Cijena propale evropske politike: Isporuka oružja bosanskim Srbima izaziva strah Evropske unije

Kupovina hiljada novih pušaka od strane policije bosanskih Srba izazvala je zabrinutost zbog namjera vlade pod vođstvom separatista i produbljivanja ruskog utjecaja u podijeljenoj i ekonomski depresivnoj naciji.

Pošiljka od 2.500 automatskih pušaka iz Srbije trebalo bi da stigne u dio Bosne kojeg vode Srbi u martu, nekoliko nedelja prije zakazanog otvaranja novog centra za obuku, u kojem se očekuje da će raditi ruski savjetnici.

Oružje stiže u vrijeme kada je dugoročna stabilnost u BiH upitna. Dejtonski mirovni sporazum okončao je bosanski sukob prije više od 22 godine, podijelivši zemlju na dva poluautonomna dela: Republiku Srpsku (RS) i muslimansko-hrvatsku federaciju. Dogovor je zaustavio ubistva, ali je stvorio sistem koji je nagrađivao etnički zasnovanu politiku. Nacionalističke partije imaju jak uticaj na moć u svojim zasebnim feudima, korupcija je velika, a zemlja ima najvišu zvaničnu stopu nezaposlenosti mladih u svijetu.

Ranije ovog mjeseca, Evropska komisija je predstavila novu strategiju za region, koja je ponudila put ka članstvu u EU na osnovu “zasluga”, ali je ostavila nejasno kako Bosna može prevazići svoje duboke strukturalne probleme.

Aktivisti srpskog civilnog društva, centralna bosanska vlada u Sarajevu i zapadne diplomate vjeruju da će separatistički lider bosanskih Srba, Milorad Dodik, iskoristiti novu teško naoružanu policijsku jedinicu kako bi utvrdio svoju poziciju i zastrašivao protivnike prije izbora u oktobru.

Na duži rok oni se plaše da bi se ta sila mogla koristiti za nastavak ciljeva Dodikove nezavisnosti, pod rizikom novog rata u regionu.

Rusija, koja vidi Dodika kao bedem protiv bosanskog članstva u NATO-u, pokazala je snažnu podršku srpskom separatisti, koji se od 2014. godine susreo sa Vladimirom Putinom najmanje šest puta.

SASVIM LEGITIMNO ORUŽJE

Dodik je u ponedjeljak potvrdio kupovinu oružja, o čemu je ranije pisao online magazin Žurnal sa sjedištem u Sarajevu, i rekao da će preduzeti dalje korake kako bi policiju naoružao za "borbu protiv terorizma".

"To je sasvim legitimna akcija i nemamo šta da sakrivamo", rekao je Dodik. "Već 20 godina nismo imali pravo opremiti policiju, i sada smo odlučili da to uradimo."

Visoki predstavnik međunarodne zajednice u Bosni, Valentin Inzko, izrazio je zabrinutost zbog pošiljke.

"Želio bih da zemlja ima što je manje moguće naoružanja. Ako jedna strana dobije ovu vrste oružja onda će i druga strana to željeti ", rekao je on.

Diplomati u Sarajevu naveli su da je i federalna policija nedavno kupila nekoliko stotina dugih cijevi, ali je većina policije u kantonima u Federaciji nosila samo pištolje.

Inzko je rekao da policija u njegovoj matičnoj Austriji ima samo 400 pušaka.

"Normalna policija ih ne treba", rekao je.

Srpski lider govorio je na dan kada je položio vijenac na spomenik ambasadoru Rusije pri UN-u, Vitaliju Čurkinu, koji je prije dvije godine stavio veto na rezoluciju Savjeta bezbjednosti koja bi osudila masakr u Srebrenici iz 1995. godine kao genocid.

Dodik je također održavao odnose sa “Noćnim vukovima”, ruskim motociklima koji su blisko povezani sa Putinom, a koji su pod američkim sankcijama zbog svoje paravojne uloge u sukobu u Ukrajini.

Istovremeno, na ulicama Banjaluke pojavili su se pripadnici paravojne grupe “Srbska čast” koje su obučavali Rusi.

"To je organizacija bijesnih snagatora koje Vlada koristi da prijeti i zastraši svoj narod", rekao je Aleksandar Trifunović, novinar, bosanski Srbin. "Međutim, ovaj put oni idu dalje od uobičajene predstave. Ovog puta se osjeti opasnost. "

MILIONSKI POLICIJSKI CENTAR

Srpski zvaničnici koji su se zalagali za teško naoružane policijske kontra-terorističke snage ukazuju na napad na policijsku stanicu RS u Zvorniku 2015. godine od strane 24-godišnjeg povratnika. Napadač Nerdin Ibrić ubio je srpskog policajca i ranio još dva prije nego što je ubijen. Ali njegovi motivi nisu bili jasni. Ibrićev otac je ubijen od strane srpske policije u prvim danima etničkog čišćenja koji su započeli rat 1992. godine. Međutim, pošto je, navodno, viknuo "Allahu Akbar", smatralo se da je teroristički napad.

Ovaj incident se od tada koristi kako bi se opravdala izgradnja policijskih snaga. Centar za obuku za borbu protiv terorizma, vrijedan četiri miliona američkih dolara, bi trebao biti otvoren u aprilu na mjestu nekadašnje vojne kasarne u Zalužanima kod Banjaluke.

Ministar unutrašnjih poslova RS Dragan Lukač potpisao je 2015. godine u Moskvi sporazum o saradnji koji je predviđao da ruski stručnjaci pružaju kontra-terorističku obuku u RS.

Srpski opozicioni aktivista, koji nije želio da bude imenovan, tvrdi da su ruski savjetnici već stigli na područje Banja Luke i da će i Zalužani i planirani novi teretni terminal na lokalnom aerodromu na kraju biti korišteni kao ruski "humanitarni centar ".

Za sličan centar u Nišu u Srbiji američke vlasti sumnjaju da služi kao čvorište za operacije ruske obavještajne službe, kao što je pokušaj državnog udara u Crnoj Gori u oktobru 2016. godine.

Zapadni diplomata u Bosni je rekao da do sada nije bilo "čvrstih dokaza" da su Rusi uspostavili slično čvorište u Bosni. "Ali posmatramo", dodao je diplomat.

Kurt Bassuener, stručnjak za BiH u Vijeću za politiku demokratizacije, rekao je da je povlačenjem stabilizacijskih snaga na samo 600 vojnika i odustajanje od poslijeratne inicijative za integraciju podijeljenih policijskih snaga u Bosni, EU ostavila vakuum koji će Rusija vjerovatno popuniti.

"Sve dok barijere za ulazak budu nepostojeće, mi ostavljamo otvorena vrata", rekao je Bassuener. "Još nije plaćena cijena te propale politike."

Tekst preuzet iz Guardiana

Oprema je redakcijska

(zurnal.info)