U utorak 24. novembra Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH odlučivat će o izboru članova Ureda za razmatranje žalbi BiH – Sarajevo.
Žurnal je već pisao o tome kako je Predstavnički dom usvojio prijedlog Zajedničke komisije za imenovanje i uputio ga u daljnju parlamentarnu proceduru. Predložena su tri člana iz reda stručnjaka upravnog prava: Siniša Tešanović, Marko Kolobarić i Adin Kondžić. Iz reda stručnjaka u oblasti izvođenja radova, javnih nabavki, saobraćaja i strateškog poslovnog upravljanja, imenovane su Nikolina Selak, Sanela Salihović i Jelena Račić. Iako je kao sedma kandidatkinja predožena Minja Šantić, ona je 15 minuta prije rasprave u Predstavničkom domu – odustala.
Šantićeva je bila prijedlog iz reda Ostalih, ali Komisija nije imala dokaz da se tako izjašnjavala i ranije u Uredu za razmatranje žalbi, gdje je radila. Iz URŽ-a su odbili Komisiji dati informaciju o tome, pravdajući to zaštitom ličnih podataka. Ali to što nisu imali dokaze o njenoj pripadnosti, Komisiju nije navelo da odbace njenu prijavu.
Nakon odustajanja, Komisija predlaže poništavanje konkursa za sedmog člana, što je suprotno zakonu. Rješenje u ovom slučaju je ili poništenje konkursa ili vraćanje na ponovno ocjenjivanje sa jasno utvrđenim činjenicama koje su predviđene i u konkursnoj proceduri.
Članovi Komisije su: Adil Osmanović (predsjedavajući), Snežana Novaković-Bursać, Predrag Kožul, Lazar Prodanović, Marina Pendeš i Asim Sarajlić.
KOGA JE KONSULTOVAO OSMANOVIĆ
Iako je Zajednička komisija primila više pritužbi (anonimnih ali i potpisanih, na konkursnu proceduru i izbor članova), nijedna nije izazvala konkretnu reakciju.
Predsjedavajući Komisije koja je odlučivala o izboru Adil Osmanović, u razgovoru za Žurnal, rekao je kako je Komisija u namjeri da razjasni pristigle primjedbe i prijave konsultovala sekretare oba doma Parlamenta BiH:
- Tumačenje nekih pravnih odredbi i nedoumica dobili smo od sekretara domova naroda – rekao je Osmanović za Žurnal. Komisija je nakon tih tumačenja zaključila da nema pravnih prepreka za izbor.
Sekretare domova naroda pitali smo da li je tačno da je Komisija od njih tražila mišljenje u vezi sa konkursnom procedurom i izborom članova.
Sekretar Predstavničkog doma Marin Vukoja i sekretarka Doma naroda Gordana Živković odgovorili su identično: Komisija za izbor uopće nije tražila mišljenje od stručnih službi Parlamenta, nijednog doma.
Adil Osmanović obmanuo je novinare Žurnala.
IZBOR BEZ DOKAZA
Prije izbora kandidata, odmah po raspisivanju konkursa, reagovala je i predsjedavajuća Ureda za žalbe Željka Klobučar, ali na svoj dopis nije dobila odgovor. Njene primjedbe odnosile su se na uslove konkursa, jer njime nisu definisani dokazi kojima se utvrđuje stručnost eksperata iz oblasti javnih nabavki, ali ni nacionalna pripadnost za sedmog kandidata/odnosno dokazi kojima potvrđuje tu pripadnost.
Kako Komisija nije reagovala na brojne pritužbe koje su pratile ovo imenovanje, 11. novembra o svemu su obaviješteni pedsjedavajući Predstavničkog i Doma naroda, Institucija Ombudsmana u BiH i Delegacija Evropske komisije u BiH.
Prema informacijama Žurnala, Saša Radojičić, kandidat za člana URŽ-a iz reda nacionalnih manjina/ostalih poslao je na navedene adrese žalbu na postupanje i donesene odluke Predstavničkog doma, navodeći da su posljedica nezakonitog i diskriminirajućeg rada Komisije:
- Tačno je, predmet je formiran i pokrenut je postupak kod ombudsmena za ljudska prava – kaže Radojičić za Žurnal.
U žalbi upozorava da je imenovanje članice iz reda Ostalih nezakonito, te da se ne može poništiti samo dio konkursa. Radojičić u žalbi pita zašto nije izabran naredni kandidat sa liste. Umjesto toga, Komisija je dezavuisala Predstavnički dom, koji je posljedično donio neodrživu, pravno neutemeljenu i diskriminirajuću odluku i zaključak.
Ali kako odabrati sljedećeg kada liste uspješnih kandidata nije ni bilo?
ŽALBE U NAJAVI
Neki od prijavljenih na ovaj konkurs za Žurnal svjedoče kako nikada nisu dobili listu, niti rezultate izbora. Vjerovatno se čeka da prijedlog bude usvojen i u Domu naroda, pa da mogućnost opoziva članova bude malo vjerovatna.
Komisija je, dakle, sa više strana upozoravana da konkursna procedura nije vođena transparentno i po zakonu, jer nije ustanovljena stručnost koja je tražena u konkursu, niti je utvrdila nacionalnu pripadnost kandidata. Zatim nije uvtrđena ni lista uspješnih kandidata, niti je dostavljena učesnicima konkursa. Zbog toga je, navodi se u prijavama, došlo do grubih povreda zakona i jedino logično rješenje je ili poništenje konkursa ili vraćanje na ponovno ocjenjivanje sa jasno utvrđenim činjenicama koje su predviđene i u konkursnoj proceduri.
Pisali smo i o nepravilnostima sa brojem mandata za neke od predloženih kandidata: jednoj od predloženih članica (Nikolini Silak) ovo bi bio treći mandat u Uredu, što je u suprotnosti sa Zakonom o javnim nabavkama koji dopušta samo dva uzastopna mandata.
Za komisiju je to bio zakonit izbor jer je u prvom mandatu ona izabrana po tada važećem Zakonu o javnim nabavkama koji nije ograničavao broj mandata, a već u narednom mandatu po Zakonu o javnim nabavkama koji je donesen 2014. i prema kojem je dozvoljen samo jedan reizbor.
To tumačenje dobili su od sekretara domova naroda u Parlamentu BiH, tvrdio je nedavno Adil Osmanović:
- Novi zakon stupio je na snagu u maju 2014. i od tada se njoj počinju brojati mandati.
Napisali smo već, sekretari ipak tvrde da mišljenje nije ni traženo.
Komisija je ostala nijema na brojne navedene nepravilnosti i nakon Predstavničkog doma, prijedlog imenovanja u utorak ide u Dom naroda. Godišnje se u BiH na javne nabavke potroši oko tri milijarde KM. Sjednica Doma naroda pokazat će da li će imenovanja u ovom itekako važnom tijelu biti podržana na najvišem zakonodavnom nivou u državi.
(zurnal.info)