NAKON POBUNE: Da li će 100 uhapšenih demonstranata odgovarati za terorizam?

Sedamnaestogodišnji Dragan rekao je predstavnicima organizacije Human Rights Watch da ga je policija uhvatila nakon što je bacao kamenje tokom demonstracija i odvela ga u policijsku stanicu. On je jedan od više od 100 uhapšenih tokom demonstracija 7. februara u nekoliko bosanskohercegovačkih gradova.

Ugledna organizacija za ljudska prava Human Rights Watch prenijela je njegovo sjedočanstvo pod drugim imenom nakon što ga je policija uhapsila u Sarajevu u blizini Ajfelovog mosta. Na početku ispitivanja je rekao da ne želi razgovarati bez svojih roditelja.

“Oni su mi rekli: 'Večeras smo ti mi roditelji', i smijali su se”, ispričao je maloljetni Dragan i nastavio svoje svjedočenje o saslušanju u policijskoj stanici.

“U jednom trenutku, bilo ih je devet, jedan mi je pritrčao i udario me nogom u rebra. Još uvijek su slomljena. Pao sam na pod, a oni su me nastavili udarati šakama i nogama.”

Dragan je jedan od mnogobrojnih učesnika demonstracija koji bi mogao biti amnestiran ukoliko vlasti prihvate zahtjeve plenuma građana. Žurnal je istraživao postoji li u Bosni i Hercegovini mogućnost amnestije i kakve šanse imaju desetine uhapšenih da se to i desi.

Kantonalne policije i tužilaštva još uvijek nemaju zvaničan broj uhapšenih dok direktor Federalne uprave policije Dragan Lukač najavljuje nova hapšenja učesnika demonstracija. Govoreći federalnim poslanicima Lukač je imao informaciju o ukupnom broju demonstranata.

“Ukupno je na nemirima bilo 19.350 građana (...)”, rekao je Lukač čija je uprava na naše pitanje o ukupnom broju uhapšenih i broju maloljetnih među njima imala vrlo kratak odgovor: “Ne možemo komentirati operativne aktivnosti.”

Na isto pitanje nismo dobili odgovor niti od glasnogovornika sarajevske kantonalne policije Irfana Nefića koji upite usmjerava na Tužilaštvo. Odatle su nas vratili nazad - na kantonalnu policiju!?

Iako nisu željeli govoriti o vrsti prijava protiv demonstranata policijski izvještaji najčešće spominju narušavanje javnog reda i mira i napade na službene osobe. U slučaju demonstranata koji su zapalili zgradu Predsjedništva spominju se i optužbe za terorizam.


AMNESTIJA ZA SVE

Zahtjev o kojem se sve češće priča na sarajevskom plenumu i kojeg su već poslali plenumi u Mostaru i Tuzli jeste potpuno oslobađanje odgovornosti svih učesnika demonstracija. To bi značilo da se niko neće teretiti za krivična djela i prekršaje niti da će im biti održano suđenje.

"Zahtijevamo amnestiju za sve učesnike socijalnih protesta u Mostaru i HNK/Ž protiv kojih je pokrenut krivični postupak”, zvanični je zahtjev kojeg je mostarski plenum uputio kantonalnoj skupštini.

“Podsjećamo na činjenicu da se godišnje pomiluje na desetine okorjelih kriminalaca i ubica/ubojica te smatramo da i građani koji su učestvovali u nemirima uzrokovanim socijalnim stanjem imaju pravo na amnestiju.”

Nešto drugačiji zahtjev u Federalni parlament uputili su poslanici Savez za bolju budućnost. Oni su tražili da se amnestiraju učesnici demonstracija, ali ne baš svi.

“S obzirom na to da je predsjednik Federacije BiH Živko Budimir oslobodio od daljnjeg izdržavanja kazne izuzetno veliki broj osuđenika, tražimo da predsjednik Federacije amnestira sve učesnike demonstracija, osim u slučaju nekoliko pojedinaca za koje se dokaže da su lično vršili uništavanje i paljenje imovine”, zahtjev je Mirsada Đonlagića, šef Kluba poslanika SBB-a.

