Kad gruntovnica izgori: Kako su vlasti Bosanske Krupe prodavale državnu imovinu

Predsjedništvo Bosne i Hercegovine 21. oktobra usvojilo je Prijedlog zakona o državnoj imovini. Za njega su glasali članovi Predsjedništva BiH Denis Bećirović i Željko Komšić, dok je protiv bila članica Željka Cvijanović. Prijedlog će biti upućen u parlamentarnu proceduru.

Nedim Ademović, stručnjak za ustavno pravo, za Žurnal kaže kako je prijedlog zakona dobra osnova za raspravu u Parlamentarnoj skupštini BiH.

“Tu su obrađena pitanja titulara, upravitelja i korisnika državne imovine. Reguliše se pitanje mapiranja i registracije pojedinih dobara, njihova klasifikacija i ažuriranje. Također, predviđa se institucija koja će voditi računa o državnoj imovini, posebna agencija. Nadalje, predviđaju se osnovni principi kako u BiH, kao jednoj složenoj državi, podijeliti uloge u vezi s državnom imovinom, kako bi se ona iskoristila na najbolji način, a da istovremeno ispuni sve nužne zadaće i države i društva. Mislim da se to postiglo u velikoj mjeri. To uključuje i pravo da se vrši prenamjena državne imovine. Trenutno, niko ne smije bilo šta uraditi s državnom imovinom, osim da njome prosto upravlja u skladu s njenom namjenom, jer u protivnom se vrši zloupotreba ili prekoračenje ovlasti!”, analizira Ademović za Žurnal.

Zloupotrebama kada je riječ o državnoj imovini, uprkos postojanju Zakona o privremenoj zabrani raspolaganja državnom imovinom, svjedočili smo u više navrata. Tako je, primjerice, Ustavni sud BiH u julu poništio dvije odluke entitetskih vlada, Federacije BiH i Republike Srpske, koje su šumsko državno zemljište dale na raspolaganje ili prodale privatnim kompanijama – Adriatic Metals u Varešu i Drvo Export na Jahorini.

Naglašeno je da se radi o državnoj imovini koja je pod zabranom raspolaganja i da entiteti nisu nadležni raspolagati tom imovinom.

DRŽAVNA ILI IMOVINA GRADA BOSANSKA KRUPA?

Dok se čeka rješavanje pitanja državne imovine u BiH, i jedinice lokalne samouprave s vremena na vrijeme pokušavaju trgovati tom imovinom ili je uzurpirati. Jedan od primjera dolazi iz Grada Bosanska Krupa gdje se, u suštini, tek treba dokazati ko je vlasnik sporne imovine – država ili jedinica lokalne samouprave.

Dva su primjera iz ovog grada, a jedan se odnosi na prostor nekadašnje farme Pučenik. Sredinom 2016. godine tada načelnik Općine, a danas Grada Bosanska Krupa Armin Halitović i vlasnik kompanije Arifagić-Investment Jusuf Arifagić potpisali su ugovor o kupoprodaji devastiranih objekata i zemljišta na tom području, vrijedan jednu konvertibilnu marku. Kako je navedeno tada, tako su ispunjeni svi formalno-pravni uvjeti za uvođenje u posjed investitora i početak radova na izgradnji moderne farme norveških goveda.

Firma Arifagić-Investment ugovorom se, između ostalog, obavezala da će rekonstruisati, izgraditi i u funkciju staviti objekte u roku od pet godina, računajući od dana upisa vlasništva, kao i to da će kontinuirano zapošljavati radnike, u narednih pet godina najmanje 200 radno sposobnih lica s evidencije zavoda za zapošljavanje.

Više od osam godina kasnije, novinari Žurnala posjetili su ovu lokaciju. U kakvom se stanju nalazi možete vidjeti na priloženoj fotografiji.

U potrazi za odgovorom na pitanje zašto najavljena obećanja nisu ispunjena, prvi reagiraju iz Pravobranilaštva Grada Bosanska Krupa. Odgovor koji smo dobili potvrdio je naše sumnje da je moguće da su iz Grada Bosanska Krupa trgovali državnom imovinom, tačnije državnim poljoprivrednim zemljištem.

Naime, Pravobranilaštvo je podnijelo tužbu radi utvrđivanja ništavosti zaključenog ugovora jer je, kako su naveli, izvršena prodaja državnog poljoprivrednog zemljišta u površini od 8,5 hektara na lokalitetu bivše svinjogojske farme Pučenik.

