocid. Za ostale zločine u Srebrenici osuđeno je još 14 osoba na 223 godine zatvora.

Konačni nacrt rezolucije koji je usvojen u Generalnoj skupštini UN-a ima sedam tačaka:
– Odlučuje se da se 11. juli proglasi Međunarodnim danom sjećanja i obilježavanja genocida u Srebrenici 1995. godine;
– Bezrezervno osuđuje svako negiranje genocida u Srebrenici i poziva države članice na očuvanje utvrđenih činjenica, uključujući kroz obrazovne sustave razvijanjem odgovarajućih programa, također s ciljem sjećanja, sprječavanja negiranja i iskrivljavanja i pojavljivanja genocida u budućnosti. ;
– Također bezrezervno osuđuje radnje koje veličaju one koji su pred međunarodnim sudovima osuđeni za ratne zločine, zločine protiv čovječnosti i genocid, uključujući i odgovorne za genocid u Srebrenici;
– Ističe važnost dovršetka procesa pronalaska i identifikacije preostalih žrtava genocida u Srebrenici i dostojanstvenog ukopa, te poziva na nastavak procesuiranja počinitelja genocida u Srebrenici koji se još nisu suočili s pravdom;
– Poziva sve države da u potpunosti poštuju svoje obveze prema Konvenciji o sprječavanju i kažnjavanju zločina genocida, uz dužno poštovanje relevantnih odluka Međunarodnog suda;
– Zahtijeva od glavnog tajnika da osnuje informativni program pod nazivom “Genocid u Srebrenici i Ujedinjeni narodi”, čime će započeti aktivnosti za pripremu 30. godišnjice genocida 2025. godine;
– Poziva sve države članice Ujedinjenih naroda, druge međunarodne i regionalne organizacije i civilno društvo, uključujući nevladine organizacije, akademske institucije da obilježe Međunarodni dan, uključujući posebne komemoracije i aktivnosti za obilježavanje i odavanje počasti žrtvama genocida u Srebrenici 1995. kao i odgovarajuće edukativne aktivnosti i podizanje svijesti javnosti.

(zurnal.info)