Nije jasno čiju onda amnestiju traže poslanici ove stranke s obzirom da su uhapšeni jedino oni za koje se sumnja da su palili i uništavali zgrade?

Bivši tužilac i sudija a danas advokat iz Tuzle Vehid Šehić objašnjava za Žurnal da je amnestiranje moguće u našoj državi.

- Kao što su oprostili ratnim profiterima – kaže za Žurnal Šehić podsjećajući na Zakon o amnestiji u Federaciji iz 1999. godine kojim se svi stanovnici Federacije oslobađaju krivične odgovornosti ili kazni za sva počinjena djela tokom rata osim ratnih zločina.

Federacija je 2013. godine usvojila još jedan zakon o amnestiji za nelegalno držanje mina i oružja.

- Federalni parlament može donijeti odluku o amnestiranju učesnika u demonstracijama – objašnjava Šehić koji smatra da treba razdvojiti demonstrante po njihovim namjerama:

Treba dobro vidjeti ljude koji su učestvovali, razdvojiti one koji su bacili kamen i one koji su dolazili sa koktelima.

Šehić smatra da bi se amnestiranjem svih učesnika u demonstracijama legalizovalo nasilje.

- Treba spasiti mnoge koji su bacili kamen iz očaja i bijesa jer je ovdje bitan motiv, umišljaj da napraviš nešto a većina nije dolazila da razbija i nisu nosili koktele sa sobom, to su radili samo oni koji su imali namjeru da ga koriste – smatra Šehić.

POSTOJI LI TERORIZAM

Advokatica koja godinama radi na zaštiti ljudskih prava Branka Inić smatra da su osim amnestije u ovom slučaju bitne još dvije stvari – odgovornost društva i analiza bijesa maloljetnika.

- Morala bi se sačiniti analiza i to bi trebao uraditi stručni tim u kojem bi bili, između ostalih i psiholozi, da se otkriju razlozi zašto se pojavio buntovan stav kod mladih ljudi koji su krenuli da ruše institucije Bosne i Hercegovine – smatra Inićeva i dodaje da se mora istražiti odgovornost društva:

Ne može da ne odgovara društveno-politička zajednica.

Inićeva smatra da bi trebalo raditi monitoring suđenja demonstrantima. Slučajevi koji će biti posebno interesantni su oni protiv demonstranata koji su palili zgradu Predsjedništva što se trenutno istražuje kao djela terorizma. Zanimljivo je da je Državna agencija za istrage i zaštite SIPA odbila da pošalje svoje jedinice jer su smatrali da se radi o napadu na državu!?

Advokat Vehid Šehić nije siguran da li će tužilaštvo prihvatiti ovakvu ocjenu policije da se radi o terorizmu.

- To nije ta vrsta terorizma – smatra Šehić i dodaje kako se začudio kada je čuo da policija sumnjiči demonstrante za terorizam:

Terorizam je nešto gdje imaš cilj da nastradaju nevini ljudi i to će biti teško dokazati jer su demonstranti znali da nema ljudi u zgradi.

Ovaj advokat smatra da policija još uvijek ne izlazi u javnost sa svim saznanjima radi istrage ali da će u svakom slučaju biti teško dokazati pojedinačnu odgovornost privedenih.

- Najvažnije je prikupiti činjenice da je van svake razumne sumnje utvrđeno da je taj i taj uradio to djelo – objašnjava Šehić.

Policija i tužilaštva možda neće morati dokazivati ko je razbijao stakla i palio kantonalne vlade ukoliko Federacija donese odluku da amnestira sve učesnike demonstracija.

Amnestiranje je zakonski moguće i sada zavisi jedino od volje parlamentaraca, da ne kažemo pritiska javnosti.

(zurnal.info)