ODJAVNA ŠPICA: Ko je kriv za propast državne televizije?

O budućnosti javnog radio-televizijskog sistema BiH razgovaralo se u zelenilu Jahorine, dok je sadašnjost uposlenika BHRT-a ostala zarobljena u Sivom domu. Upravni odbor BHRT-a je najavio prekid emitovanja programa od 30. juna, a ukoliko u narednih nekoliko dana ne izmiri obaveze prema EBU, BHRT, a time i RTVFBiH i RTRS, će biti isključene iz Evropske radiodifuzijske unije i neće imati pravo prenošenja Evropskog prvenstva u fudbalu.

Posljedica dugogodišnje krize u kojoj se nalazi BHRT zbog milionskih dugovanja entitetskih javnih emitera i pada u naplati RTV takse bi mogla značiti da će od 1. jula više od 850 ljudi zaposlenih na BHRT-u biti na prinudnom godišnjem odboru. Ni ova činjenica, kao ni to što uposlenicima BHRT-a plate kasne svakog mjeseca, da ne spominjemo druge probleme u svakodnevnom radu državnog radijskog i TV servisa, nije uspjela navesti dvije sindikalne organizacije uposlenika da zajednički zaštite svoja radna mjesta.

Javna prepucavanja na relaciji BHRT – entitetski emiteri oko toga ko kome šta duguje i koliko, samo su dio dešavanja. U stvarnosti, “vrući krompir” odgovornosti za katastrofalnu situaciju u BHRT-u se prebacuje iz ruku menadžmenta javnog servisa u ruke Parlamenta BiH, a dva sindikata su zauzela sopstvene busije. S jedne strane je Sindikalna organizacija  Javnog RTV servisa BiH-BHRT na čelu sa Željkom Bajićem, a s druge  Samostalni sindikat radnika BHRT-a čiji je predsjednik Upravnog odbora Damir Smital. Upravni odbor BHRT, prema riječima Esada Gotovuše, donedavnog predsjednika ovog tijela, ne smatra ni jedan ni drugi sindikat mjerodavnim, niti će se u svojim budućim odlukama voditi zahtjevima sindikata.

- Odluke koje donesemo neće biti na zahtjev sindikata, jer mi to sve skupa ozbiljnije radimo i u skladu sa procedurama, rekao je za Žurnal Esad Gotovuša.

Prema riječima Željka Bajića, razlika između sindikata radnika BHRT-a je u pristupu.

- Oni su se držali bliže menadžmentu, a ovdje su se okupili ljudi koji su bili nezadovoljni radom tog sindikata i koji su bili opoziciono nastrojeni prema politici koja se u kući vodi i to se sada vidi. Mi smatramo da odgovornost snosi i upravljačka struktura, a oni smatraju da je sva odgovornost na politici, kaže Željko Bajić, predsjednik Sindikalne organizacije.

SAMO JEDAN ISTI ZAKLJUČAK

Vanredne sastanke su održala oba sindikata. Imaju samo jedan zajednički zaključak – zahtjev da se urade revizorski izvještaji za sva tri javna emitera.

Sindikalna organizacija je održala vanredni sastanak i press konferenciju 1. juna. Jedan od njihovih zaključaka je bio da niko osim Parlamentarne skupštine BiH ne može donijeti odluku o prekidu emitovanja programa na BHRT-u. Željko Bajić, predsjednik Sindikalne organizacije, za Žurnal je rekao da su oni samo podsjetili na tu činjenicu i da donošenje takve odluke nije u nadležnosti UO ni po Zakonu o Javnom RTV servisu, ni po Statutu BHRT-a.

- Što se tiče zaključaka Sindikata, nije njihovo da tumači šta je uloga Upravnog odbora BHRT-a, pogotovo jer oni nisu nadležni za tu oblast. UO BHRT jako dobro poznaje Zakon i procedure i postupio je u skladu s tim i ima pravo da, ako procijeni da može nastupiti veća šteta po kompaniju, donese takvu odluku, kategoričan je Esad Gotovuša.

- To nije u domenu problematike Sindikata niti mi polažemo račune sindikatu, već Parlamentarnoj skupštini BiH koja nas je tu imenovala. Ne stoji ni teza da su oni ti koji to mogu obustaviti, ali poslodavac je taj koji donosi odluku o tome šta je minimum radnih aktivnosti da ne bi došlo do problema. To, u ovom slučaju, određuje Upravni odbor, rekao je Gotovuša.

Sindikalna organizacija je tražila od Upravnog odbora da podnesu ostavke.

- Volio bih da su ljudi iz našeg Upravnog odbora bar u jednom trenutku iz moralnih razloga ponudili ostavke, imajući u vidu da im nijedan dokument nije usvojen u Parlamentarnoj skupštini BiH, ni u jednom domu, i da izađemo jednom iz ovog začaranog kruga, da imamo posla sa ljudima koji su kompetentni, rekao je Bajić za Žurnal.

