HDZ na internetu: Kako je Rade Bošnjak dao milijunske poslove zagrebačkoj firmi

Prema dostupnim podacima portala javnih nabavki u periodu od aprila 2015. godine do kraja 2018. godine po osnovu usluga održavanja te nadogradnje ZZO HNK je Cuspis-u uplatio nešto više od milion KM bez PDV-a. Za održavanje aplikativnog softvera te nabavke novih licenci 40.599 KM dok je za implementaciju IZIS-a u Kantonalnoj bolnici Dr. Safet Mujić u Mostaru, Cuspis-u isplaćeno 238.000 KM.

 

ZZO HNK je zagrebačkoj firmi Cuspis od 2015. godine pregovaračkim postupkom isplatio ukupno 1.355.000 KM. Ured za reviziju institucija FBIH utvrdio je da u okviru tenderskih dokumenta usluge obima nadogradnja nisu jasno opisane niti specifirane, kako bi se mogao sagledati stvarni obim usluga nadogradnje, kao i njegove funkcionalnosti, te mogućnost da navedene usluge budu predmet provođenja drugog postupka nabavke kojim će se dati mogućnost učestvovanja drugih ponuđača.

 

Prema mišljenju Ureda za reviziju institucija BIH, ovako sačinjena ponuda, dala je ekskluzivno pravo ponuđaču Cuspis d.o.o. Zagreb da vrši i održavanje i nadogradnju postojećeg informacionog sistema zdravstva na HNŽ/K.

 

„Na osnovu navedenog smatramo, da ovakav način sačinjavanja tenderskog dokumenta a i same ponude je omogućio da nadogradnja informacionog sistema koja predstavlja najvećim dijelom investicijska ulaganja i povećava vrijednost stalnih sredstava u obliku prava, ima tretman održavanja i daje ekskluzivno pravo dobavljaču „Cuspis„ d.o.o. Zagreb da vrši nadogradnju, zbog čega je na održavanje utrošeno značajno više sredstava u odnosu na početna ulaganja u programsku podršku IZIS-a iz 2012. godine. Provođenjem pregovaračkog postupka bez objave obavještenja isključena je mogućnost drugih ponuđača da ponude svoje usluge za nadogradnju po eventualno mogućim povoljnijim uslovima, izborom odgovarajućeg postupka nabavke.“

Iz ZZO HNK do trenutka objave ovog teksta nisu nam omogućili uvid u ugovore potpisane sa firmom Cuspis, niti dali pojašnjenje zbog čega je prilikom poslova vezanih za informatizaciju zdravstvenog sistema isključena mogućnost drugih ponuđača da učestvuju na tenderu.

 

 

Marin Bago iz mostarskog udruženja Mreža Naše društvo koje prati rad ZZO HNK, naglašava da u javnosti ima veoma malo informacija o procesu informatizacije koji provodi ZZO HNK.

 

„Prethodno je potrebno sve temeljne dokumente imati javno kako bi imali informacije. Tu se vrti mnogo veći novac nego što se objavi kroz pozive za razne usluge. Taj novac se ne troši transparentno jer vi danas veoma malo stvari možete uraditi putem interneta. To u biti govori dokle smo došli i kako je urađen taj posao. Zavod ima svoj softver i baze podataka međutim, ništa nije uvezano i praktički od toga nemamo ništa. Iako bismo morali imati osobnu kontrolu svog zdravlja. Rezultate trošenja tog novca na informatizaciju mi ne vidimo, a  rezultati kad su pacijenti u pitanju skoro da i ne postoje.“

Iz ovog udruženja od ZZO HNK tražili su ugovore vezano za informatičke tehnologije ali je ZZO HNK to odbio dostaviti pravdajući postupak zaštitom komercijalnih interesa treće strane. Marin Bago naglašava da je udruženje Naše društvo  tužilo ZZO HNK.