“To je izričito zabranjeno odredbama Zakona o poljoprivrednom zemljištu FBiH i odredbama Zakona o privremenoj zabrani raspolaganja državnom imovinom. Ustavni sud BiH je također u svojim odlukama zauzeo jasan stav da je titular državnog poljoprivrednog zemljišta država BiH i da je isto van prometa. Nakon što je gradsko pravobranilaštvo podnijelo tužbu radi utvrđivanja ništavosti ugovora o kupoprodaji državnog poljoprivrednog zemljišta, u parnicu su kao umješači na strani tužitelja stupili Bosna i Hercegovina i Federacija BiH zastupani po Pravobranilaštvu BiH i Federalnom pravobranilaštvu”, piše u odgovoru Žurnalu.

U ovom predmetu još uvijek nije donesena sudska odluka. Nisu ostali dužni iz firme Arifagić-Investment iz koje su podnijeli protutužbu u visini od osam miliona maraka. I to zbog toga što, kako su naveli, nisu u mogućnosti da koriste poljoprivredno zemljište. U iscrpnom odgovoru Žurnalu preciziraju o čemu je riječ:

“Taj iznos, odnosno konkretno oko 7.500.000,00 KM, je očekivani profit koji se može dobiti na zemljištu za koje je zaključen Ugovor o zakupu na oko 265 hektara za period od 5, odnosno 10 godina za period za koji je zaključen (…) Arifagić-Investment je odmah nakon zaključenja ugovora u vrlo kratkom periodu uložio cca. oko 200.000,00 KM od čega oko 110.000,00 KM na izgradnju nove trafostanice jer uz pristupni put, vodovod, električna energija je prvi i neophodni uvjet da bi se išta moglo raditi na rekonstrukciji objekata.”

Ni u ovom predmetu, još uvijek, nije donesena sudska odluka. Iz ove firme zaključili su da je riječ o složenom predmetu, i činjenično i pravno, odbacuju navode da je riječ o državnom poljoprivrednom zemljištu, ali da je u toku cijelog projekta bio vidljiv latentni sukob između Pravobranilaštva i (grado)načelnika.

Stoga smo razgovarali i s gradonačelnikom Arminom Halitovićem, koji je i potpisnik zaključenog ugovora. Pitali smo ga zašto je Grad Bosanska Krupa prodavao državno poljoprivredno zemljište:

“Nismo mi prodavali državno poljoprivredno zemljište. Mi smo prodavali zemljište u vlasništvu tadašnje Općine Bosanska Krupa, danas Grada Bosanska Krupa”, tvrdi on za Žurnal. 

Odakle onda navodi da je riječ o državnom zemljištu? Gradonačelnik Halitović “krivca” vidi u Pravobranilaštvu Grada: “Oni su pod utjecajem opozicionih politika.”

Povlači paralelu s novoizgrađenom dvoranom u ovom gradu. Žurnal je pisao kako je ta dvorana izgrađena na državnom poljoprivrednom zemljištu koje je u vlasništvu države i koje se nalazi u vodnom dobru rijeke Une, a što je rezultiralo time da je Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva USK, nakon zahtjeva Pravobranilaštva BiH za preispitivanjem zakonitosti donesenog rješenja, poništilo rješenje kojim se vrši pretvorba poljoprivrednog zemljišta u nepoljoprivredne svrhe.

Osnovni problem bio je taj što iz Grada Bosanska Krupa, uz zahtjev za pretvorbu poljoprivrednog zemljišta, nisu dostavili zemljišnoknjižni izvadak, jedini validni dokaz da je Grad Bosanska Krupa vlasnik predmetnog poljoprivrednog zemljišta.

Bosanska KrupaGradonačelnik svečano otvara dvoranu izgrađenu na državnom poljoprivrednom zemljištu!

Halitović tvrdi kako u Bosanskoj Krupi to uopće nije moguće uraditi:

“Nama je 1942. godine izgorila gruntovnica. I mi imamo popisni katastar koji određuje posjed, ne vlasništvo. I mi sad to rješavamo. Trebamo u sljedeće dvije godine to završiti. Kod nas je svakodnevnica da se u pravnom prometu koristi popisni list, odnosno izvod iz popisnog stanja. Kompletan pravni promet na području KO Krupa 1 i Krupa 2 se odvija na osnovu posjedovnog lista, koji mi uzimamo kao dokaz vlasništva.”

