KADA BIH RAZVIJA MALU PRIVREDU: Ko je uzeo 42 miliona KM!?

Za razvoj malih i srednjih preduzeća (MSP) u Federaciji Bosne i Hercegovine, iz federalnog je budžeta od 2004. do 2011. godine potrošeno 42 miliona KM, ali u specijalnoj analizi Ureda za reviziju institucija Federacije BiH nema pokazatelja da je bilo posebnog efekta, niti je posve jasno gdje je novac završio!

Vladinim Programom  mjera razvoja male privrede 2010.-  2012. i Projektom "Razvoj malog i srednjeg poduzetništva u  FBiH", bilo je predviđeno provođenje 74 mjere, a krajnji cilj bio je smanjenje administrativnih prepreka za pokretanje biznisa. Program je osmišljen i za bolju promociju poduzetništva, uspostavu i  jačanje mreže razvojnih ustanova, finansijsku podršku, stručno usavršavanje osoblja, jačanje poslovne infrastrukture, tehnološki razvitak, poticanje ciljnih grupa u poduzetništvu.

Međutim, revizijom učinka projekta "Podrška razvoju malog i srednjeg poduzetništva u FBiH", koju je uradio Ured za reviziju institucija FBiH, ispostavilo se da je od 74 mjere  realizirano tek 34!  

Po indeksu  pokretanja poslovanja, Bosna i Hercegovina je u 2011. godini bila na 160. mjestu od 183 analizirane zemlje, što predstavlja nazadak od tri pozicije u odnosu na 2010. godinu, konstatirali su javni revizori.

MANJE NOVIH FIRMI I VIŠE "RADA NA CRNO"

Analiza je pokazala i slabe pomake u oblasti poreske politike. Firme u BiH za razne poreze i takse godišnje plaćaju 23 posto od profita i za sve obaveze moraju izvršiti čak 51 transakciju, što je rangiralo našu zemlju 2011. godine na  127 mjesto od 183 analizirane ekonomije.

Posmatrajući ukupni indeks lakoće poslovanja „The Ease of Doing Bussines Index“ (EDBI), BiH se u 2011. godini nalazila na 110. mjestu što je nepromijenjen rang u odnosu na 2010-tu. Međutim, posmatrajući period posljednjih pet godina taj je rang lošiji za čak osam pozicija. 

Od deset oblasti koje čine ukupan indeks lakoće poslovanja došlo je do pogoršanja uvjeta za pokretanje biznisa, za mogućnost kreditiranja, zaštitu investitora, u poreskoj politici, a povećan je i procenat ugašenih firmi.

Prema podacima GEM istraživanja (Global Entrepreneurship Monitor) za 2011. godinu, zajedno sa Srbijom, Bosna i Hercegovina ima najniži ukupni rezultat Globalnog indeksa poduzetništva (0,18) u odnosu na zemlje iz regiona. 

Rezultati istog istraživanja pokazuju da je prekid poslovanja u BiH među najvećima u svijetu. Tako je u svjetskom GEM izvještaju za 2011. godinu, BiH navedena kao negativan primjer motivacije za pokretanje biznisa. Razlozi za prekid poslovanja u BiH najčešće su neprofitabilnost biznisa i  problemi finansiranja.

Stručnjaci koji su učestvovali u ovim istraživanjima smatraju da, kad je riječ o  otvaranju  novih firmi, najveću prepreku predstavljaju postojeći zakoni.
Period registracije preduzeća i dalje je predug (42 dana), dugo se čeka i na  potrebne dozvole, a istraživanja su pokazala da je glavni krivac za to glomazna, spora, i komplikovana administracija.

Prema postojećim zakonima koji uređuju poresku i socijalnu politiku, firme plaćaju visoke poreze, takse, i naknade, posebno poreze i doprinose na plate. Nadalje, nema podrške vlasti kako bi se osigurao rast i opstanak već postojećih firmi.

Poduzetnici smatraju da su poreska i socijalna politika destimulativne za poslovanje, i osnovni su uzroci poslovanja u „sivoj zoni".

Iako je planom razvoja poduzetništva u Federaciji bilo predviđeno ulaganje u manje razvijene kantone, dogodilo se zapravo suprotno. Najviše je novca otišlo u Zeničko-dobojski kanton, Hercegovačko-neretvanski, te Tuzlanski i Sarajevski kanton.

Transparentnost i saradnja Ministarstva razvoja, poduzetništva i obrta FBiH sa subjektima MSP i njihovim udruženjima, privrednim komorama i akademskom zajednicom u planiranju poticaja nedovoljna je, smatraju revizori.

Prema  izjavama poduzetnika, Ministarstvo u proteklom periodu nije imalo praksu da sarađuje s njima kad planiraju poticaje. Poduzetnici su čak samoinicijativno uputili prijedlog Ministarstvu za poboljšanje saradnje s akterima lokalnog i regionalnog razvoja i poboljšanje programa utroška sredstava za poticaje.

U Asocijaciji poslodavaca BiH, revizorima su također kazali da nije bilo poziva iz Ministarstva na bilo kakvu saradnju kad je o poticajima riječ.

Ministarstvo određeni iznos novca (interventna rezerva) godišnje dodjeljuje i kao poticajna sredstva a da se pri tome izbor korisnika ne vrši  putem javnog konkursa.

Revizori su posebno upozorili na netransparentnost kod ovih slučajeva, s obzirom na to da se pozivi ne objavljuju u sredstvima javnog informisanja, pa je nejasno na koji način potencijalni korisnici dobiju informacije o mogućnosti apliciranja za grant, i po kojim kriterijima Ministarstvo vrši odabir korisnika, odnosno utvrđuje iznose poticaja.

(zurnal.info)