Komisija vjeruje da će novi sporazum omogućiti značajne nove beneficije za građane i smiriti institucionalnu debatu. To će omogućiti Evropskoj uniji da se u potpunosti koncentriše na upravljanje neometanim izlaskom iz ekonomske i finansijske krize i pokretanje Strategije 2020. za zeleni razvoj.
"Lisabonskim ugovorom se građani stavljaju u središte evropskog projekta. Oduševljen sam što sada imamo odgovarajuće institucije da djelujemo kao i period stabilnosti, tako da možemo usmjeriti svu našu energiju da građanima dajemo ono što im je važno", kazao je ovim povodom predsjednik Evropske komisije José Manuel Barroso.
Lisabonski ugovor mijenja i dopunjuje važeće ugovore o EU i EZ ali ih on ne zamjenjuje. Njime će Unija dobiti zakonski okvir i neophodne instrumente za suočavanje s budućim izazovima i odgovaranje na zahtjeve građana.
Lisabonski ugovor će osigurati da građani Evrope izraze mišljenje i budu uključeni u odlučivanje o evropskim pitanjima i da se uvjere da su njihova temeljna prava utvrđena Poveljom.
Evropska unija će biti bolje opremljena da ispuni očekivanja u oblasti energetike, klimatskih promjena, prekograničnog kriminala i imigracija. Njen glas će također imati veću snagu na međunarodnoj sceni.
Među ključnim poboljšanjima su: demokratskija, otvorenija i odgovornija Unija, Evropski parlament i državni parlamenti će imati više udjela u procesu donošenja odluka unutar EU, a građani će imati pravo da znaju o čemu njihovi ministri odlučuju na nivou EU.
Svim građanima Evrope će se dati mogućnost da utiču na predložene EU zakone.
Ugovor omogućuje i dosljednije donošenje odluka o pitanju zakona i reda, a čime se EU daje veća sposobnost za borbu protiv kriminala, terorizma i trgovine ljudima te više prava za Evropljane– vrijednosti i ciljevi EU će biti jasnije utvrđeni nego prije, a Povelji o temeljnim ljudskim pravima će se dati isti pravni status kao i samim EU ugovorima.
Otvorena su nova radna mjesta u okviru napora da se bolje povežu različiti elementi evropske vanjske politike, kao što su diplomatija, sigurnost, trgovina i humanitarna pomoć.
Ova poboljšanja osposobljavaju Uniju da uvede promjene da učini da Evropljani budu sigurniji i prosperitetniji i da im pruži mogućnosti za oblikovanje globalizacije.
Lisabonski ugovor donosi i niz novih beneficija za evropske građane poput prava građana da od Komisije zahtijevaju da predloži novu inicijativu ("Evropska građanska inicijativa"), bolja zaštita građana putem novog statusa koji je dat Povelji o temeljnim ljudskim pravima, diplomatska i konzularna zaštita za sve EU građane koji putuju ili žive u inostranstvu, obostrana pomoć unutar Unije u slučaju prirodnih katastrofa ili katastrofa uzrokovanim ljudskim faktorom kao što su poplave i požari te nove mogućnosti u rješavanju problema prekograničnih posljedica energetske politike, civilne zaštite i borbe protiv ozbiljnih prekograničnih prijetnji po zdravlje.
Beneficije su i mogućnost zajedničke akcije u borbi protiv kriminalnih grupa koje krijumčare ljude preko granica.
Zajednička pravila kako bi se izbjegao "šoping azila" tj. slučajevi višestrukog traženja azila od različitih zemalja članica.
Poduzimanje aktivnosti za suzbijanje terorizma putem zamrzavanja imovine.
Demokratskiji pristup procesu donošenja odluka u EU (ojačana uloga Evropskog i državnih parlamenata) kao i mogućnost da se osigura hitna finansijska pomoć trećim zemljama, saopćeno je iz Evropske komisije.
Glavna novina Lisabonskog ugovora je formiranje mjesta stalnog predsjednika Evropskog vijeća, organa koji okuplja šefove država i vlada, koje je povjereno Belgijacu Hermanu Van Rompuyu na period od najmanje dvije i po godine.
Do sada se predsjedavanje EU-om prenosilo s jedne zemlje na drugu svakih šest mjeseci.
Britanka Catherine Ashton je u utorak postala visoka predstavnica za vanjske poslove.
Ona zamjenjuje Španca Javiera Solanu koji je bio 10 godina na čelu evropske diplomatije, ali će ona, u odnosu na njega, raspolagati pojačanim ovlastima i vlastitom diplomatskom službom s više hiljada dužnosnika.
(FENA)