- Oni ni po tom pitanju nisu mjerodavni, da oni procjenjuju rad UO jer niti su kompetentni, niti su nas oni postavljali. UO ne bježi ni od kakvih odgovornosti, a da podnesemo ostavke bi bio kukavičji čin. Da napustimo UO, napravili bismo još veći haos i veći problem, tvrdi Gotovuša.

IPAK NEŠTO ZAJEDNIČKO

Samostalni sindikat radnika BHRT-a u svojim zahtjevima formulisanim na sjednici 2. juna, nije tražio smjenu UO BHRT, a u izjavi za Žurnal, potpredsjednica ovog sindikata, Svjetlana Topalić, naglasila je da je UO BHRT u stalnom zasjedanju.

- Oni se bave nekim drugim stvarima kojima sada nije ni mjesto, ni vrijeme, a mi se bavimo onim čime treba da se bavi većinski sindikat. Čast kolegama, ali mi smo većinski sindikat u ovoj firmi i stalo nam je do opstanka firme, odgovorila je Topalić za Žurnal na pitanje da li zaključci dva sindikata imaju samo jednu dodirnu tačku.

Ipak, predstavnici oba sindikata se slažu u još nečem, a to je da ni uposlenici BHRT-a, kao ni javnost, ne znaju ni koliki su dugovi, ni ko je odgovoran za nastalu situaciju.

- Ne znamo ni mi šta ko kome duguje. Mi o tome možemo samo nagađati. Mi dobijemo sve ono što može dobiti svaki građanin. Sada FTV i RTRS govore da smo mi njima dužni, a stav naše kuće je da su oni dužni nama. Ja se ne mogu miješati u pitanja finansija. Nama je generalni direktor rekao da su oni tuženi i da taj predmet stoji na sudu, a da se ništa ne dešava, rekao je Bajić.

- Tražimo javno suočavanje u programu BHRT-a predstavnika upravnih odbora sva tri javna servisa, kako bi i javnost i sami radnici saznali iz kojih razloga nije mnogo ranije donesen predlog o načinu naplate RTV takse, ko je odgovoran, ko opstruira taj proces, te kako su nastali milionski dugovi prema BHRT-u, jedan je od zahtjeva Samostalnog sindikata.

Na press konferenciji Sindikalne organizacije, Željko Bajić je istakao da im je rečeno da iz BHRT-a nikada nije stigao niti jedan dopis u PS BiH kojim se tražio način da se spasi ovaj medij, te da na zahtjev ministra Ismira Juske da BHRT predloži člana interresorne grupe koja bi se bavila rješavanjem ovog problema nisu nikoga predložili.

- Nemam objašnjenje. I nama je ostalo nejasno zašto BHRT nije predložio člana interresorne grupe. Ja to sebi ne mogu objasniti, kaže Bajić.

Predstavnici oba sindikata kažu da radnici BHRT-a žele nastaviti da rade.

- Ne znam vam odgovoriti na pitanje da li će program zaista biti prekinut. Ono što mogu da kažem u ime članova jeste da mi želimo da radimo i da program treba da ide, ali ne možemo raditi sa tolikim dugovanjima, rekla je Svjetlana Topalić.

- Kada radite za nekog, a taj neko vam ne plaća, to je nemoguće izdržati. S druge strane imate inertnost vlasti koje ili ne shvataju ozbiljnost situacije u kojoj se nalazi BHRT ili ne znam šta rade i stalno odgađaju tu odluku oko načina naplate RTV takse. Prosto je nemoguće da vi sve ovo vrijeme funkcionišete, a da vam novac opada i opada, kaže Topalić.

Bajić, s druge strane, smatra da je odluka UO bio vapaj da se pitanje finansiranja BHRT-a riješi.

- Ja mislim da je to bio samo jedan vapaj, koji je možda bio malo nespretan i ko god me pita ja kažem da smatram da će se emitovanje programa nastaviti prvog jula. Nama već desetog i 11. jula slijedi Srebrenica, što je događaj koji mi kao državni RTV servis ne bismo smjeli propustiti, rekao je Bajić za Žurnal.

- Ja uopšte ne razmišljam u kategorijama da će se program prekinuti. Mi kao sindikat zastupamo stav da će program teći, šta god se dešavalo, dodao je.

REORGANIZACIJA I SISTEMATIZACIJA

Sindikalna organizacija BHRT-a je tražila reorganizaciju i sistematizaciju radnih mijesta kako bi na ključna mjesta došli ljudi koji bi mogli riješiti probleme. Bajić tvrdi da se reorganizacija stalno odgađa.

