Još jedna, uslovno rečeno zanimljivost, objelodanjena je ovih dana. Stečajni postupak nad Vitezitom otvoren je 14. 11. 2019. godine. Mjesec dana ranije Advokatsko drušvo „ Adil Lozo i drugi“ izvršava posudbu od 50.000 maraka od Društva „Igman Konjic“, navodno potrebne za vođenje prethodnog stečajnog postupka.

Sada se pokazuju i posljedice sistemskog ingnorisanja nalaza federalnih revizora. Podsjetimo, nakon što su revizori namjerili izvršiti kontrolu stečajnog postupka u Vitezitu, stečajna uporaviteljica ih je proglasila nenadležnim za obavljanje revizije. A ukazivali su revizori na brojne nezakonitosti i stečajnom postupku.

Mnogo toga je u apelaciji Ustavnom sudu navedeno, ali je jednak broj činjenica izostavljen. Jedna od njih jeste da je Adil Lozo i predsjednik Odbora povjerilaca Vitezita u stečajnom postupku, te da ne postoji bilo kakva odluka Odbora povjerilaca o dostavi apelacije.

Ne miruju kradljivci unutar kruga Vitezita, koji nastavljaju svoje „pohode“ na mašine i druge dijelove pogona, odnosno onoga što je preostalo nakon prvog talasa pljačke važnih komponenti za namjensku proizvodnju.

Žurnal je nekoliko puta pisao o ovom nezavršenom međunarodnom korupcijskom skandalu. Istraga o ovome traje uz još uvijek nezvanične navode da Oleksii Khoroshaiev nije jedini na spisku za hapšenje umješanih osoba koje su izvan Ukrajine.

Ukrajinski istražitelji smatraju da je Khoroshaiev jedan od organizatora prevare koja je započeta od ukrajinske firme "Lviv Arsenal", nastavljena preko slovačke firme Sevotech pa sve do zagrebačkog „WDG prometa“, vlasnika Matiasa Zubaka, poznatijeg kao kupca imovine Vitezita.

Nije nemoguće da Zubak, ako i ima taj novac, svjesno odlaže plaćanje poreza zbog niza procesnih radnji u pozadini koje mogu okončati potpunim poništenjem prodaje imovine Vitezita.

Žurnal je pisao o provalama u krugu Vitezita gdje su i skladišta sa minsko-eksplozivnim sredstvima, a sada je jasno da su nekom poslužila i za skrivanje opasnog materijala koji je izuzetno tražen od strane terorističkih grupa i pojedinaca zbog velike razorne moći sa malom količinom eksploziva.

I ministarstvo, kao i Pravobranilaštvo BiH, su u zemljišnim knjigama nekoliko godina ranije upisali zabranu raspolaganja, stavljanja pod hipoteku i otuđenja nekretnina Vitezita. Sve to je zanemarila stečajna upraviteljica Behrija Huseinbegović.

Za početak, tužilaštvo bi trebalo provjeriti navode da je odmah po uvođenju u posjed, počela „sječa“ pogona kotlovnice, što je krivični čin jer je, kako i sam sudija navodi, uvođenje u posjed bilo nedozvoljeno.

Posljednje, ali ne i najmanje važno, jeste nedavna presuda Vrhovnog suda Federacije u korist firme Interpromet vlasnika Velimira Didaka, koja mu daje pravo na vanknjižno vlasništvo nad pojedinim nekretninama Vitezita koje je stečajna upraviteljica – prodala? Po istom osnovu žalbu uložila je i firma „Grom-L“

Podsjeća stečajni sudija i na zahtjev Pravobranilaštva BiH za upis zabilježbe zabrane raspolaganja, stavljanja pod hipoteku i otuđenje nekretnina koje su bile predmetom Rješenja o dosudi, jer je riječ o državnoj imovini.

Prema navodima iz istrage u Ukrajini, postoji veza između ugovora Ukrajinskog ministarstva odbrane s ukrajinskom tvrtkom "Lviv Arsenal" za nerealizovanu nabavku 100 hiljada minobacačkih granata za 37,6 milijuna dolara, posredstvom slovačke firme Sevotech odnosno hrvatskim „WDG prometom“ kao isporučiocem.

Legitimno je pravo da ukoliko u WDG-u smatraju da postoji nečija krivična odgovornost u cijelom slučaju, da podnesu prijavu nadležnom tužilaštvu. Jedini problem koji Zubak može imati, hipotetički rečeno, što kada se „otvore karte“ u ovakvim slučajevima, može doći i do samooptuženja...

Još uvijek nezakazana Skupština povjerilaca trebala bi dati definitivan odgovor da li su travnički sud, federalna vlada i resorno ministarstvo svjesno prepustili sudbinu Vitezita i bivših radnika nekolicini interesno povezanih osoba. U konačnici, a u BiH je i to moguće, moglo bi se u svoj posao umješati i Tužilaštvo SBK.

Robert Zelenka je bio jedan od ključnih svjedoka u istrazi oko preprodaje naoružanja Ukrajini putem firmi iz Hrvatske i Slovačke i finansijskih transkacija koje su se odvijale tim povodom, među njima i kupovina Vitezita.

Sjednica Odbora povjeritelja 22. maja nije održana jer nema kvoruma. Četiri od sedam članova nije došlo na sjednicu, kako su i ranije najavili. No ono što prema izvorima Žurnala slijedi, jeste sazivanje sjednice Skupštine, ali ne sa željenim ishodom navedenih „da se kupcu uruči kupljena imovina”, nego ona na kojoj će biti smijenjena stečajna upraviteljica,

Do sada su tri od sedam članova već najavila odsustvo sa sjednice Odbora povjerilaca, tražeći da se zbog konfuzne situacije, prije svega po pitanju da li je stečajna uprava poštovala zakonski slijed pri prodaji Vitezita kupcu „WDG promet“ iz Zagreba, prethodno održi Skupština povjerilaca.

Decembra 2018. godine komisija za kontrolu utroška namjenskih sredstava federalne vlade konstatuje da Vitezit ima pravdanje samo za 2000 maraka potrošenih za čiščenje prostora! Pri tome na računu Vitezita nije bilo niti marke tog novca niti je poznato za šta je potrošeno.