Krenemo li od teorije da je čovjek tzv. zoon politikon, odnosno državno biće, kao i da postoji uzajamni dogovor države i tog čovjeka po kom je država dužna tom čovjeku obezbjediti slobodu djelovanja, stvoriti mu okvir koji mu jamči sigurnost, a sa druge strane taj čovjek se stavlja u službu države po potrebi i ako sagledamo ovaj naš Balkan onda teorije odmah bacimo u vodu. Ali kako ne bi baš bez ikakvih argumenata to učinili potrudili smo se da vam obezbjedimo gosta koji će, uglavnom, potvrditi rečeno.
U 147. KUPEK-u ugostili smo Igora Štiksa, autora knjige „Državljanin, građanin, neprijatelj, stranac“. U podnaslovu stoji: „Jedna povijest Jugoslavije i postjugoslavenskih država“.
Igor Štiks je već bio gost u KUPEK-u i to onom 87. po redu. Tad smo ga ugostili svega mjesec dana nakon bunta koji se širio bh. gradovima. Pričali smo o romanu „Elijahova stolica“ i pokušali junake ratnog Sarajeva staviti u taj kontekst bunta.
U ovom KUPEK-u ponovno smo pričali i o jednom romanu, koji je istina još u nastajanju, jer trenutno postoji samo kao dramski tekst. Riječ je o tekstu „Brašno u venama“ koji već više od godinu dana igra u Sarajevskom ratnom teatru (SARTR), a koji se bavi jednom obitelji unazad sto godina. Jedna balkanska obitelj u to vrijeme možda je ostala u istom gradu, ali je promijenila četiri, pet država, nekoliko državnih uređenja...
O tome Štiks detaljnije piše u onom svom akademskom uratku „Državljanin, građanin, neprijatelj, stranac“. Knjiga je to o tome tko je isključen, tko uključen, o našoj povijesti kroz prizmu državljanstva kao pravne političke kategorije koja omogućuje status pojedincima ali i građanima koji stvaraju i rastvaraju svoje političke zajednice.
Knjiga kao da je namjerno tempirana i plasirana u aktualni trenutak u Hrvatskoj kad se bude proustaški sentimenti i već je shvaćena kao provokacija, mada, ruku na srce, kad god da je izašla bio bi aktualni trenutak i bila bi shvaćena kao provokacija.
Pričali smo sa Štiksom o svemu tome, o aktualnom stanju u kulturi, probali smo odgovoriti da li je na ovim našim prostorima ikad postojao onaj zdrav odnos države i građanina, kao uzajamno koristan ili je riječ bilo u pukom iskorištavanju.
Knjiga se idealno uklapa i u aktualni evropski kontekst i, kako kaže Štiks, i dramski i akademski tekst predstavljaju našu verziju „Sto godina samoće“, kroz koju se konstantno nameće jedno ključno pitanje: „Tko ste vi?“
Ako sa sigurnošću znate odgovor onda ova emisija nije za vas. Ukoliko, pak, niste sigurni tko ste i kako ste, do vraga, dospjeli u ovo prkno svijeta onda nam se pridružite na našem mixcloud kanalu, poslušajte 147. KUPEK
(zurnal.info)