Više od 800 tisuća maraka je leglo na račun Grada Bihaća pet dana uoči izbora. Uplatila je jedna privatna tvrtka, po osnovu dospjelih obveza prema gradu. Tako je novca u gradskoj blagajni bilo dovoljno da se isplati plaća zaposlenima u javnoj upravi koji su zadnju plaću primili tek za 6. mjesec.
Međutim, gradonačelnik na odlasku Emdžad Galijašević imao je svoju računicu - uplatiti taj novac hrvatskoj tvrtki "Aquaterm", koja je, po za njih povoljnim okolnostima - nakon 2/3 urađenoga, izašla iz ugovora "teškog" 11 milijuna maraka. Bez pravnih posljedica. Projekt odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda, poznatiji kao KFW-ov, jer je ta banka, uz potporu njemačke vlade, dala većinu od 40 milijuna bespovratnih sredstava - postao je tako, uz najveći projekt ove vrste u BiH, i najveća bihaćka sramota. Za sad.
«Znamo da izvođač nije u mogućnosti - ako je sa strane Grada Bihaća sve urađeno kako je ugovoreno - da raskine ugovor bez penala i bez posljedica», kaže Željko Mirković, kantonalni zastupnik SDP-a i bivši vijećnik GV Bihaća.
Bihaću je ostalo 3,7 milijuna neizvršenih radova, a k tomu i gubitak jamstva za one već izvedene. A novca je bilo u blagajni, i to namjenski doznačenoga na račun Grada preko računa Federalnog fonda za okoliš. Gdje je i kako preusmjeren, to će tek trebati opravdati. Kao i troškove koji su uslijedili.
«Novi ponuđač je taj isti posao ponudio sad za 4,6 milijuna maraka, znači već 730 hiljada će Grad praktički morati više izdvojiti za realizaciju tog projekta, plus 1 milijun koji je izvađen iz prethodne situacije, u pitanju je asfaltiranje, tako da praktično taj raskid ugovora već sad košta grad 1,7 milijuna maraka», ističe Mirković.
Sporna je i prodaja zemljišta na kojem je nekad bila poslovna zgrada Komrada d.d. u strogom središtu Bihaća.
«To je sve općenarodna imovina. Prodavanje Agramu koji u svakom slučaju da se počeo graditi i nema zastoja kod njih, oni imaju ispravnu papirologiju, ali sve je ispred sumnjivo, dok je došlo do momenta izdavanja odobrena za građenje, bilo je problema. Gradski vijećnici su najmanje krivi kad je u pitanju zemljište Komrada i uklanjanje upravne zgrade Komrada. Direktor Komrada je to predložio svom društvu i oni su izglasali da se ta ukloni - ja kao gradski vijećnik a ni ostale moje kolege ne osjećamo odgovornost prema tome», navodi Nijaz Čaušević (NDI), donedavni član Kluba SDA u GV Bihaća.
Mirković tvrdi kako je rušenjem te zgrade ta nekretnina izgubila na vrijednosti za milijun KM: «U konačnici je prodano to za 150.000 KM. Znači, tu se već izgubio milijun».
Dalje, za više od milijun maraka prodani su i zemljište prethodno isknjiženo od Komrada, i susjedne, ukupno 4 puta veće parcele, parking i zelena površina, o čijoj prenamjeni u građevinsko zemljište - vijećnici također nisu odlučivali.
«Javnu raspravu može zakazati samo Gradsko vijeće, nitko drugi, a ona je već bila završena, znali su se gabariti u kojem se može graditi taj projekt, međutim došlo je kasnije do promjene, pod kakvim okolnostima, ja mislim da je to sad predmet istraga, ne bih sad o tome», ističe Mirković.
Nisu željeli ni u Kantonalnom tužiteljstvu, po čijem je nalogu krajem 2014. o prodaji spornog zemljišta uz asistenciju FUP-a izuzeta dokumentacija iz Gradske uprave Bihaća i nove upravne zgrade Komrada. Njihov direktor Hadis Jusić, inače SDA-ov kandidat za gradonačelnika na prošlim izborima, također nije govorio za FTV. Premda je prethodno pristao na razgovor, u dogovoreno vrijeme nije se odazivao na pozive.
Uz Komradovo, u gradskoj je jezgri prodano i zemljište na koje je pravo polagala Narodna banka BiH. Kada nisu mogli dobiti na sudu, SDA-ovi finansijeri dobili su ga zahvaljujući glasačkoj mašineriji u bivšemu sazivu Vijeća kojoj je i sam Čaušević donedavno pripadao.
«Jednostavno, kada dođe do vas, i ako imate nešto da kažete, bude - ne, to ide ovako, to je zlatna koka, treba prodat ovo, trebamo mi da živimo, trebamo da organiziramo, mi imamo obaveze prema građanima, mi smo obećali», priča Čaušević.
Danas je povijesna jezgra Bihaća ujedno i najveće bihaćko gradilište. Ali, ne poštuju se propisi i pravila urbane gradnje u povijesnoj jezgri, pa tako ni ona koja jasno preciziraju da novoizgrađen objekti ne smiju svojom visinom ugrožavati bilo koji objekt kulturnog naslijeđa u središtu grada.
