KAKO FEDERALNE INSTITUCIJE BRINU ZA ZDRAVLJE GRAĐANA: Kancerogene čestice su u zraku, ali niko ne zna koliko ih je

Prema analizama i izvještajima koje je ranijih godina objavljivala Svjetska banka, u BiH svake godine od posljedica zagađenja prerano umre oko 3.300 ljudi. Prema tim procjenama, devet posto ukupnog godišnjeg mortaliteta može se dovesti u vezu sa zagađenjem zraka u BiH. 

Ured za reviziju institucija BiH već godinama pokušava utvrditi šta nadležne institucije čine kako bi smanjile zagađenje i popravile zdravstveni bilten građana. 

Posljednjih godina sve je izraženiji i građanski aktivizam, kroz koji se lokalne zajednice pokušavaju izboriti sa zagađivačima vode i zraka kojima institucije, u velikom broju slučajeva, pogoduju.

Kamenolom u Kreševu

U 2019. godini cilj revizije bio je ispitati da li su nadležne institucije bile efikasne u provođenju aktivnosti na smanjenju zagađenosti zraka. Odgovor je bio negativan - revizijom je utvrđeno da nije uspostavljen odgovarajući regulatorni okvir za smanjenje zagađenosti zraka u FBiH. Konstatovani su brojni nedostaci koji su se odnosili na planiranje mjera, upozorenja za lebdeće čestice, pragove uzbune, inspekcijski nadzor…

Jedan od važnih problema bio je i taj što su zagađivači plaćali minimalne kazne a zatim nastavljali raditi. 

Dvije godine kasnije, u 2021. Ured za reviziju proveo je istraživanja o tome koliko je preporuka datih 2019. realizovano. Odgovornost za njihovu provedbu imali su Parlament FBiH, Vlada FBiH, Federalno ministarstvo okoliša i turizma, Federalno ministarstvo prometa i komunikacija, kantonalna ministarstva nadležna za okoliš, Federalni hidrometeorološki zavod, Federalna uprava za inspekcijske poslove i tri kantonalne uprave za inspekcijske poslove - iz KS-a, ZDK-a i TK-a. 

Foto: Adi Kebo/zurnal.info

Prošle godine federalni ministri optužili su revizore da objavom izvještaja „sramote“ ministarstva. Federalni ministar energije, rudarstva i industrije Nermin Džindić čak je optužio Ured za reviziju da su imali namjeru “osramoćivanja četiri ministarstva i četiri ministra te javno izrugivanje odluka Vlade i pomoći koja je transparentno podijeljena“.

Nisu zadovoljni jer Ured prati utrošak javnog novca i realizaciju preporuka. Da li je i to jedan od razloga što parlamentarna komisija odgovorna za reviziju i Parlament FBiH nisu uopće razmatrali Izvještaj revizije učinka „Aktivnosti nadležnih institucija u Federaciji Bosne i Hercegovine na smanjenju zagađenosti zraka“. Jer da jesu, svojim zaključcima obavezali bi nadležne institucije na efikasnu realizaciju preporuka.

Izvještaj nije razmatrala ni Vlada FBiH:

- Izostale su dovoljne aktivnosti u cilju rješavanja problema zagađenosti zraka. Shodno rezultatima provedenog praćenja utvrđeno je da date preporuke još uvijek nisu u potpunosti realizovane, što je imalo za posljedicu da propusti koji su konstatovani u izvještaju revizije učinka iz 2019. godine i dalje nisu otklonjeni – zaključili su revizori. 

Iako je javnost već skoro pa oguglala na brojne nepravilnosti koje revizori iz godine u godinu opširno dokazuju, ovaj izvještaj objavljen sredinom marta 2022. govori o poražavajućoj činjenici da domaće vlasti ne mare čak ni za provođenje mjera koje za građane BiH znače bukvalno život. 

