Dok se na Sutjesci priprema i treća MHE: Inspekcija čeka mjesec dana da posjeti uništenu rijeku

Bitka na Sutjesci, jedna od odlučujućih bitaka protiv njemačkih snaga u Drugom svjetskom ratu na području bivše Jugoslavije, desila se prije više od osam decenija. Poslednje desetljeće traje „Bitka za Sutjesku“, kako je nazvan i protest u mjestu Sastavci, održan u prošlu subotu, sa kojeg su mještanti tog kraja i ekološki aktivisti zatražili hitno obustavljanje gradnje mini-hidroelektrana na rijekama Jabušnica i Sutjeska, zbog ogromne štete koju ta gradnja ima na životnu sredinu i ugrožava i Nacionalni park „Sutjeska“.

Izgradnja MHE rijeku Sutjesku, kojom se Javna ustanova „Vode Srpske“ dičila kao „biserom Evrope“, kao i njenu pritoku Jabušnicu, pretvara u mulj i blato. „Ne bacajte bisere pred svinje“, poruka je koja ne dopire do institucija Republike Srpske, koje su omogućile da se uništava rijeka Sutjeska i njene pritoke, a posljedično i Nacionalni park „Sutjeska“, bez obzira što iza svega stoje vrlo sumnjive dozvole i poslovi na gradnji tri MHE na tom području. Profit će ostvariti samo pojedinci, jer je već dokazano da gradnja mini-hidroelektrana ne donosi apsolutno nikakvu korist društvu, o čemu govori i podatak da je 119 malih hidroelektrana izgrađenih u Bosni i Hercegovine u 2021. godini proizvelo tek 2,54 posto od ukupno proizvedene električne energije.

„Mi i mještani tog područja tražimo da se odmah obustave radovi i da na lice mjesta izađe inspekcija, da utvrdi štetu koja je već evidentna. Za nas bilo alarmantan način na koji se vrše radovi. Pod parolom ’uređenja korita’ bageri su devastirali rijeku i iz nje vade šljunak za potrebe gradnje dvije MHE na rijeci Jabušnici“, rekao je za Žurnal Vladimir Topić iz Centra za životnu sredinu Banjaluka.

INSPEKCIJA DOLAZI ZA MJESEC DANA

On je pojasnio da je ista firma, koja gradi MHE na rijeci Jabušnici, na ušću te rijeke u Sutjesku vadi šljunak, ističući da su „Vode Srpske“ nalogodavac radova na navodnom „uređenju“ obale i riječnog korita.

Preduzeće „Grande-Trivić“ iz Laktaša na Sastavcima vadi materijal iz rijeke Sutjeske, a posao plaćaju „Vode Srpske“. Izvađeni materijal završava na gradilištu MHE “Jabušnica S-J-2”, čime ekološka katastrofa poprima sve veće razmjere.

 „Mi smo uputili dopis inspekciji za hitan izlazak na teren i utvrđivanje činjeničnog stanja i načina rada. Zašto se to radi? Otkrili smo da je uzvodno od tog mjesta planirana i treća MHE, na rijeci Sutjesci, a na sastavcima dvije rijeke (Jabušnice i Sutjeske) vrši se dislokacija tog materijala. Već sada je rijeka devastirana i ovaj način radova ne može da odgovara nikakvim dozvolama koju su izdate firmi koja vrši radove. Zato smo uputili dopis inspekciji da hitno izađe na teren“, naveo je Topić.

Inspektoratu RS se očigledno ne žuri, a iz Područnog centra Trebinje Žurnalu su potvrdili da iz centrale u Banjaluci još nisu dobili nalog da izađu na teren. Pojasnili su da postoji birokratska procedura, prema kojoj glavni republički vodni inspektor dostavlja vodnom inspektoru, u ovom slučaju u Područnom odjeljenju Trebinje, mjesečni plan rada i kontrola, a onda se u područnim jedinicama pravi detaljan plan u skladu sa raspoloživim resursima.

„Ako u Inspektorat dođu bili kakve predstavke, podneseni zahtjevi elektronskim putem ili na drugi način, anonimno ili lica sa izjašnjenjem, ja od svog glavnog inspektora elektronskim putem, kroz program, dobijem tu predstavku i onda sam dužan da u roku od 30 dana izađem na lice mjesta, izvršim vanrednu inspekciju kontrolu i sačinim zapisnik“, rekao je Žurnalu vodni inspektor iz Područne jedinice Trebinje.

Na naše pitanje da li je od Inspektorata u Banjaluci dobio nalog za hitni izlazak na mjesto gradnje MHE u Sastavcima, inspektor je odgovorio: „Ne, ne, ne, nisam“.

„Ako je njihov odgovor da imaju rok od mjesec dana da izađu na teren, to je poražavajuće. Za mjesec dana ova rijeka može da pretrpi uništavanje do neprepoznavanja. Sada je već napravljena velika šteta, za mjesec dana ta šteta će biti nemjerljivo veća“, ocijenio je Topić iz Centra za životnu sredinu Banjaluka.

Ističe da nije prvi put da inspekcijski organi tako rade, čekaju mjesec dana, na kraju izađu na lice mjesta i „odokativnim“ metodama procjenjuju stanje na terenu.

