Istraživanje:KORUPCIJA U POLICIJI: Samo u RS i Tuzli vode preciznu evidenciju o pritužbama građana

Istražujemo

KORUPCIJA U POLICIJI: Samo u RS i Tuzli vode preciznu evidenciju o pritužbama građana

Samo Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Srpske i MUP Tuzlanskog kantona vode elektronsku evidenciju o pritužbama građana na rad policije, internim postupcima i istragama i disciplinskim postupcima

KORUPCIJA U POLICIJI: Samo u RS i Tuzli vode preciznu evidenciju o pritužbama građana

Statistička evidencija o korupciji u policiji u Bosni i Hercegovini postoji, ali se načini i metodologija vođenja ove statistike razlikuju od jedne do druge policijske agencije, pokazalo je istraživanje Centra za sigurnosne studije BiH pod nazivom Mapiranje kvaliteta statistika o korupciji u policiji u BiH.

Istraživanje je pokazalo da samo Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Srpske i MUP Tuzlanskog kantona vode elektronsku evidenciju o pritužbama građana na rad policije, internim postupcima i istragama i disciplinskim postupcima. Podaci o sudskim i tužilačkim odlukama se nalaze u pojedinačnim predmetima u policijskim tijelima, ali sistematične evidencije koja objedinjuje ovu vrstu podataka – nema.

Centar za sigurnosne studije je svim policijskim agencijama uputio sljedeće preporuke:

- Korištenje prakse MUP-a RS i MUP-a TK

- Uvođenje kolona sa ponuđenim nazivima grupa krivičnih djela/nepravilnosti u svaku od evidencija

- Usaglašavanje relevantnosti evidencija i načina vođenja statistika među svim policijskim agencijama.

Ovim bi se, smatraju u CSS-e, postiglo da svaka policija zna tačan broj svojih službenika uključenih u korupciju, postojao bi jedinstven pristup vođenju statistika, a time bi se uveliko olakšao posao analitičara.

- Očekujemo da će policijske agencije same shvatiti značaj samih statistika o svakoj vrsti kriminala, a posebno kada se radi o korupciji u policiji. Očekujemo da će u nekom periodu pokušati harmonizirati način vođenja ove evidencije. Ovako imamo sliku koja ne može biti jednako realna u svim dijelovima BiH, jer se evidencije ne vode na identičan način. Nema zakonskog osnova, odnosno nema pravila koja pokrivaju ovu oblast, kaže za Žurnal Alma Kovačević, koordinatorica projekta Mapiranje kvaliteta statistika o korupciji u policiji u BiH.

U CSS-e očekuju da će se policijske agencije dogovoriti šta bi to bilo relevantno da se vodi u ovim statistikama i da se dogovore o načinu na koji će se voditi ove statistike.
 
- To bi pomoglo i samim agencijama koje vode ovu statistiku da znaju tačno koliko je njihovih uposlenika uključeno u korupciju, koliko je podneseno prijava i šta su sve poduzeli po tim prijavama i kako su se ti predmeti kasnije završili, da li su završili i kakvom vrstom sudske presude ukoliko je došlo do presude, kaže Alma Kovačević i dodaje da ako danas kompariramo statistike policijskih agencija sa sudskim i tužilačkim statistikama, ne možemo doći do konkretnog podatka o tome koliko je uposlenika policije oslobođeno i pravosnažno osuđeno na našim sudovima u odnosu na koliko njih se vodio postupak.

- Kada gledamo same sudske statistike, one ne znače ništa jer iz njih ne vidimo ko je bio učesnik u predmetu. Ovo bi nam pomoglo da u budućnosti možemo ustanoviti koliko je policijskih uposlenika bilo uključeno u korupciju na taj način što ćemo znati protiv koliko njih je podnesena krivična prijava, koje su policije to podnijele, koje su mjere poduzete u odnosu na svoje uposlenike. Onda ćemo možda u budućnosti moći govoriti o usklađivanju načina izvještavanja policija sa izvještavanjem sudova i tužilaštava, kaže koordinatorica projekta pri Centru za sigurnosne studije BiH.

Osim policijskim agencijama, preporuke proizašle iz istraživanja su upućene i međunarodnim tijelima u BiH koja sarađuju sa policijama, nevladinim organizacijama koje rade projekte vezane za istraživanja o korupciji, medijima, Ministarstvu sigurnosti, agencijama za podršku policiji i Agenciji za  prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije BiH.

- Mi radimo na još jednom projektu koji je vezan za ovo istraživanje, a to je projekat Mapiranje rizika od korupcije u sigurnosnom sektoru. U okviru tog projekta imamo komunikaciju sa svim policijskim agencijama na svim nivoima, gdje sa svima njima nastavljamo saradnju na ovom pitanju i na kraju tog projekta očekujemo da ćemo imati zajedničke preporuke, kaže Alma Kovačević za Žurnal.

Istraživanje koje je proveo Centar za sigurnosne studije u BiH je prvo istraživanje koje se tiče konkretno postojećih dokaza, odnosno evidencija kojima se raspolaže kada se govori o korupciji u policiji.

- Dosadašnja istraživanja su rađena na osnovu percepcije građana. Građane se pitalo Koliko znate o korupciji u policiji, šta mislite, šta očekujete, kakva su vaša iskustva. Ovo istraživanje je zasnovano na konkretnim podacima kojima raspolažu policije, kaže Alma Kovačević, koordinatorica projekta, i dodaje da su policije pitali da li imaju evidencije o uključenosti svojih službenika, odnosno uposlenika u korupciju, kakve su te evidencije i koliko su one iskoristive.

- Bilo nam je bitno da utvrdimo da li policije raspolažu podacima o uključenosti njihovih uposlenika u korupciju i ako raspolažu onda šta sve ima u njihovim evidencijama, šta se sve može vidjeti – da li su to neke paušalne ocjene, neprovjereni podaci i koji su sve koraci poduzeti nakon što dobiju informaciju o uključenosti policijskih službenika u korupciju, kaže Kovačevićeva, te dodaje da se u ovom istraživanju nisu bavili brojevima.

- Nismo provjeravali koliko službenika je uključeno, koliko istraga je provedeno, kako su te istrage provedene, kaže Alma Kovačević.

Istraživanje Mapiranje kvaliteta statistika o korupciji u policiji u BiH je bilo bazirano na odgovorima koje je Centar za sigurnosne studije dobio od policija, a tokom istraživanja su imali uvid u nekoliko evidencija u Sarajevu. Istraživanje je pokazalo da podatke o prijavama građana, internim postupcima i istragama i disciplinskim postupcima protiv korumpiranih uposlenika policija morate brojati manuelno, osim u MUP-u RS i TK, dok MUP Zeničko-dobojskog kantona vodi posebnu evidenciju o svim uposlenicima tog Ministarstva koji su prijavljeni za korupciju. Evidencije MUP-ova Hercegovačko-neretvanskog kantona i Unsko-sanskog kantona, na primjer, ne sadrže kolonu sa osnovom za vođenje disciplinskog postupka, pa ako u ovim MUP-ovima želite saznati broj disciplinskih postupaka, morate proći kroz svaki predmet pojedinačno.

Kompletan izvještaj o kvaliteti statistika o korupciji u policiji u BiH možete pronaći na ovom linku

(Žurnal.info)