POSVETA BORCIMA ZA OČUVANJE ŽIVOTNE SREDINE: Nagrade našem novinaru za film „Odbranimo prirodu Balkana“

„Nećete kopati nigdje!“ poručili su krajem septembra prošle godine aktivisti i aktivistkinje iz više od trideset pokreta i organizacija iz Slovenije, Srbije, Bosne i Hercegovine i Sjeverne Makedonije okupljenih u regionalni Savez „Odbranimo prirodu Balkana“.

Suočeni sa sve većim pritiscima na prirodu širom regije, nakon tri godine djelovanja članice Saveza odlučile su promijeniti naziv. Dotadašnji Savez „Odbranimo rijeke Balkana“ prerastao je u Savez „Odbranimo prirodu Balkana“, čime je proširen i obuhvat zajedničke borbe i djelovanja.

Dokumentarni film donosi priče zajednica koje brane rijeke, izvore pitke vode, šume i biodiverzitet od rastućeg pritiska ekstraktivnih industrija na Balkanu, od malih hidroelektrana i ilegalne eksploatacije šljunka do devastacije šuma i rudarskih projekata.

Prema riječima autora Dragana Stanimirovića i Svjetlane Panić, film je posvećen svim ljudima širom Balkana koji djeluju protiv različitih štetnih projekata i bore se za očuvanje životne sredine i opstanka zajednica.

„Nagrade za najbolji ekološki film u Bihaću i Vrmdži za nas su potvrda da smo profesionalno na dobrom putu, ali i pokazatelj koliko je zaštita prirode postala važna društvena tema na prostoru bivše Jugoslavije. Svjedočimo sve intenzivnijoj utrci za prirodnim resursima, kako globalno tako i na Balkanu. Primjeri zajednica koje se suprotstavljaju takvim pritiscima pokazuju da su solidarno djelovanje protiv štetnih projekata na terenu i istovremeno pravnim putem, ključni za očuvanje životne sredine i zaštitu ljudi koji u njoj žive“, navodi Stanimirović.

Na premijeri filma „Odbranimo prirodu Balkana“, održanoj u Bijeljini krajem maja ove godine, Snežana Jagodić Vujić, predsjednica Ekološkog udruženja „Eko put“, istakla je da se borba za zdravu prirodu i životnu sredinu vodi na više frontova.

„Naša borba obuhvata više oblasti, od zagađenja zraka, voda i zemljišta, do rudarenja i drugih štetnih projekata. Upravo zato smo se udružili u Savez „Odbranimo prirodu Balkana“, koji povezuje različite ljude iz različitih krajeva, ali oko iste borbe i istog cilja, zdrave prirode i zdravih ljudi“, kazala je Jagodić Vujić.

Otpor rudarenju “kritičnih sirovina” na Balkanu

Udruženje „Eko put“, zajedno s Ekološkim udruženjem „Čuvari Majevice“ iz Lopara, provodi aktivnosti na zaštiti Majevice od rudarskih projekata, posebno eksploatacije litijuma, te se zalaže za proglašenje ove planine parkom prirode.

Vlasti u oba bosanskohercegovačka entiteta tokom proteklog perioda izdale su brojne dozvole za geološka istraživanja i koncesije koje otvaraju prostor za potencijalnu eksploataciju kritičnih sirovina.

Posebno su zabrinuti stanovnici područja oko planina Majevice i Ozrena, kao i opština Jezero i Vareš u centralnoj Bosni. Slična situacija je i na brojnim lokacijama u regiji, posebno na Homolju u istočnoj Srbiji, i u Sjevernoj Makedoniji.  

„Vareš je pokazni slučaj šta možemo očekivati ako otvorimo nove rudnike, bez obzira na kompaniju ili investitora i njihova obećanja o poštivanju ekoloških standarda i razvoju lokalne zajednice. Rudnik Adriatic Metalsa u Varešu danas je u potpunom vlasništvu kanadske rudarske kompanije Dundee Precious Metals“, kaže Azra Berbić iz Fondacije Atelje za društvene promjene (ACT).

Zajedno sa lokalnim aktivistima Berbić godinama ukazuje na moguće posljedice eksploatacije cinka, olova i srebra, uključujući rizike za vodu, tlo i zdravlje stanovništva. Aktivisti se godinama bore i pravnim putem protiv štetnih posljedica ovog projekta.

