SDA i HDZ uspostavili su svoje elektroprivrede, telekome, pošte  i druga javna preduzeća, svoja ministarstva i jedni drugima nisu remetili i neće remetiti i dalje pljačku “svog plijena”, ukoliko ponovo postanu partneri u vlasti nakon oktobarskih izbora.

Čović javno poziva Visokog predstavnika da ukine Zakon o zabrani upravljanja državnom imovinom, sve pod krinkom zabrinutosti za ekonomski prosperitet u Bosni i Hercegovini. Pokazalo se još jednom kako je svojevremena odluka Ustavnog suda BiH bolna tačka za sve (sa)učesnike sveopće pljačke prirodnih resursa i raspolaganja zemljištem po sistemu „ko je jamio, jamio je“.

Općina je tako lokalnom gospodarstveniku širokog spektra Draganu Blažu polovinom 2022. godine prodala neposrednom pogodbom 2250 m2 neizgrađenog građevinskog zemljišta u državnom vlasništvu, zarad „oblikovanja građevinske parcele“ na lokalitetu Poslovnog centra 96-2. Cijena – 40.554 marke. Blaž je potom na tip parcelama upisan kao vlasnik. Danas vlasništvo na tim istim parcelama glasi na velike trgovačke kompanije,

U vladajućem establišmentu RS vlada ogroman strah od mogućih hapšenja i stavljanja na američku “crnu listu”, ne samo u vezi sa ovim slučajem, već i zbog učestvovanja u organizaciji neustavnog Dana RS. Svaki dan se postavlja pitanje - “Ko je sledeći?”. Dodatnu situaciju im otežavaju i istrage Tužilaštva BiH.

Prijedlog zakona o državnoj imovini, koji je usvojilo Predsjedništvo BiH i uputilo u parlamentarnu proceduru, otvara priliku za dugoočekivano uređenje pitanja vlasništva, upravljanja i prenamjene državne imovine. Međutim, reakcije iz bh. entiteta Republika Srpska sugeriraju minimalne šanse za njegovo usvajanje. Primjeri iz Bosanske Krupe ukazuju na ozbiljne posljedice dugogodišnjeg nerješavanja pitanja državne imovine, čime su pogođene i lokalne vlasti, ali i pojedinci i kompanije.

Iako su izgradili kuće još prije 20 godina, mještani Grginog Polja u Vitezu i dalje nisu vlasnici, odnosno posjednici parcela na kojima žive. Dok su im iz Općine Vitez tada govorili da se zemljište dijeli besplatno, danas je stvar drugačija i od mještana se traži novac kako bi se sve legaliziralo. Dodatni problem je i to što postoji mogućnost da je riječ o državnoj imovini, odnosno imovini PD Vlašić

Operaciju je, izvan svake razumne sumnje, osmislio Dodik, dok su za njenu realizaciju bili zaduženi ministar trgovine i turizma Denis Šulić, koji je s Klječaninom potpisao kupoprodajni ugovor, dok je Stanković sve zapečatio upisujući “Drvo-export” kao vlasnika 56 dunuma zemljišta na Jahorini.

Dodikovim putem je krenuo i premijer RS Radovan Višković koji je potpisao vladinu odluku o prodaju zemljišta na Jahorini, potpuno svjestan da time čini krivično djelo. Prema Zakonu o zabrani raspolaganjem državne imovine u članu 1. stav 4 ovog zakona, pod državnom imovinom se podrazumijevaju i „rijeke, šume, šumsko zemljište“, za koje je Ustavni sud BiH utvrdio da predstavljaju državnu imovinu.

Paradoksalno je da bi upravo visoki predstavnik, koga Dodik i saradnici nastoje predstaviti kao jednog od najvećih neprijatelja RS, mogao spriječiti da nepokretna imovina u ovom bh. entitetu bude poligon za pranje para i tako postane vlasništvo pojedinaca ili grupa...

U vrijeme kada „probosanske patriote“ čine sve da održe SDA na vlasti, dok „domoljubi“ iste napore ulažu za HDZ BiH, a SBB postaje „opozicijom“, federalna vlada koju čine ove tri stranke namjerila je kupiti terminal nafte i naftnih derivata Dretelj. Mnogo toga je spornog u toj eventualnoj transakciji. Terminal Dretelj je prije svega državna imovina.

Iako je Visoki predstavnik 12. aprila ove godine donio Zakon o izmjenama i dopunama Zakon o privremenoj zabrani raspolaganja državnom imovinom BiH, te posebno upozorio entitete i kantone da zaustave tu praksu, u Općini Vitez nastavljaju po starom, onako kako se prethodne dvije decenije krčmila državna imovina i naročito poljoprivredno zemljište - u korist uglavnom HDZ-ovih tajkuna