Ministar Vojin Mitrović upozoren da krši zakon: Ko će zaraditi deset miliona maraka na uvođenju stikera za registraciju vozila?

„Koja je svrha stikera za vozila koji će se morati svake godine mijenjati“, pitanje je, ali ujedno i odgovor na novi namet koji je u vidu novog Pravilnika o registraciji vozila i uvođenju stikera sa RFID etiketom sa čipom potpisao aktuelni ministar komunikacije i prometa BiH Vojin Mitrović, iako je upozoren da uvođenje RFID tehnologije u sistemu registracije vozila nije zasnovano na važećem Zakonu. 
Radi se o naljepnicama koje bi se stavljale na vozila, a vlasnici bi godišnje za obilježavanje vozila za unutarnju upotrebu (sva vozila sa kabinama) izdvajali 9, a za vanjsku (vozila bez kabine kao što su motocikli i prikolice) 5 KM. Problematično je što bi ovaj novac išao direktno stručnoj instituciji, odnosno firmi koja dobije tender. Ukoliko uzmemo u obzir da u BiH ima registrovanih oko 1.200.000 vozila i ukoliko taj broj pomnožimo sa 9, koliko će izdvajati vlasnici vozila, dobijemo godišnju cifru od 10.800.000 KM. 

Tender nije ni raspisan, a već poznato kome ide

Stručnu instituciju putem javnog oglasa birat će Ministarstvo i to na period od 10 godina. Iako Pravilnik na snagu stupa 1. septembra, nakon čega će uslijediti raspisivanje tendera, već su se pojavile spekulacije da je sve namješteno  određenoj firmi (podaci poznati redakciji, o tome ćemo u budućnosti više pisati). 

„Ovo je novi udar na džepove građana, a sve je smišljeno kako bi ovaj novac otišao u ruke određene firme jer su uslovi za prijavu na tender u samom Pravilniku naštimani upravo za njih“, potvrđeno je Žurnalu iz nekoliko izvora. 

Neki od spornih uslova, na koje nam je skrenuta pažnja, jeste da je stručna institucija u protekle tri godine imala uspješno realizovan najmanje jedan ugovor uz implementaciju i razvoj informacionog sistema u vrijednosti većoj od 650.000 KM. Sporan je i uslov koji se odnosi da stručna institucija mora primjenjivati određene ISO sisteme upravljanja, kvalitetom, uslugama, kontinuitetom i sigurnosti, te da imaju razvijeno rješenje raspodjele i personalizacije stiker naljepnica, ali i razvijen program saradnje i razmjene podataka sa stručnim instutucijama u entitetima i Brčko distriktu BiH, nadležnim organima u procesu registracije i Agencijom. 

Jasmin Šehović, direktor firme Mervik kaže za Žurnal da se uvođenjem ovog sistema otvara put i za različite manipulacije prilikom tehničkih pregleda vozila: "Mi smo registrovani i na portal e-konsultacije i obično kada se otvori konsultacija mi budemo o tome obaviješteno emailom, ali ovaj put je to izostalo. Kolega je slučajno pronašao podatak da su bile konsultacije“. On ukazuje i na činjenicu da je u samom Pravilniku određena cijena od četiri miliona konvertibilnih maraka koliko bi stručna institucija, koja se prijavljuje na tender, morala imati prometa u posljednjih godinu dana. 
„Apsurd je ovako nešto stavljati u Pravilnik. Pravilnikom je predviđeno da im se daje prostor od 180 dana da razviju posao, pa je pitanje zbog čega ukoliko je uslov da stručna institucija već ima razvijeno rješenje“, smatra Šehović. On ukazuje i na nelogičnosti člana koji se odnosi na oblik i sadržaj stiker naljepnica, a u kojem stoji da stikeri od 9 KM, namijenjeni za vozila sa kabinama, imaju čip i antenu, dok oni drugi nemaju, pa pita "koja je uloga sistema ukoliko neće uvezivati sva vozila". 

Naši izvori otkrivaju da su se na stolu aktuelnog ministra Vojina Mitrovića našla tri Pravilnika, ali da se on odlučio upravo na ovaj u kojem su uslovi za prijavu na tender odgovarali samo jednoj firmi. 
“Prema ovim raspisanim uslovima očito je da je sve naštimano. Nejasno je šta se traži kao dokaz za ispunjavanje navedenih uslova”, kaže naš izvor. 

Ministar ignorisao sva upozorenja

Ministar je upozoravan da krši zakon, nepoštuje procedure donošenja podazkonskih akata, ali i na netransparentnost i neuključivanje nadležnih organa u proces donošenja akta. Žurnal saznaje da je ignorisao mišljenja Agencije za identifikacione dokumente, evidenciju i razmjenu podataka Bosne i Hercegovine (IDDEEA), Vanjskotrgovinske komore BiH, Kantonalne MUP-ove u FBiH, te u RS-u i Federalnog ministarstva prometa i komunikacija. 
Zamjenik ministra Nedžad Branković, o kojem je Žurnal ranije također pisao, potvrdio nam je da je ministru Vojinu Mitroviću uputio nekoliko dopisa u kojim je ukazao da su određene odredbe nacrta pravilnika o registraciji vozila u direktnoj suprotnosti sa odredbama važećeg Zakona o osnovama bezbjednosti saobraćaja na putevima u Bosni i Hercegovini, Zakona o Agenciji za identifikacione dokumente, evidenciju i razmjenu podataka Bosne i Hercegovine i Zakona o upravi”. 