 

„U praksi mi ništa ne vidimo od informatizacije zdravstvenog sistema. Ima neka aplikacija da možemo vidjeti jesmo li osigurani i to je to. Vi kad vidite jeste li osigurani ili niste dalje ništa ne možete uraditi jer je to stvar vašeg poslodavca. Nama fale stvari od praktičnog značaja. I to ne postoji. Mi smo tražili od Zavoda ugovore sa zdravstvenim institucijama da vidimo gdje se i pod kakvim uvjetima liječimo, a također tražili smo i ugovore vezane za informatičke tehnologije. Zavod je odbio da nam dostavi te ugovore. Pravdajući to zaštitom komercijalnih interesa treće strane što Zakon o slobodi pristupa informacijama ne poznaje. Informacija mora biti dostupna javnosti, jedino nije dostupna u slučaju ugrožavanja nacionalne sigurnosti. Međutim, Zavod koji se hvali dometima u informatizaciji zdravstvenog sustava ne želi dati ugovore, niti reći šta je radio sa našim novcem i to je zaista ponižavajuće. Zbog toga smo mi tužili menadžment i tražimo od suda da dostave te informacije.“

 

Na čelu ZZO HNK institucije sa budžetom preko 130 miliona već godinama se nalazi Rade Bošnjak. Bošnjak je istaknuti član HDZ-a i jedan od osnivača ove stranke u BIH. Prijeratni vozač viljuškara u mostarskom Aluminiju sa diplomom kamenoresca u postratnom periodu napreduje do pozicija župana HNK, potpredsjednika HDZ-a BIH, saborskog zastupnika u Hrvatskoj. U međuvremenu Bošnjak je ulagao napore u vlastito obrazovanje te je završio pravni fakultet te fakultet novinarstva.

U 2018. godini proglašen je za evropskog najmendžera u organizaciji Direkcije evropske neovisne agencije za izbor i promociju najmendžera BIH. Podsjećamo, nagrade od ove agencije dobijali su i Sebija Izetbegović, Nevenko Herceg, Denis Zvizdić, Bogoljub Karić itd. Za Bošnjaka se veže niz afera poput masovnog rodbinskog i prijateljskog zapošljavanja u ZZO HNK, kupovine stanova kao i samog izbora i postavljanja na čelo ZZO HNK.

 

Prema našim izvorima u ZZO HNK upravo je HDZ veza između Rade Bošnjaka i Vinka Kojundžića direktora firme Cuspis d.o.o. Zagreb.

 

 

Prema pisanju hrvatskih medija Vinko Kojundžić zajedno s tadašnjim direktorom HZZO Većeslavom Bergmanom bio je jedan od osumnjičenih za malverzacije pri poslovima sa informatičkom opremom.

 

Naime, Slobodna Dalmacija  je objavila dokumentaciju iz koje se vidjelo da je Kojundžić figurirao i predstavljao se kao savjetnik HZZO-a, a istodobno bio vlasnik privatne informatičke tvrtke “Matičnjak”. Kojundžić i Bergman su zajedno slali dopise londonskoj podružnici i newyorškoj centrali tvrtke “Prolifics” koja je HZZO opskrbljivala softverom, te su se zanimali za proširenje trgovačke mreže tvrtke u Hrvatskoj. Šokirani činjenicom da im državni dužnosnik šalje takve poruke, inostrani menadžeri o ovome su obavijestili predstavništvo u Hrvatskoj, koje je javno osudilo ovakvo ponašanje.

 

U prijavi 2007. podnesenoj USKOK-u tvrdilo se i da Kojundžić i Bergman namještaju poslove tvrtki “Docte” u kojoj je, navodno, bila Kojundžićeva supruga. Maja Graholski-Kojundžić danas je suvlasnica firme Cuspis te direktorica Dječijeg sajma.

 

Nataša Škaričić nekadašnja novinarka Slobodne Dalmacije koja je otkrila ovu aferu naglašava da se Vinko Kojundžić predstavljao kao neformalni savjetnik za informatizaciju te bez službenih ovlasti nudio sastanke sa tadašnjim direktorom HZZO-a.

