FRANZ FERDINAND JE ŽIV: Je li Gavrilo kriv za sve?

Knjigu je za Guardian analizirao Ian Thomson, a govoreći o uzročno-posljedičnim vezama u istoriji, piše kako knjiga govori o svijetu u kojem se ubistvo Franza Ferdinanda nikada nije ni dogodilo. Slijedom toga, ne bi izbio ni Prvi svjetski rat a osmanska, austro-ugarska i ruska imperije ne bi reagirale. Bez atentata u Sarajevu, njemačka agresija ne bi bila kažnjena u Versaillesu a Hitler ne bi imao razloga za reakciju. U konačnici, bez Hitlera, evropski Jevreji, teza je u knjizi, ne bi bili ubijani i primorani da traže spas u inostranstvu.

NAJUSPJEŠNIJI ATENTAT

U alternativnoj istoriji Richarda Lebowa, Franz Ferdinand 1916., nakon smrti njegovog ujaka Franza Josefa, biva okrunjen za cara a Habsburška monarhija pod Ferdinandovom vlašću ujedinila bi Srbe, Hrvate, Grke, Bugare, stanovnike Transilvanije, židove i ne-židove u kosmopolitsku Srednju Evropu.

Dvoglavi orao u ovom slučaju bio bi simbol tolerantnosti Monarhije dok je u stvarnom, historijskom svijetu, toleranciju uništila nacistička i sovjetska netrpeljivost.

Staljin je svojom ubojitom ideologijom uništio etničku raznolikost, a Lebow zaključuje kako bez Sarajeva i sukoba koji je uslijedio ne bi uslijedila ni Boljševička revolucija 1917. Rusija je 1914. vjerovatno bila spremna za revoluciju, ali Lebow želi da čitalac razmisli o tome šta bi se dogodilo bez  Staljinovog prisustva.

Dva svjetska rata nisu dovoljna da poprave štetu nastalu u Sarajevu 1914. godine, kada je preko noći poremećena evropska ravnoteža.

Gledano s jedne strane, ubistvo Franza Ferdinanda je najuspješniji atentat u modernoj istoriji, što je rezultiralo znatno proširenom državom kojom su upravljali Srbi, konačno rasformiranoj u jugoslovenskim ratovima 90-ih, smatra Lebow.

U Lebowoj, alternativnoj istoriji, izostanak atentata u Sarajevu sukob vodi u nepredviđenim pravcima. S jedne strane, nedostaje motiv Beča za neprijateljstvo prema Srbiji, pa je mir u Evropi održiv.

Također, Lebow naglašava da mali događaji mogu imati velike posljedice a krupni događaji ne moraju nužno imati i velike uzroke.

SLUČAJAN SLIJED DOGAĐAJA

Tako je u Sarajevu srpski atentator Gavrilo Princip pokrenuo "slučajan slijed događaja", koji je završio krvoprolićem kakvo svijet nikada nije vidio, a sam Princip nije mogao ni zamisliti.
U Prvom svjetskom ratu, po Lebowu, događaju koji je definisao 20. vijek, otrovni plin, glad, granate i automatsko oružje ubili su i ranili više od 35 miliona ljudi, vojnika i civila.

Malo ljudi vjerovalo je da će sukob biti tako dug, uzaludan i odnijeti toliko ljudskih života, smatra Lebow. Etničko čišćenje koje su Turci izveli nad Armencima u toku i nakon Prvog svjetskog rata nagovijestilo je  novo doba užasa i smanjenje individualne odgovornosti za to, smatra Lebow. Jednom kada ljude lišite ljudskosti, mnogo ih je lakše ubiti, svi budući diktatori su to shvatili.

Ian Thomson smatra kako je Lebow napisao oštar, iako mjestimično klišeiziran rad, u kojem će mnogi koje zanima Prvi svjetski rat uživati. Analizirajući mogućnosti svijeta bez sukoba, pružajući moguće odgovore na pitanja “šta ako”,  knjiga “Archduke Franz Ferdinand Lives!” poziva čitaoca na razmišljanje o novim i neočekivanim načinima na koji su stvari povezane – i o nepredvidljivosti istorije.

(zurnal.info)