Gradske vlasti izdavanje građevinskih dozvola nisu uvjetovale ni propisanom udaljenošću od obale Une, miti je iko ko je gradio u centru konsultirao institucije za zaštitu kulturnog nasljeđa
«Prilikom kopanja temelja kružno od Bedema, kud se prostirao bedemski zid, nailazilo se na dosta toga, i to se automatski vrlo brzo zatrpavalo, betoniralo, da se takvi lokaliteti ne bi pretvorili u arheološko nalazište koje bi zaustavilo gradnju jedno izvjesno vrijeme dok se ne vidi što je tu. A nailazilo se na bedeme, topovsku đulad - znači, na izvjestan način urađen je jedan kulturocid», tvrdi prof .dr. Fikret Midžić, povjesničar.
Kulturocid je nekima donosio očito korist na kulturniji način od reketiranja poduzetnika. No, to nije omelo Galijaševića da se nakon pritvora i ukidanja mjera zabrane vrati na posao. Uspjelo mu je i da gradski proračun, preplaniran na 37 milijuna maraka, rebalansira uoči samih izbora, na način koji njemu odgovara
Pozornost je privukla stavka za Nogometni klub Jedinstvo kojim je više od desetljeća neprikosnoveno upravljao Hamdija Abdić Tigar. A kad su navijači konačno preuzeli klub, zatekli su praznu kasu.
«Dan nakon preuzimanja počele su se dešavati nelogične stvari poput pristizanja tužbi, nedospjelih faktura iz 2015., 2014. pa čak i 2013. Račun je bio blokiran na iznos preko 200.000 KM. Konstantno su nas sustizale nove tužbe koje je stara uprava napravila tako da je taj iznos od 150.000 koji se spominje kroz reprogam budžeta - bio za opstojnost kluba. Na kraju je izglasan, ali sredstva još nismo dobili, do sad je puštena samo tranša od 5.000 KM», kaže Emir Kurić, predsjednik Skupštine NK Jedinstvo Bihać.
Zanimljivo je da su izdvajanja Grada za sport, kako nam se nakon usvajanja rebalansa pohvalio Galijaševićev savjetnik i pritvorski kolega Smail Toromanović, na godišnjoj razini oko 1,5 milijuna maraka. Kaže, najviše u BiH. Pa smo ga upitali - jesu li pratili ima li nenamjenskog trošenja sredstava u sportu?
«U ovome trenutku mogu reći da nemamo saznanja da je došlo do nezakonitog trošenja od strane sportskih kolektiva», odgovara on.
Potpuno druga priča stiže iz Jedinstva. O brojnim nelogičnostima u računima.
«Zatražili smo od revizorske kuće da napravi jednu reviziju poslovanja s obzirom na to da se pojavljuju nelogičnosti poput faktura poljoprivrednim apotekama», pojašnjava Kurić.
Što je to nogometni klub naručivao? Upućeni kažu - nije trava, nego pilići, pa se Bišćani pitaju tko se u NK Jedinstvo bavio uzgojem, a klub za to platio, tvrde nam, 30.000 maraka?
Uglavnom, zbog načina na koji su Galijašević i njegovi prvi suradnici upravljali proračunskim novcem, oproba je tražila posebnu reviziju još puno prije Galijaševićevog privođenja.
«Ono što mi znamo je da se radi o 35 milijuna ukupnog zaduženja proračuna i to je poslužilo kao osnov da idemo u ovom pravcu da se provede ta revizija. Mnoge vlasti, pa i ova na zalasku, provodile su tzv. reprograme dugovanja, uzimale su još nepovoljnije kredite od komercijalnih banaka, s većim kamatnim obavezama, koristeći nepopularne grace periode, da odgode plaćanje za neko vrijeme u kojem njih eventualno neće biti, tako da su samo za posljednji reprogram stvorili kamatnu obavezu od oko milijun maraka», navodi Nurudin Osmanović, predjednik Naše stranke Bihać
O svemu ovom - plaćama u javnoj upravi, KFW-u i Aqatermu, Komradu, rebalansu, Jedinstvu - a i to je samo dio onoga što ga trebamo pitati, Emdžad Galijašević nije htio govoriti za Federalnu TV. Poručio je - sve je to sad iza njega.
Je li svjestan što mu sve je ostavljeno u nasljeđe, pitali smo budućega gradonačelnika Bihaća Šuheta Fazlića. Kaže - i te kako
«Postoje određene obveze koje su stvarane da bi se pogodovalo određenm grupacijama, pojedincima, firmama. Neki troškovi sigurno su nenormalno veliki i ono što ću prvo uraditi kratkoročno - to je da odmah zaustavim to. To će biti sigurno najbolnije onima koji su imali koristi od toga i koji se sad upinju na sve moguće načine da zaustave procese koji će neumitno naići» ističe GS-ov Šuhret Fazlić, novoizabrani gradonačelnik Bihaća.
U međuvremenu, oči javnosti upravljene su u tijela kaznenog progona. Premda tužiteljstvo ovog trenutka ne izlazi u javnost, optužnica za reketiranje tvrtke Sanny Boy, zbog kojeg je ljetos i uhićen, u završnoj je fazi. Od ranije znamo i za Komrad, a ovih je dana jedan poduzetnik prijavio Galijaševića i za nenamjensko trošenje sredstava koji su na račun Grada stigli iz Federalne i Vlade Unsko-sanskoga kantona.
Zato, možda ne danas i možda ne baš nama, ali Galijašević će jednom svakako morati položiti račune, i kazati - za čiji je račun baš na ovaj način raspolagao gradskom blagajnom. I simbolima grada koji - nemaju cijene.
(federalna.ba)