Stečajni sudija je odbio bilo kakvu isplatu do okončanja revizije utroška svog novca od početka stečajnog postupka, u pitanju je više od 1,7 miliona maraka! Pri tome podsjeća na nelogičnost zahtjeva stečajne upraviteljica. Ako je već, kako tvrdi, legalno uvela u posjed „WDG Promet“, zašto bi Vitezit u stečaju plaćao čuvanje njihove imovine?

Općina je tako lokalnom gospodarstveniku širokog spektra Draganu Blažu polovinom 2022. godine prodala neposrednom pogodbom 2250 m2 neizgrađenog građevinskog zemljišta u državnom vlasništvu, zarad „oblikovanja građevinske parcele“ na lokalitetu Poslovnog centra 96-2. Cijena – 40.554 marke. Blaž je potom na tip parcelama upisan kao vlasnik. Danas vlasništvo na tim istim parcelama glasi na velike trgovačke kompanije,

Pravobranilaštvo BiH je Općinskom sudu u Travniku predložilo mjere osiguranja kojima bi do daljnjeg bilo zabranjeno otuđenje, opterećenje i raspolaganje nepokretnom imovinom Vitezita. Sud je taj zahtjev prihvatio..

Stečajni sudija bi mogao dodatno pitati stečajnu upravu šta je sa novcem od prodaje iz druga dva Lota, potom od prodaje zemljišta Vitezita Ovnaku i Interprometu te od prodaje isječenih željeznih kostrukcija i tako redom. Ne treba zanemariti i brojna ustupanja placeva u samom Vitezu.

Očito je prvobitni fokus istrage usmjeren na Ministarstvo odbrane i sve osobe u Ukrajini koje su potpisivali ugovore, dok se sada prebacuje na one koji su primili novac u inostranstvu. Evidentno je to postalo nakon hapšenja Oleksija Horošajeva u Češkoj, a sada je tu i ime i Matiasa Zubaka.

Podsjetimo, tužba Pravobranilaštva podnijeta je protiv stečajne upraviteljice Behrije Huseinbegović, odnosno Vitezita te zagrebačke firme "WDG promet" vlasnika Matiasa Zubaka, kojoj je storniranim rješenjem o dosudi oko 1,3 miliona m2 zemljišta sa objektima predato u „privremeni posjed“, što god taj termin značio.

Ovu su firmu nezakonito i samovoljno u Vitezit, odnosno kako su naveli „djelimični posjed“ uveli stečajna upraviteljica Behrija Huseinbegović i predsjednik Odbora povjerilaca Adil Lozo, iako WDG promet nije upisan kao vlasnik, o čemu je Žurnal više puta  pisao.

Još jedna, uslovno rečeno zanimljivost, objelodanjena je ovih dana. Stečajni postupak nad Vitezitom otvoren je 14. 11. 2019. godine. Mjesec dana ranije Advokatsko drušvo „ Adil Lozo i drugi“ izvršava posudbu od 50.000 maraka od Društva „Igman Konjic“, navodno potrebne za vođenje prethodnog stečajnog postupka.

Sada se pokazuju i posljedice sistemskog ingnorisanja nalaza federalnih revizora. Podsjetimo, nakon što su revizori namjerili izvršiti kontrolu stečajnog postupka u Vitezitu, stečajna uporaviteljica ih je proglasila nenadležnim za obavljanje revizije. A ukazivali su revizori na brojne nezakonitosti i stečajnom postupku.

Mnogo toga je u apelaciji Ustavnom sudu navedeno, ali je jednak broj činjenica izostavljen. Jedna od njih jeste da je Adil Lozo i predsjednik Odbora povjerilaca Vitezita u stečajnom postupku, te da ne postoji bilo kakva odluka Odbora povjerilaca o dostavi apelacije.

Ne miruju kradljivci unutar kruga Vitezita, koji nastavljaju svoje „pohode“ na mašine i druge dijelove pogona, odnosno onoga što je preostalo nakon prvog talasa pljačke važnih komponenti za namjensku proizvodnju.

Žurnal je nekoliko puta pisao o ovom nezavršenom međunarodnom korupcijskom skandalu. Istraga o ovome traje uz još uvijek nezvanične navode da Oleksii Khoroshaiev nije jedini na spisku za hapšenje umješanih osoba koje su izvan Ukrajine.

Ukrajinski istražitelji smatraju da je Khoroshaiev jedan od organizatora prevare koja je započeta od ukrajinske firme "Lviv Arsenal", nastavljena preko slovačke firme Sevotech pa sve do zagrebačkog „WDG prometa“, vlasnika Matiasa Zubaka, poznatijeg kao kupca imovine Vitezita.

Nije nemoguće da Zubak, ako i ima taj novac, svjesno odlaže plaćanje poreza zbog niza procesnih radnji u pozadini koje mogu okončati potpunim poništenjem prodaje imovine Vitezita.

Žurnal je pisao o provalama u krugu Vitezita gdje su i skladišta sa minsko-eksplozivnim sredstvima, a sada je jasno da su nekom poslužila i za skrivanje opasnog materijala koji je izuzetno tražen od strane terorističkih grupa i pojedinaca zbog velike razorne moći sa malom količinom eksploziva.

I ministarstvo, kao i Pravobranilaštvo BiH, su u zemljišnim knjigama nekoliko godina ranije upisali zabranu raspolaganja, stavljanja pod hipoteku i otuđenja nekretnina Vitezita. Sve to je zanemarila stečajna upraviteljica Behrija Huseinbegović.

Za početak, tužilaštvo bi trebalo provjeriti navode da je odmah po uvođenju u posjed, počela „sječa“ pogona kotlovnice, što je krivični čin jer je, kako i sam sudija navodi, uvođenje u posjed bilo nedozvoljeno.

Posljednje, ali ne i najmanje važno, jeste nedavna presuda Vrhovnog suda Federacije u korist firme Interpromet vlasnika Velimira Didaka, koja mu daje pravo na vanknjižno vlasništvo nad pojedinim nekretninama Vitezita koje je stečajna upraviteljica – prodala? Po istom osnovu žalbu uložila je i firma „Grom-L“

Podsjeća stečajni sudija i na zahtjev Pravobranilaštva BiH za upis zabilježbe zabrane raspolaganja, stavljanja pod hipoteku i otuđenje nekretnina koje su bile predmetom Rješenja o dosudi, jer je riječ o državnoj imovini.