Posebno ističe problem selektivne, odnosno nedosljedne primjene propisa:

“Od 1996. godine Kantonalno ministarstvo poljoprivrede pretvara zemljište na osnovu posjedovnog lista. I onda Gradu Bosanska Krupa ponište tu pretvorbu, zato što mi imamo posjedovni list. A sedam dana poslije nekome drugom naprave pretvorbu iz poljoprivrednog u građevinsko zemljište na osnovu posjedovnog lista. I to se dešava svaki dan.”

Ono što jeste neobično je da se zemljište na kojem je izgrađena dvorana uopće vodilo kao poljoprivredno, jer na tom mjestu još od prije rata postoji sportsko igralište. Postojali su i prijeratni planovi da se na ovom lokalitetu gradi sportsko-rekreacioni centar.

“Radi se o tome da se objekti u prijeratnom periodu nisu zvanično uplanjivali. Znači ostali su neuplanjeni. I onda vi u katastarsko-knjižnoj dokumentaciji imate tamo, stoji kako stoji, nekada kako je bilo – njiva. Jer nije objekat uplanjen. Odgovorne su prijeratne, tadašnje vlasti u Bosanskoj Krupi. Ali nije to samo jedan objekat, govorimo o svim objektima. Zgrade koje su izgrađene prije rata, niti jedna nije uplanjena”, uvjerava nas gradonačelnik Halitović.

Na odluku kojom se poništava rješenje kojim se vrši pretvorba poljoprivrednog zemljišta u nepoljoprivredne svrhe Grad Bosanska Krupa imao je pravo žalbe, a iz Federalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva potvrđeno nam je da je žalba podnesena, te da je upravni postupak u toku.

USVAJANJE ZAKONA PREDUVJET ZA RJEŠAVANJE PROBLEMA

Primjeri iz Bosanske Krupe pokazuju s kakvim realnim problemima se, zbog nerješavanja pitanja državne imovine, odnosno zbog zabrane raspolaganja državnom imovinom, suočavaju i vlasti, ali i fizička i pravna lica. Nedim Ademović ističe da naša država i naše društvo imaju goruću potrebu da se usvoji zakon o državnoj imovini na državnom nivou.

“Treba pozdraviti svaki pokušaj da dođemo da optimalnog rješenja. Trenutni deficit ovakvog jednog bazičnog zakona ima ogromne posljedice po nas sve. Država ne napreduje na evropskom putu, ne ispunjavamo međunarodno-pravne obaveze. Stale su investicije. Posebno su se povukli međunarodni investitori i međunarodne finansijske institucije. Postoji pravna nesigurnost za građane i državu. Imovinsko-pravni promet je ugrožen. Država ne može ponuditi strategiju razvoja, a niko trenutno nema koristi od ovog. Prema tome, moramo urgentno reagovati i tražiti adekvatno zakonsko rješenje”, navodi on.

Zakon bi trebala usvojiti Parlamentarna skupština BiH, a tim zakonom bi se uredila prava vlasništva i upravljanja državnom imovinom. I dalje je na snazi Zakon o privremenoj zabrani raspolaganja državnom imovinom BiH, koji je nametnuo Ured visokog predstavnika u BiH (OHR) još 2005. godine. Tada je propisano da će zabrana ostati na snazi sve do usvajanja novog, državnog zakona. Sudeći prema reakcijama iz bh. entiteta Republika Srpska, čije su vlasti pokušale donijeti više zakona o državnoj imovini, a što su poništavali ili OHR ili Ustavni sud BiH, šanse da se usvoji novi Prijedlog zakona o državnoj imovini su minimalne.

“Nažalost, umjesto odgovorne politike, iz Republike Srpske se čuju izrazito retrogradni glasovi koji bi, očito, da drže našu državu taocem nazadne, etno-nacionalističke i anti-evropske politike. Odbija se svaki pokušaj rasprave o ovom pitanju, negirajući neupitno pravo države da riješi ovo pitanje putem zakona i tvrdeći da država nema to pravo, što je apsurd. No, ustavnopravni aranžmani, posebno u vezi s etničkim i entitetskim vetima, dozvoljavaju da se ovakva vrsta nazadne i neustavne politike procesno zloupotrijebi za blokadu države i njenu funkcionalnost. To je, zaista, problem”, zaključuje Nedim Ademović.

(zurnal.info)