„Inspektorat RS ima takvu praksu. U februaru smo im slali dopise u vezi sa situacijom oko rudnika Medna i zagađenjem rijeke Sane i nikada nismo dobili konkretan odgovor. Njihova ažurnost je nikakva. Zagađenje Neretve ispod hidroelektrane ’Ulog’ takođe je katastrofalno. Izašli su nakon mjesec dana od našeg zahtjeva i nisu naložili nikakve mjere da se riješe posljedice po zagađenje rijeke. Uz to, moraju se provjeriti dozvole firmama koje su investitori i graditelji MHE, jer te dozvole nisu mjerodavne i ne predstavljaju pravu sliku na terenu i ono što se radi“, naglašava Topić.

On je najavio da će Centar za životnu sredinu Banjaluka podnijeti tužbe u vezi sa izdatim dozvolama i načinom gradnje, dok će lokalno stanovništvo podnijeti krivične prijave protiv izvođača radova i onih koji ne vrše inspekcijski nadzor onako kako bi to morali da rade.

„Bitka za Sutjesku“ traje još od 2006. godine, kada su lokalno stanovništvo i nevladine organizacije udružili protiv izgradnje MHE na samoj granici Nacionalnog parka „Sutjeska“. Okružni sud u Banjaluci je 2021. godine presudio u korist Centra za životnu sredinu, poništivši rešenja o odobravanju studija uticaja na životnu sredinu za te projekte.

KO JE INVESTITOR?

Uprkos sudskoj presudi investitor, „Hydroenergy“ d.o.o. Gacko, firma koja pripada austrijskoj kompaniji „GLA Holding“, a čiji je vlasnik državljanin Austrije porijeklom iz Srbije, Vladimir Vuković, nastavila je radove. Prema podacima poslovnog portala Akta.ba, gatački „Hydroenergy“ ima samo jednog zaposlenog, a firma je u prošloj godini imala ukupan prihod od svega 20.545 konvertibilnih maraka.

U avgustu prošle godine osnovana je i firma „Hydroenergy“ d.o.o. Laktaši, koja takođe pripada austrijskoj kompaniji „GLA Holding“. Ona je navedena kao investitor izgradnje MHE na Jabušnici.

Iz Inspektorata RS su ranije tvrdili da investitor ima sve potrebne dozvole Ministarstva prostornog uređenja, građevinarstva i ekologije RS, koje je u aprilu prošle godine obnovilo ekološku dozvolu kompaniji "Hydroenergy", uz, kako su naveli, poštovanje strogih mjera zaštite životne sredine kojih se ta kompanija mora pridržavati tokom izgradnje hidreoelektrana. Iz ovog ministarstva sada svu odgovornost prebacuju na Inspektorat RS, koji treba da utvrditi da li su prekršene mjere iz ekološke dozvole. Pitanje je, međutim, kako su izdate ekološke dozvole za gradnju MHE bez valjanog prostornog plana za Nacionalni plan „Sutjeska“, budući da je poslednji istekao još 2000. godine.

Prije tri godine Narodna skupština RS je usvojila i Deklaraciju o zaštiti rijeka na području ovog bh. entiteta, nalažući Vladi RS i resornom ministarstvu da preispitaju i analiziraju sve zaključene ugovore od dodjeli koncesija za izgradnju i korištenje hidroelektrana od 2005. do 2020. godine, kao ukidanje svih vrsta poticaja za te štetne projekte. Ne postoje informacije da je entitetska vlada išta od toga uradila, što potvrđuje i slučaj rijeke Sutjeske i njenih pritoka.

Posebna priča je investitor izgradnje MHE na granici s Nacionalnim parkom „Sutjeska“, koji obuhvata šire područje sliva te rijeke, uključujući strogo zaštićeni rezervat – prašumu Perućicu i dijelove planina Maglić i Volujak. Pojedini mediji u Srbiji su Vladimira Vukovića, vlasnika austrijske kompanije „GLA Holding“, u čijem sastavu su i gatačke i laktaške firme „Hydroenergy“, dovodili u vezu sa mešetaranjem u vezi sa priređivanjem igara na sreću na području Republike Srpske (zajedno sa Lutrijom RS), kao i u Albaniji i Sjevernoj Makedoniji.

Istakli su da je riječ o nekadašnjem vlasniku lanca kladionica "Astra sports", za koga se u javnosti spekuliše da se odavno bavi sumnjivim radnjama u ime austrijske kompanije "Novomatik".

Vukovićevim glavnim partnerima, prema pisanju medija, smatraju se austrijski advokat Tomas Kepert iz Beča i Vermer Halas, sa kojim je u mnogim "poslovnim kombinacijama i projektima" u Republici Srpskoj. Bave se, između ostalog, trgovinom strujom, nekretninama, investicionim ulaganjima…U Banjaluci su vlasnici firmi “Imoninvest“ d.o.o. i “Axel“ d.o.o., ali nije rijedak slučaj ni da po nekim završenim poslovima jednostavno izbrišu firmu iz registra RS, što se desilo sa „GLA Holding Gmbh“, koja je imala sjedište u Banjaluci.

Prema pisanju medija, pipci koje je po regionu pružio ovaj austrijski dvojac, predstavljuju sponu sa austrijskom elitom, pa se uz njihovu pomoć u ovom dijelu Evrope završavaju i mnogi veoma bitni i unosni poslovi, poput međunarodne trgovine strujom, koji se obavljaju posredstvom njihovih firmi u Tuzli, Mostaru, Banjaluci, Sarajevu...

(zurnal.info)