“Za tekst Pravilnika koji je objavljen u “Službenom glasniku BiH” saznao sam nakon što je potpisan. I tada sam uputio dopis i obavijestio ministra da ću se obratiti Upravnoj inspekciji i podnijeti zahtjev za vršenje inspekcijskog nadzora”, kaže Branković. 

Žurnal saznaje da su iz MUP-a RS upozorili na nepostojanje pravnog osnova za prenos ovlaštenja za vršenje poslova registracije vozila na pravna lica i ne vide nijedan opravdan razlog za to, dok su iz MUP-a Tuzlanskog kantona podsjetili na Zakon o upravnom postupku uz napomenu da se rješavanje u određenim upravnim stvari može prenositi na drugi organ samo na osnovu izričitog zakonskog ovlaštenja. Saznajemo da je ministar od MUP-ova upozoren i na odredbe Pravilnika kojim se propisuje oblik i sadržaj potvra o registraciji i vlasništvu koje se izrađuju u formi inteligentnih kartica, a što važeći Zakon ne poznaje. 

Ova odredba Pravilnika, kažu naši izvori, dovest će do poskupljenja registracije vozila, a nameću se i izdaci nadležnim organima koji bi morali nabavljati mobilne čitače za pametne kartice. Isti izvori naglašavaju da uvođenje pametnih kartica nije u interesu vlasnika vozila, niti doprinosi povećanju sigurnosti saobraćaja na cestama. 

Agencija upozorava da je oblik i sadržaj stikera ekonomski neisplativ i neopravdan

Iz Agencije za identifikacione dokumente, evidenciju i razmjenu podataka BiH također su za Žurnal potvrdili da su u više navrata dostavljali Ministarstvu komentare i prijedloge vezane za Pravilnik o registraciji vozila, međutim oni nisu uvaženi. Što se tiče cijene stiker naljepnica od njih nisu tražili mišljenje. 
“Agencija je skretala pažnju da će, tada još nacrt Pravilnika sadržavati pojedina rješenja, odnosno odredbe koje su suprotne odredbama važećih pravnih propisa, odnosno koje će činiti Pravilnik neprimjenjivim i nezakonitim ako bude sadržavao na taj način predložene odredbe”. 
I oni ukazuju na to da su pojedine odredbe novog Pravilnika u suprotnosti sa odredbama Agencije i kojim joj se oduzimaju nadležnosti. Naime, Agencija je ta koja je nadležna za nabavku, skladištenje, personalizaciju, kontrolu kvaliteta i transport identifikacionih dokumenata za potrebe nadležnih organa BiH, ali i da tehnički dizajniraju i formiraju evidencije definisane zakonom, održavaju baze podataka, upravljaju s njima kao i sa informacionim sistemima, te da vrše personalizaciju i tehničku obradu dokumenata za registraciju vozila i da vode evidenciju o registrovanim vozilima na nivou BiH.

Ukazuju na to da je odredba Pravilnika kojom je predviđeno da za poslove nabavke, raspodjele i personalizacije stiker naljepnica Ministarstvo može ovlastiti stručnu instituciju izabranu putem javnog konkursa nezakonita. 
“U konkretnom slučaju Ministarstvo poslove vezano za stikere pokušava urediti odredbama navedenog pravilnika, a koji je akt niže pravne snage. Zbog gore navedenih razloga i činjenice da se nadležnost utvrđena zakonom ne može mijenjati, Agencija je predlagala brisanje ovog člana”.

Agencija ukazuje i na odredbu Pravilnika koji se odnosi oblik i sadržaj stiker naljepnice za koju kažu da je ekonomski neisplativa, neopravdana i nekorisna iz više razloga. Jedan od njih je da je tehnički veoma zahtjevna, da je veliki broj nadležnih organa u BiH već uveo stacionirane kamere koje vrše prepoznavanje registarskih tablica i automatsku provjeru: “Imajući u vidu da bi se putem stiker naljepnice sa RFID čipom vršila ista funkcija kao i putem kamera, postavlja se pitanje opravdanosti uvođenje ove tehnologije”. 

Žurnal je provjerio kakva je situacija u zemljama regije i rečeno nam je da oni ovakav sistem ne koriste. Isto su nam potvrdili i iz Agencije: „Nijedna zemlja u okruženju niti članice EU, nisu implementirale ovaj sistem i smatramo da je to dovoljan razlog da ne bi trebala ni BiH“.

(zurnal.info)