Dok se na brani gomila otpad :„HE na Drini“ za reklamiranje putem sportskih klubova izdvajaju skoro 100.000 maraka
JEDINA SLOBODNA TERITORIJA

Istraga

Dok se na brani gomila otpad : „HE na Drini“ za reklamiranje putem sportskih klubova izdvajaju skoro 100.000 maraka

„Hidroelektrane na Drini“ potpisale ugovore ukupne vrijednosti 96.000 maraka bez PDV-a sa četiri sportska kluba za reklamiranje preduzeća. Istovremeno, dok otpad prijeti da ugrozi proizvodnju hidroelektrane, direktor Perišić izjavljuje da preduzeće ima samo jedno specijalizirano vozilo za otpad

„HE na Drini“ za reklamiranje putem sportskih klubova izdvajaju skoro 100.000 maraka

U posljednjim danima 2020. godine “Hidroelektrane na Drini” a.d. Višegrad potpisuju četiri ugovora vrijedna ukupno 96.000 maraka bez PDV-a, a za reklamiranje preduzeća putem sportskih klubova u narednih 12 mjeseci.

Ugovori vrijedni po 24.000 maraka potpisani su sa OK „HE na Drini“, KK „Varda-HE“, FK „Drina-HE“ i RK „Višegrad. Provedeni su pregovarački postupci bez objave obavještenja, a iz „HE na Drini“ pregovarali su samo s navedenim sportskim klubovima.


UDRUŽENJA GRAĐANA (NE) MOGU BITI PONUĐAČI


Podsjetimo na pojašnjenje koje su novinari Žurnala ranije dobili iz Agencije za javne nabavke BiH:

„Udruženja građana ne mogu biti ponuđači u određenom postupku javne nabavke, ukoliko nisu registrovana kod nadležnog suda kao posebna pravna lica za obavljanje privredne djelatnosti koja nije neposredno povezana s ostvarivanjem njihovih osnovnih statutarnih ciljeva i aktivnosti, a koja djelatnost je predmet konkretnog postupka javne nabavke.“

Dakle, udruženja građana u pravilu ne mogu biti ponuđači u postupcima javnih nabavki jer nemaju privredni karakter. Poznato je već da su sportski klubovi u našoj državi udruženja građana. Kao takvi, sportski klubovi ne mogu biti ponuđači u postupcima javnih nabavki.

Ipak, to ne sprečava „HE na Drini“ da preko javnih nabavki finansira sportske klubove. Istina, ulaganja u sport u našoj državi jesu mizerna. Međutim, finansiranje se ne bi trebalo vršiti putem javnih nabavki, posebno ako to onemogućava druge klubove da dobiju sredstva.

Naime, provedeni su pregovarački postupci bez objave obavještenja, a prema dostupnim informacijama, pregovaralo se samo s klubovima koji su dobili sredstva. Kao uvjet za primjenu ovog postupka, navodi se član zakona u kojem se kaže da je primjena ovog postupka opravdana „kada se iz suštinskih, dokazivih tehničkih ili umjetničkih razloga, ili iz razloga koji se odnose na zaštitu ekskluzivnih prava, ugovor može dodijeliti samo određenom dobavljaču“.

Nejasno je o kakvim konkretno razlozima ili ekskluzivnim pravima je riječ. U svakom slučaju, nije proveden drugi, transparentniji postupak javne nabavke koji bi i drugim sportskim klubovima omogućio da se prijave i tako pokušaju dobiti sredstva. Dakle, čak i ako ignorišemo stav Agencije za javne nabavke BiH da udruženja građana ne mogu biti ponuđači u postupcima javnih nabavki, jasno je kako je ova nabavka sporna i zbog izbora postupka javne nabavke.

Ovo nije prvi put da „HE na Drini“ na ovakav način daje sredstva sportskim klubovima. Tako je 2019. godine dodijeljeno po 24.000 maraka sportskim klubovima OK „HE na Drini“, KK „Varda-HE“ i FK „Drina-HE“, a na isti način sredstva su sportskim klubovima dodjeljivana i 2018, 2017, 2016...


ODBRANA OD OTPADA S JEDNIM VOZILOM


S druge strane, mediji su u posljednje vrijeme intenzivno izvještavali o tome kako otpad prijeti da ugrozi proizvodnju hidroelektrane, jer je na krunu brane u Višegradu pristiglo oko četiri hiljade kubika plutajućeg otpada.

 


 

Ovaj dugogodišnji problem sigurno nije problem kojeg rukovodstvo i radnici „HE na Drini“ mogu sami riješiti. Iako su se i susjedne zemlje obavezale da će se u skorijem roku riješiti ovo pitanje, to se još uvijek nije desilo. Istina, Elektroprivreda Srbije uskočila je u pomoć i pomogla da se ukloni otpad nakon što je nedavno pukla lančanica, zbog čega je plutajući otpad došao na samu krunu brane.

Direktor Nedeljko Perišić kazao je kako preduzeće ima jedno specijalizirano vozilo za otpad i da je oko 20 ljudi angažovano na izvlačenju otpada iz rijeke.

Očigledno, riječ je o velikom problemu. Upravo zbog toga čudi odluka da se svih ovih godina izdvaja na desetine, pa i stotine hiljada maraka na reklamiranje. Umjesto toga, sredstva su se mogla preusmjeriti na nabavku, naprimjer, novih specijaliziranih vozila kako bi se ubrzalo vađenje i odvoz smeća iz rijeke. Tako bi se, donekle, smanjila opasnost koju predstavlja plutajući otpad, kako po rad hidroelektrane, tako i u ekološkom smislu.

Do kompletiranja teksta nismo dobili odgovore iz „HE na Drini“. Zanimalo nas je kako je izvršen izbor sportskih klubova s kojima su potpisani ugovori, zašto je odabran pregovarački postupak bez objave obavještenja, zašto smatraju da je bitno da se preduzeće reklamira na navedeni način, da li im je poznat stav Agencije za javne nabavke BiH u vezi s udruženjima građana...

Bitno je reći kako ovo nije jedini ugovorni organ koji putem javnih nabavki daje sredstva sportskim klubovima. Žurnal je pisao kako Elektroprivreda HZHB, preko privatnih firmi, finansira nogometne klubove „Zrinjski“ i „Široki Brijeg“.

Kako rekosmo, sredstva koja se ulažu u sport u BiH jesu mizerna. Međutim, to ne opravdava finansiranje klubova preko javnih nabavki. Umjesto toga, mogu se, naprimjer, donijeti posebne odluke o odobrenju donacija sportskim klubovima na osnovu ostvarene dobiti.

U međuvremenu, Agencija za javne nabavke BiH, i pored svog stava da udruženja građana u pravilu ne mogu biti ponuđači u postupcima javnih nabavki, ne radi skoro ništa kako bi se problem riješio.

Podsjetimo se na izjavu Mervana Miraščije iz Fonda za otvoreno društvo BiH koju je nedavno dao za Žurnal:

„Ako Agencija za javne nabavke BiH stoji iza svoga stava, zašto nije koristila nadležnosti monitoringa postupaka javnih nabavki i obustavljala navedene i brojne druge nabavke reklamiranja javnih preduzeća i institucija u BiH, u kojima su se kao punuđači pojavljivali sportski klubovi i slična udruženja?“

(zurnal.info)