„Rudarska kompanija u procesu proizvodnje koristi velike količine vode, pri čemu nastaju i otpadne vode koje se ispuštaju u okoliš. Istovremeno se stvaraju ogromne količine rudarskog otpada, koji se odlaže na velikom otvorenom odlagalištu u neposrednoj blizini kuća i naselja u Varešu, svega stotinjak metara od pojedinih domaćinstava“, govorila je u dokumentarcu Berbić, mještanka susjednog Kaknja.

Nekoliko mjeseci kasnije, prisustvo olova u krvi utvrđeno je kod više od 300 stanovnika Vareša kroz različite valove testiranja.

Aktivisti ekološkog udruženja „Opstanak“ iz Vareša nedavno su naveli: „Kantonalne i federalne vlasti do danas nisu ponudile odgovore na ključna pitanja kako navode. Nije utvrđen izvor onečišćenja, nema sustavne pomoći ugroženom stanovništvu, a brojna obećanja ostala su neispunjena. Od multidisciplinarnog tima Vlade Federacije Bosne i Hercegovine javnost još uvijek nije dobila konkretno izvješće ni rezultate njegova rada“.

Građani i dalje vlastitim sredstvima plaćaju skupe pretrage u privatnim zdravstvenim ustanovama i snose troškove liječenja, navode Varešaci udruženi u „Opstanak“.

Borba za očuvanje prirode od Vardara do Triglava

Selo Gornje Nedeljice kod Loznice u Srbiji postalo je simbol otpora rudarenju litijuma, ali i zajedničke borbe ljudi širom Balkana i Evrope. Pokret „Ne damo Jadar“ inspirisao je brojne lokalne zajednice koje se suočavaju sa sličnim prijetnjama, od Evrope do Sjeverne i Južne Amerike.

Istražne bušotine, pritisci na mještane i prijetnja zagađenja zemlje i voda ujedinili su mještane. Zlatko Kokanović je jedan od stanovnika koji je odbio prodati svoje imanje za potrebe planiranog rudnika litijuma multinacionalne kompanije Rio Tinto. Policija ga je u više navrata hapsila zbog njegovog aktivizma i protivljenja rudniku.

„Zbog naše istrajnosti bili smo izloženi različitim pritiscima, prekršajnim i krivičnim prijavama, privođenjima, informativnim razgovorima, pa čak i stavljanju mog poljoprivrednog gazdinstva u pasivan status. Članci u režimskim medijima, targetiranje i uvrede koje su dolazile od najviših državnih zvaničnika više nas ne mogu obeshrabriti. Mi imamo jasan cilj, da odbranimo svoju zemlju i pravo ljudi da žive u zdravoj životnoj sredini“, poručuje Kokanović.

Zlatkov kolega i suborac u aktivizmu, pčelar Vladan Jakovljević kaže da ljudi tih krajeva ne posustaju u borbi za odbranu Jadra: “Ide borba na svim poljima, i aktivističkim, i sudskim putem, i na ulici, i u kafani, svuda na svakom mestu, na mrežama, na medijima. Mi ne posustajemo, naravno i naš protivnik, nažalost, još nije odustao. Još im izgleda nije jasno da ovde, nije ovde, niti bilo gde u Srbiji neće biti kopanja rude litijuma i bora”.

Savez ekoloških organizacija je i mirovni pokret

„Ovaj savez je možda i najuspješniji mirovni pokret u regiji jer ponovo spaja ljude u borbi za ono što je najvažnije: prirodu, zajednička dobra i održiv način života. Solidarni i ujedinjeni šaljemo poruku da ne pristajemo na lažne zelene projekte iza kojih se kriju želja za profitom i ekološka devastacija“, kaže Aida Kapetanović iz Fondacije Atelje za društvene promjene – ACT.

Rođena je u Mostaru, ali ga je zbog rata sa porodicom morala napustiti i odrasla je u Italiji. Prije godinu dana vratila se u rodni grad kako bi djelovala u zaštiti okoliša u Bosni i Hercegovini i na Balkanu.

Ona posebno ističe značaj umrežavanja aktivista i aktivistkinja koji se bore za ljude, dostojan život i zdravu budućnost u cijeloj regiji. Na dokumentarnom filmu radila je kao koordinator produkcije.

Nakon premijere u Bijeljini, film je prikazan u Novom Pazaru, Bihaću i Vrmdži, a svoju regionalnu turneju nastavlja na “Obećanoj zemlji” u Blagaju kod Mostara 28. augusta, nakon čega će biti prikazan i u gradovima u kojima djeluju organizacije okupljene u Savez „Odbranimo prirodu Balkana“.

Početkom septembra ovaj dokumentarac objavićemo i na YouTube stranici Žurnal.info.

(zurnal.info)