NAPLATITI PO SVAKU CIJENU : Komisije i odbore političari zakazuju nakon radnog vremena

Usvajanjem izmjena Zakona o plaćama i naknada u institucijama BiH krajem prošle godine izmjenjene su i visine naknada za rad u upravnim i nadzornim odborima, te drugim radnim tijelima u institucijama Bosne i Hercegovine. Do tada je članstvo u pomenutim tijelima bilo iznimno profitabilno.

3500 KM ZA JEDNU ILI NIJEDNU SJEDNICU

Najveća naknada bila je članstvo u Upravnom odboru Uprave za indirektno oporezivanje BiH, koja je iznosila i preko 3500 KM, sa jednom ili nijednom sjednicom mjesečno. Taj iznos su dobijali i državni i entitetski ministri finansija, koji su tu imenovani po službenoj dužnosti. Tako su pored ministarske plaće dobijali i naknadu za članstvo u UO i sjednice tokom radnog vremena.

Naravno, nisu zanemarljive ni naknade koje su i ostali imenovani zvaničnici te državni službenici dobijali za razne komisije i odbore čije su sjednici isto tako bile u radnom vremenu, a svako članstvo se posebno obračunavalo. Na godišnjem nivou to je budžet BiH koštalo više od 3 miliona KM.

No, zakonskim izmjenama određeno je da članovi odbora i komisija koji su zaposleni u institucijama koji se finansiraju iz budžeta BiH, potom entiteta, Distrikta Brčko te kantona mogu imati maksimalnu naknadu u visini jedne osnovice za obračun plate zaposlenih u institucijama BiH. Ta osnovica sada iznosi 475,69 KM. Uslov da imaju i tu naknadu jeste da se sjednice održavaju izvan radnog vremena.

MOŽE I NAKON POSLA

Nije lako nakon toliko godina odreći se velikih dodatnih naknada za gotovo nikakav rad i to unutar radnog vremena. Pojedini su sada spremni i malo duže raditi.

Predsjedavajući Odbora za žalbe građana na rad policijskih službenika u policijskim tijelima BiH Vjekoslav Vuković tako je do decembra prošle godine za jedan sastanak mjesečno ovog odbora inkasirao 1187 KM. Kako je Vuković pomoćnik ministra u Ministarstvu sigurnosti, na njega se odnosila odredba da nema pravo na naknadu ukoliko su sjednice zakazane tokom radnog vremena.

Nakon što su izmjene zakona stupile na snagu, Vuković sjednice zakazuje u 17 sati, samo zato da bi taj dvosatni sastanak jednom u mjesec dana naplatio u visini koja premašuje polovinu prosječne plate u BiH. Iz zapisnika o radu odbora vidljivo je da su sjednice do novembra bile zakazivane tokom radnog vremena (vidi galeriju).

Ni to mu nije bilo dovoljno, pa je od Zajedničke komisije za administrativne poslove Parlamentarne skupštine BiH tražio da kao predsjedavajući ovog odbora dobije naknadu u visini dvije prosjećne plaće, navodeći da se izmjene zakona ne odnose na ovaj odbor .

Umjesto toga, prestala je uopće isplata za članstvo u ovom odboru, pa Vuković ovih dana piše urgencije, tražeći isplatu bilo kakve naknade. Kako Žurnal nezvanično saznaje, razlog neisplate jesu antipatije prema Vukoviću od dijela parlamentarne administracije iz redova Demokratske fronte, a posljedice zato osjećaju i ostali članovi odbora.

ODBOR RANORANILACA

Nezadovoljan je naknadom i sada već odlazeći predsjedavajući Nezavisnog odbora Parlamentarne skupštine BiH Žiko Krunić. Kako su donedavno te naknade bile u visini 2 prosječne plaće isplaćene u BiH u prethodnoj godini. Krunić je inkasirao oko 1600 KM mjesečno, iako je u prošloj godini bilo mjeseci kada nije niti održana niti jedna sjednica Nezavisnog odbora. Nakon što mu je naknada umanjena i Krunić se žalio Zajedničkoj komisiji za administrativne poslove. Komisija je zauzela stav da Krunić kao predsjedavajući može imati naknadu u visini dvije osnovice za obračun plate zaposlenih u institucijama BiH, što iznosi ukupno 950 KM.

On je kao kao uposlenik Rudnika i Termoelektrana "Ugljevik" jedini član odbora na kojeg se ne odnosi odredba o isplati naknade u visini od jedne osnovice ukoliko je sjednica tokom radnog vremena, dok svi ostali rade u institucijama koje se finansiraju iz budžeta. Kako bi ipak omogućio članovima odbora da naplate naknadu, Krunić je od decembra počeo zakazivati sjednice u 8 sati ujutro, iako su to tada bile tokom radnog vremena. Tako je formalno ispunjen uslov za naplatu naknade, jer se kao radno vrijeme računa period od 9 do 17 sati. Domišljatosti kada treba naplatiti iz budžeta tako očito ne nedostaje.

Za sada je tako poznato da su umanjenja naknada, barem javno, najviše pogodila Krunića i Vukovića, no i jedan i drugi uskoro odlaze sa ovih pozicija. Sigurno je da umanjenja ne prijaju ni svim ostalima u brojnim nadzornim, upravnim i drugim odborima te komisijama, ali teško da će interes za članstvo biti manje nego do sada. Ako posmatramo odnos uloženog truda i naplaćenog, 475 KM je ipak naknada za „lak, a parajli posao“ i to u zemlji gdje prosječna penzija iznosi oko 350 KM.

(zurnal.info)