Jedan primjer: 2019. utvrđeno je da mjerne stanice ne pružaju dostatne podatke o koncentraciji određenih polutanata. Neke od njih izuzetno su kancerogene – stručnjaci su utvrdili njihovo prisustvo ali mjerne stanice nisu mogle detektovati količinu:

-Nedostaju informacije o koncentraciji određenih polutanata, vrlo štetnih za ljudsko zdravlje, poput benzena i benzo(a)pirena, a, prema mišljenju eksperata, izvjesno je njihovo prisustvo u zraku, koje je u prekomjernim količinama izuzetno kancerogeno. 

Dvije godine kasnije preporuka o sveobuhvatnom monitoringu kvaliteta zraka provedena je samo djelimično. 

Zenica (Foto AAY)

Ni ostale date preporuke iz 2019. nisu u dovoljnoj mjeri realizovane. Utvrđeno je da još nije uspostavljen odgovarajući regulatorni okvir iz predmetne oblasti. U periodu praćenja usvojen je novi Zakon o zaštiti okoliša, ali i dalje nije donesen Zakon o zaštiti zraka i Federalna strategija zaštite okoliša, čiji bi dio trebala biti Federalna strategija zaštite zraka. 

Utvrđeno je da pojedina kantonalna ministarstva i dalje nisu izradila kantonalne planove zaštite okoliša niti planove zaštite zraka, iako je obaveza donošenja ovih planova propisana još 2003. godine.

Kao poseban propust utvrđeno je da u FBiH još uvijek nije uspostavljen Registar emisija u zrak koji bi sadržavao pouzdane podatke o izvorima emisija u zrak, zagađivačima i zagađujućim materijama koje se ispuštaju u zrak. Također, nije osigurano ni mjerenje svih propisanih parametara kvaliteta zraka.

- Nedostaju konkretne mjere i aktivnosti federalnih ministarstava, čija bi primjena rezultirala smanjenjem zagađenosti zraka koju uzrokuje saobraćaj, a nije uspostavljeno ni redovno informisanje Vlade FBiH o stanju kvaliteta zraka, kako bi se osigurala odgovarajuća koordinacija i usmjeravanje nadležnih institucija u svrhu efikasnijeg rješavanja prisutnih problema u oblasti zaštite zraka.

Kada su u pitanju okolinske dozvole, utvrđeno je određeno poboljšanje s obzirom na to da su u većini pregledanih okolinskih dozvola ministarstava nadležnih za okoliš propisane konkretne mjere zaštite zraka, granične vrijednosti emisija za zagađujuće materije, kao i mjere za smanjenje emisija u zrak.

Dodatni problem je i neodgovarajući inspekcijski nadzor, jer nadležne uprave za inspekcijske poslove nisu osigurale da se inspekcijski nadzor provodi u dovoljnom obimu.

Jedna od važnih institucija za provođenje mjera koje bi smanjile zagađenje zraka je Federalno ministarstvo okoliša i turizma (FMOIT). Jedna od preporuka iz 2019. bila je da se konačno uspostavi registar emisija u zrak. Ali FMOIT nije ispunio ovu obavezu. Nema registra emisija, ni kontrole podataka zagađivača. Ministarstvo jeste 2010. naparavilo bazu postrojenja i zagađivača, ali je on nepotpun. Osim toga, paradoks je da zagađivači sami unose podatke u registar, ali nijedna institucija ne provjerava da li su oni tačni. Pravdajući se reviziji, FMOIT je naveo kako su razlozi za navedeno potkapacitiranost institucija i nedostatak novca:

-Navedene izjave nije moguće prihvatiti kao opravdanje, s obzirom na činjenicu da je uspostava registra zakonska obaveza a nadležne institucije nisu dostavile dokaze da su poduzimale konkretne aktivnosti na otklanjanju identifikovanih problema, iako su prisutni već godinama – navodi se u revizorskom izvještaju. 

(zurnal.info)