 

„Kod Kojundžića je poanta bila u tome što se u HZZO-u muvao kao neformalni savjetnik za informatizaciju, što je potpuno ludo i moguće samo u ovakvim polumafijaškim sistemima, i što je bez ikakvih službenih ovlasti dopisom nudio predstavniku strane informatičke tvrtke sastanak s tadašnjim direktorom HZZO-a, na kojemu će mu biti “prenesena posebna poruka”. Objava takvog “detalja” u medijima u svakoj bi iole uređenoj zemlji potaknula trenutne sankcije prema svim sudionicima, no u Hrvatskoj se USKOK jedno vrijeme bavio pitanjem kako je to bivši ravnatelj HZZO-a u jednom mandatu prikupio nekretnine vrijedne oko milijun eura, a onda ih je to prestalo zanimati. Kad se danas netko pita kako se Hrvatska našla u tako teškoj ekonomskoj situaciji, ja uvijek odgovorom – tako što dužnosnici u jednom mandatu naberu npr. milijun eura, a USKOK nikada ne odgovori na pitanje kako.“

Škaričić ističe da je proces informatizacije zdravstvenog sistema proces oko kojeg se vrte velika sredstva i kao takav je savršena meta korupcije. Navode o povezanosti Vinka Kojundžića sa HDZ-om nije mogla potvrditi.

 

„To nije originalno hrvatski izum, ali ovdje imamo neke važne specifičnosti. Prvo, projekti se stalno počinju, a nikad se ne dovršavaju, a drugo, smisao informatizacije zdravstva je u vidljivosti svih procesa u zdravstvu i mogućnosti evaluacije i popravljanja sistema, a mi tome nismo ni blizu. Vrlo grubo rečeno, informatizacija hrvatskog zdravstva u suštini služi tome da privatne tvrtke imaju što više poslova na popravljanju i nadogradnji loše napravljenih sistema. Nisu me zanimali tračevi u pozadini političko-koruptivnih skandala, u smislu je li netko nekome nećak, tetka ili ljubavnik. Sasvim je dovoljno ono što je izašlo na površinu. Veza HDZ-a i Kojundžića je bila takva da je smio pisati dopise u ime državne osiguravateljske kuće, iako tamo formalno nije bio ništa.“

 

 

Vinko Kojundžić direktor Cuspis-a smatra da je IZIS koji njegova firma isporučuje najnapredniji informatički sistem u BIH. Također naglašava da je to jedini sistem koji je napravljen kao jedinstveni sistem vlastitim sredstvima te zbog toga za nižu cijenu nudi značajno više funkcionalnosti.

 

„Ako usporedimo cijenu IZIS-a u HNK sa cijenom sličnog sustava u kantonu Sarajevo, koji ima značajno manje funkcionalnosti i nije jedinstven nego je riječ o više aplikacija po planu za 2018. za kanton Sarajevo bilo je:767.000 KM + 193.100 KM što ukupno za 2018. godinu daje 960.100., a u 2019. godini planirano je 1.247.000 KM + 193.100 KM što ukupno za 2019. godinu daje 1.440.100 KM. Dolazimo do činjenice da je IZIS HNK u 2018. skoro trećina cijene u usporedbi s kantonom Sarajevo a u 2019. će biti skoro četvrtina cijene.“

Na pitanje kolika je vrijednost ugovora potpisanih između Cuspis-a i ZZO HNK, Kojundžić je dostavio podatke za dva ugovora iz 2018. god. Ugovor o nabavi usluga najma licenci za korištenje Integriranog zdravstvenog informacijskog sustava (IZIS) u vrijednosti 319.155 KM te ugovor o nabavi licenci za nove korisnike IZIS sustava u vrijednosti 11.700 KM. Izvještaj Ureda za reviziju informacija Kojundžić nije mogao komentarisati jer prema njegovim riječima revizorski izvještaj nije vidio.

 

Obzirom na ograničenja koje ZZO ima vezana za autorska prava firme Cuspis, po mišljenju Ureda za reviziju FBIH korištenje IZIS-a bazirano na godišnjem obnavljanju licenci u slučaju promijenjenih uslova finansiranja zavoda, može dovesti u pitanje funkcioniranje čitavog zdravstvenog sistema u HNK.

 

Iz tog razloga ZZO HNK je morao utvrditi vlasnička prava nad izvornim kodom IZIS-a kako ne bi došao u situaciju da ne plaćanjem licence sistem ne funkcioniše. Kojundžić ističe da iz ZZO nisu dosad uputili zahtjev za kupnju koda mada je Cuspis prema njegovim riječima otvoren za takav vid suradnje.

