Istražujemo
POSAO ZA TUŽILAŠTVO I PRAVOBRANILAŠTVO BIH: Državno zemljište u Vitezu za odabrane po mjeri HDZ-a
Općina je tako lokalnom gospodarstveniku širokog spektra Draganu Blažu polovinom 2022. godine prodala neposrednom pogodbom 2250 m2 neizgrađenog građevinskog zemljišta u državnom vlasništvu, zarad „oblikovanja građevinske parcele“ na lokalitetu Poslovnog centra 96-2. Cijena – 40.554 marke. Blaž je potom na tip parcelama upisan kao vlasnik. Danas vlasništvo na tim istim parcelama glasi na velike trgovačke kompanije,
Svjedoci navode kako je jedan biznismen „kojem se ime ne pominje niti pita za prvi milion“ svojevremeno urlao hodnicima općine Vitez nakon spoznaje da unatoč obečanju, njegov poslovni prostor nije predviđen za otkup za potrebe odjela Općinskog suda Travnik u Vitezu. Pretekla ga je jača „struja“ unutar lokalnog HDZ-a.
Iako je Visoki predstavnik još prije tri godine posebno upozorio entitete i kantone da zaustave praksu nezakonitim raspolaganjem državnom imovinom, prevashodno zemljištem, za općinu Vitez to ne vrijedi.
HDZ je dao naputakOpćina Vitez ne poštuje odluke Visokog predstavnika i Ustavnog suda BiH
Kako je Žurnal ranije pisao, praksa uspostavljena prethodne dvije i više decenije krčmljenja državne imovine, naročito poljoprivrednog i građevinskog zemljišta odvija se i danas, pretežito u korist HDZ-ovih tajkuna.
OPĆINA PRODAJE ZA PREPRODAJU
Princip je odavno uhodan. Izuzme se određeni plac iz posjeda Vitezita, koji je u stvari državna imovina, prebaci na Općinu Vitez, a zatim se dodjeli odnosno proda pojedincu zarad „spajanja parcela“ i to po cijeni od 18 KM po m2 koje on potom preproda po višestrukoj cijeni. Evo ilustrativnog primjera.
Općina je tako lokalnom gospodarstveniku širokog spektra Draganu Blažu polovinom 2022. godine prodala neposrednom pogodbom 2250 m2 neizgrađenog građevinskog zemljišta u državnom vlasništvu, zarad „oblikovanja građevinske parcele“ na lokalitetu Poslovnog centra 96-2. Cijena – 40.554 marke. Blaž je potom na tip parcelama upisan kao vlasnik.
Danas vlasništvo na tim istim parcelama glasi na velike trgovačke kompanije, odnosno one su im preprodane. I nije riječ samo o jednoj, dvije, tri parcele od po nekoliko hiljada m2.
Mislite li da su te kompanije plaćale tek malo skuplje nego što ih je dotični Blaž kupio? Ne, naravno. U pitanju su milionske zarade koje je jednako tako mogla ostvariti i Općina Vitez da ih je direktno prodavala zainteresovanima za gradnju tržnih centara na toj lokaciji.
Pri tome, nije Blaž jedini, on je samo najnoviji primjer koćopernog tajkuna iznikao u posljednje vrijeme po skutima HDZ-a.
KADA TUŽILAŠTVO ZAKAŽEOd osumnjičenog za kriminal do velikog biznismena
Oni stariji odavno su „odradili“ slične poslove, pa sada mogu sloviti kao „ugledni gospodarstvenici“.
ZGRADE KUPUJU FIRME U STEČAJU?
Evo još jednog primjera. Općina Vitez je 2007. nekoliko placeva neizgrađenog građevinskog zemljišta koji su bili u posjedu Vitezita prodala po uobičajenoj cijeni od 18 maraka po m2 izvjesnom Franji Pavloviću pod obrazloženjem „kompletiranja građevinskih parcela“. Trebalo je samo malo stpljenja i eto prilike. Parcele su preprodane za izgradnju odjela Općinskog suda Travnik u Vitezu, naravno, ne po „nabavnoj cijeni“.
Tako su redom „padali“ placevi koji su u biti državna imovina na zemljištu PS Vitezit kao korisnika. I ne samo placevi. Niz zgrada u Vitezu je promjenilo vlasnika preko preuzimanja putem katastra.
Zgradu koju je koristila Hercegovačka banka bivše je sjedište tzv DIT- društvo inžinjera i tehnologa Vitezita. Prodana je firmi u stečaju (!), a prodavac je bila Hercegovina Gradnja d.o.o. Posušje, koju je posjedovala fima “Monitor M” , a istom je Ljubo Česić Rojs sa svojevremeno najvišim dužnosnicima HDZ-a BiH i HVO-a.
Potom je zgrada preprodana fizičkim licima, prethodni tragovi „kroz papire“ u katastarskim knjigama ozakonjeni! Istovjetno je rađeno i sa imovinom-zemljištem PD Vlašić, gdje je igrom slučaja direktorovao Pero Blaž, blizak rođak navedenog Dragana Blaža.
Podsjetimo, odlukom Ustavnog suda BiH zabranjeno je korisniku poduzimanje radnji prenosa vlasništva na treće osobe bez suglasnosti titulara, odnosno države BiH. Pravobranilaštvo BiH se odnedavno uključilo u problem Vitezitove, odnosno državne imovine. Na ono što se dešavalo sa onom upisanom izvan kruga fabrike, na području grada niko, osim naravno dobro upućenih nije obraćao pažnju.
Na taj dio nije pravovremeno reagirao ni stečajni sudija Vitezita Ivo Žabić, sa stavom da se „navedene parcele ne nalaze na popisu stečajne mase obuhvaćene Elaboratom stečajne upravnice od 15.03.2020." Kako je i šta radila stečajna upraviteljica sa Vitezitovom odnosno državnom imovinom, postalo mu je jasno tek posljednjih mjeseci.
(zurnal.info)
