BIVŠI ŠEF OSCE U BIH LOBIRA ZA RS: Moore kreira novi Zakon o državnoj imovini

Bivši direktor misije OSCE-a u Bosni i Hercegovini Jonathan Moore pomaže vlastima Republike Srpske na izmjenama Zakona o državnoj imovinu, potvrdili su Žurnalu izvori iz Washingtona. 

Za ovaj posao angažovala ga je  američka lobistička kuća "Lucas Compton". Prema javno dostupnim podacima, po Zakonu o stranim agentima u SAD (FARA), Republika Srpska za ovu uslugu plaća "Lucas Comptonu" 40.000 američkih dolara mjesečno u periodu od godinu dana, što je ukupno više od 800.000 KM. 

Ugovor je potpisan u februaru ove godine i od tada je Moore u dva navrata boravio na ovim prostorima kako bi se sastajao se sa predstavnicima vlasti Republike Srpske. Koliko ozbiljno ovoj temi pristupaju plaćeni lobisti najbolje govori podatak da su već potrošili 14.000 američkih dolara, uplaćujući po 3.500 USD na račune zastupnika u američkom Kongresu, Jen Kiggins i Morgana Griffitha, te Chrisa Gobera, republikanskog teksaškog kandidata na narednim izborima u Americi, a isto toliko je uplaćeno političkom odboru zastupnika Roba Wittmana.

PROMJENA STAVA SAD-a

Moore je u martu ove godine potvrdio novinarima N1 kako je angažovan "da pomogne firmi Lucas Compton" i naglasio kako će "svaki posao koji bude obavljen biti u skladu sa Daytonskim ugovorom". S obzirom da aktivnosti vlasti Republike Srpske podrivaju Dejtonski ugovor i da pitanje državne imovine koriste za politička blokade, direktno smo kontaktirali Jonathana Moorea i pokušali saznati dokle su došli sa svojim zagovaranjem. Do zaključenja ovog teksta nismo dobili nikakav odgovor. 

Interesovalo nas je šta je krajnji cilj njegovog angažmana, jer je prema odlukama Ustavnog suda državni nivo vlasti nadležan za pitanje državne imovine, čime je njegov  angažman protivan Dejtonskom ugovoru. Dosadašnji stav SAD-a po ovom pitanju je bio potupno jasan i nedvosmislen - državna imovina pripada državi, a stavovi vlasti u RS nazivani su jeftinim političkim teatrom. 

U saopštenju koje je Ambasada SAD-a u Bosni i Hercegovini objavila u maju 2023. godine to je nedvosmisleno istaknuto:

"Prema međunarodnom pravu i tradicionalnoj državnoj praksi, samo države posjeduju potrebnu sposobnost da naslijede prava i obveze država prethodnica. Država u ovom slučaju je Bosna i Hercegovina. Ovo pitanje riješeno je Daytonskim ustavom, koji je jasan i nedvosmislen: 'Republika Bosna i Hercegovina, čiji će službeni naziv od sada biti 'Bosna i Hercegovina', nastavit će svoje pravno postojanje prema međunarodnom pravu kao država.' Prema međunarodnom pravu i ustavnom načelu kontinuiteta, Bosna i Hercegovina je nositeljica sve državne imovine. Ove ustavne aranžmane prihvatila su oba entiteta kada su prihvatila Daytonski mirovni sporazum, uključujući Aneks 4, Ustav Bosne i Hercegovine. Ustavna nadležnost entiteta podređena je njihovoj obvezi poštivanja Ustava Bosne i Hercegovine."

Interesovalo nas je da li plaćanje lobista vlasti u RS ima za cilj dovesti do promjene tog stava. Ključni stav i ultimativni uslov vlasti u RS temelji se na tvrdnji da sva imovina koja se nalazi na teritoriju ovog entiteta zakonski pripada isključivo entitetu, a ne državi Bosni i Hercegovini. S druge strane, Ustavni sud BiH i OHR zahtijevaju da se rješenje donese jedinstvenim zakonom u Parlamentarnoj skupštini BiH, dok RS taj uslov odbija.

Željeli smo da saznamo koliko će na konačni rezultat njegovog angažmana uticati da se radikalno promijeni politički kurs SAD prema državnoj imovini, a samim tim i prema Bosni i Hercegovini. Posebno ako se uzme u obzir činjenica da je prema ugovoru o južnoj interkonekciji u BiH, američka privatna kompanija AAFS Infrastructure & Energy LLC investitor zadužena za gradnju i operativno upravljanja plinovodom na teritoriju Bosne i Hercegovine, te da veliki dio ovog projekta zavisi baš o zakonu o državnoj imovini jer bi se neke od postojećih odredbi mogle pojaviti kao smetnja u realizaciji ovog ugovora. Naravno, tu ne treba zaboraviti ni činjenicu da vodeći ljudi AAFS-a dolaze iz najužeg kruga predsjednika SAD Donalda Trumpa.

DIPLOMATSKA KARIJERA NA BALKANU

Nažalost, od Jonathana Moorea nismo do sada dobili odgovore na ova pitanja. Moore je poznat kao diplomata koji odlično poznaje političke odnose na ovim prostorima. U biografiji koja je objavljena na stranici lobističke firme Lucas Compton istaknuto je kako je on tokom svoje tridesettrogodišnje diplomatske karijere u američkoj diplomatskoj službi, kao američki javni službenik "stekao duboko znanje o balkanskoj regiji na više zadataka od 1991. do 2017." U tom periodu on je bio šef misije OSCE-a u BiH, a prije toga je tri godine bio zamjenik ambasadora SAD u Sarajevu, gdje je, kako ističu "uspostavio izravne veze s lokalnom vlašću i raznim zajednicama diljem zemlje".

Nažalost, Moore nije bio spreman da objasni da li je došlo vrijeme da unovči te svoje "izravne veze" lobiranjem u SAD, čak i za ciljeve koji su u suprotnosti  sa Daytonskim ugovorom na koji se on poziva. Bitno je da postoje oni koji su spremni platiti za to. Vlasti u Republici Srpskoj do sada su izdvojile skoro 10 miliona dolara za angažovanje 14 lobističkih kuća u SAD, kako bi dobili podršku američke vlade za brojne antidejtonske aktivnosti, a svođenje pitanja državne imovine na entitetski nivo to svakako jeste.

(zurnal.info)