 

„Jednom kada Naručitelj kupi izvorni kod tada Naručitelj treba donijeti odluku da li nastavlja sam isti održavati i razvijati ili daje izvorni kod na javnom natječaju i traži ponuditelja koji će ga održavati i razvijati. Ukoliko Naručitelj ide sam razvijati, tada mora zaposliti programere koji mogu raditi razvoj i održavati sustav. Ovdje će se kao ponuditelji moći javiti tvrtke koje mogu odvojiti minimalno deset iskusnih programera za analizu izvornog koda i zatim nakon iste početi ga održavati i razvijati. Procjena je da bi samo analiza trajala minimalno 6 mjeseci prije nego što bi mogla početi održavati postojeću funkcionalnost da radi bez razvoja novih. Ako uzmemo da su ugovori na 12 mjeseci i nakon toga ide ponovo natječaj, pitanje je cijene koje bi takva jedna firma ponudila uzimajući u obzir trošak analize, rizik preuzimanja tuđeg izvornog koda i rizik da li će slijedeće godine dobiti održavanje ili ne. Treća solucija je da naručitelji svake godine raspisuju natječaje za tražene funkcionalnosti i odabiru najpovoljnijeg ponuditelja koji onda implementira svoje rješenje i korisnici moraju prijeći na novo rješenje, isto naučiti i početi koristiti.“

 

Kojundžić naglašava da prema njegovim saznanjima u regiji ni jedan od naručitelja se nije opredijelio za prvu ili drugu soluciju zbog kompleksnosti i rizika.

 

„Treća solucija postoji u praksi u regiji, ali vrlo rijetko i gotovo u pravilu kada je riječ o tome da tvrtke odu u stečaj i nema pravnog slijednika koji bi mogao pružiti održavanje i daljnji razvoj. U ovim slučajevima je isključivo riječ o prelasku na novo rješenje na koje se onda ostaje duži nisu godina.

 

Prema pisanju Feral tribunea kao i drugih medija u Hrvatskoj, Vinko Kojundžić bio je svojevremeno jedan od najperspektivnijih mladih kadrova HDZ-a, te jedan od ključnih ljudi Ivića Pašalića u unutarstranačkom sukobu sa Ivom Sanaderom. Također, ime Vinka Kojundžića pojavljuje se u projektu „HDZ na internetu“ koju je pokrenula mladež HDZ 1997. godine. Kojundžić demantira informacije našeg izvora iz samog vrha ZZO da je posao  informatizacije zdravstvenog sistema HNK sa firmom Cuspis d.o.o. Zagreb dobiven zahvaljujući njegovim političkim vezama.

 

„Kao što sam već naveo IZIS u HNK daje značajno više funkcionalnosti za nižu cijenu od bilo kojeg drugog sličnog sustava s puno manje funkcija implementiranog u BiH stoga smo sigurni da možemo dobiti posao na bilo kojem transparentnom natječaju u BiH gdje uvijek možemo ponuditi veću funkcionalnost za nižu cijenu. Mi nemamo veze niti s jednom političkom strankom niti kao tvrtka niti ja kao direktor. Ne financiramo ih, ne odlazimo na njihove skupove, ne lobiramo njihove dužnosnike niti se s istima družimo privatno ili poslovno. I na kraju osobno nisam član niti jedne stranke. Naš jedini način dobivanja poslova je putem prezentacija relevantnim sudionicima u zdravstvenom sustavima te javljanjem na natječaje.“

 

Političke veze ili ipak ne? Apsolutno je nebitno u ovom trenutku. Firma Cuspis i Vinko Kojundžić zbog ugovora sa ZZO HNK kojim zadržava autorska prava ima ekskluzivno pravo da vrši usluge održavanja i nadogradnje informacionog zdravstvenog sistema HNK. Odgovornost Rade Bošnjaka za potpisivanje ugovora koji isključuju druge ponuđače nije pokrenuta, a IZIS će funkcionirati sve dok ZZO bude na godišnjem nivou plaćao licence.