- Od prvog trenutka, kada je Belmin Karamehmedović imenovan v.d. direktorom u maju 2015, sam pitao da li će biti reorganizacija, i prvi odgovor koji sam dobio je bio “Biće, sprema se do kraja ljeta”. Onda je bilo “Biće tokom jeseni”, pa “Biće iza Nove godine”. Posljednje što sam čuo jeste da se na tome radi, da se čekaju ljudi sa HRT-a koji će nam pomoći da se to uradi, kaže Bajić.

Prema Izvještaju o radu i poslovanju BHRT-a za 2015. godinu, koju PS BiH nije usvojila, prošle godine je na državnoj radio-televiziji bilo zaposleno 875 ljudi, a godinu dana ranije, taj broj je iznosio 945.

- Kada se smanjivao broj zaposlenih, otpadali su ljudi koji su bili na privremenim ugovorima. Pitao sam tada direktora zašto nije otpušten niko iz administracije. Odgovorio mi je “Znaš, oni imaju stalne ugovore”. Ne tvrdim da je iko u administraciji višak, ali mi nikada nismo dobili kvalitetnu reorganizaciju, a to mislim da nam je potrebno – reorganizacija na osnovu koje će se napraviti jedna kvalitetna sistematizacija, rekao je Željko Bajić.

Prema podacima iz Izvještaja o radu i poslovanju, samo u odjelu za upravljanje imovinom bilo je zaposleno 108 ljudi, na zajedničkim funkcijama se vodi 41, a u Upravi/Direkciji generalnog direktora 62 ljudi. Bajić tvrdi da se niko nikada nije potrudio da objasni razliku u broju zaposlenih koji direktno učestvuju u proizvodnji i emitovanju programa i ostalih uposlenika.

- Ja neću reći da su to ljudi koji su višak, ali realno, ako saberemo broj ljudi koji rade na realizaciji programa i ljude koji rade na prenosu i emitovanju programa, neka je to i 500 ljudi, nije mi jasno otkud taj višak, niti se iko trudi da to objasni, kaže Bajić.

- Mi imamo problem što je Zakon nekad predvidio Korporaciju i jedan dio zaposlenih su bili predviđeni da rade u Korporaciji. Međutim, Korporacija nikada nije zaživjela, tako da sad imamo jedan broj ljudi za koje bi reorganizacija pokazala koliko ih je, rekao je za Žurnal.

Samostalni sindikat radnika BHRT-a je od UO tražio prekid pružanja usluga  entitetskim javnim emiterima od 06. juna ukoliko ne izmire barem dio potraživanja BHRT-a. Na naše pitanje da li je Upravni odbor ranije mogao prestati pružati usluge RTVFBiH i RTRS-u, s obzirom na činjenicu da je dug RTVFBiH još 2013. godine, na primjer, iznosio više od šest miliona KM i da su pokrenuti sudski sporovi, Esad Gotovuša je odgovorio:

- BHRT je do sada bio žrtva nepoštivanja Zakona od strane druga dva javna emitera i to je suština problema. Svakodnevno smo tragali za rješenjima da ne bi došlo do obustave ijednog od ova dva entitetska emitera. Mi nećemo postupiti po zahtjevu Sindikata, već ćemo donijeti odluku kako mi procijenimo. Nije Sindikat taj koji ima naredbodavnu ulogu prema UO.

Učesnici ekspertske debate o budućnosti Javnih RTV emitera: “Javni je interes postojanje nezavisnih, profesionalnih i finansijski održivih javnih emitera u Bosni i Hercegovini”, održane danas na Jahorini, istakli su hitnost pri rješavanju problema finansiranja.


Zahtjevi Samostalnog sindikata radnika BHRT-a:



- Tražimo od UO BHRT prekid pružanja usluga entitetskim javnim emiterima od 06. juna ukoliko ne izmire barem dio potraživanja BHRT-a, kako bi BHRT mogao platiti dio duga EBU i pravo za prenošenje Evropskog prvenstva u fudbalu.

- Tražimo ubrzanje procedure donošenja Izmjena Zakona o Javnom RTV sistemu na osnovu kojeg bi RTV taksu bili dužni prikupljati i kabl operateri. Smatramo da, ukoliko se ne ubrza procedura Izmjene neće biti usvojene do 30. juna kada ističe sadašnji model naplate.

- Tražimo javno suočavanje u programu BHRT-a predstavnika upravnih odbora sva ti javna servisa, kako bi i javnost i sami radnici saznali iz kojih razloga nije mnogo ranije donesen predlog o načinu naplate RTV takse, ko je odgovoran, ko opstruira taj proces, te kako su nastali milionski dugovi prema BHRT-u

- Tražimo da se hitno pristupi izradi novog zakona o Javnom RTV sistemu kako bi se na adekvatan način riješili odnosi između javnih emitera i našlo konačno rješenje za stabilan rad BHRT-a.

- Tražimo hitno provođenje Zaključka Predstavničkog doma PSBiH o vršenju posebne revizije poslovanje BHRT kao i ulazak revizorskih organa u entitetske emitere.


(zurnal.info)